Pratite nas

Politika

Plenković: Terorist s Novog Zelanda krajem 2016. nakratko bio u RH, tada nije bio u fokusu hrvatskih institucija

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je potvrdio da je krajem prosinca 2016. i početkom 2017. godine terorist s Novog Zelanda kratko boravio u Hrvatskoj, ali da do jučer “ta osoba nije bila u fokusu naših institucija”.

Na upit novinara jesu li istinite informacije da je napadač s Novog Zelanda boravio i u Hrvatskoj, Plenković je odgovorio potvrdno.

“Dobio sam informacije da je to točno, koliko sam vidio, on je boravio u Hrvatskoj krajem prosinca 2016. i početkom 2017. godine. To je ono što u ovom trenutku znamo, to je jedan grozan, gnjusan teroristički čin i mi ga osuđujemo”, rekao je premijer nakon subotnjeg prosvjeda u Zagrebu protiv obiteljskog nasilja, kojemu je bio nazočan.

Ministarstvo unutarnjih poslova RH u subotu je potvrdilo da je napadač na džamije u novozelandskom Christchurchu, Australac Brenton Harrison Tarrant (28), krajem 2016. i početkom 2017. boravio i u Hrvatskoj. “MUP raspolaže saznanjima o kretanju navedene osobe na području Republike Hrvatske tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. godine”, potvrdila je Hini glasnogovornica MUP-a Marina Mandić. Pojasnila je da je taj podatak utvrđen uvidom u službene policijske evidencije.

Premijer Plenković još jednom je izrazio sućut obitelji žrtava i novozelandskoj Vladi.

“Još jednom sućut i obiteljima žrtava i novozelandskoj Vladi. Ovo je u zadnjih nekoliko godina, a bilo ih je dosta kada gledate statistiku u proteklih desetak godina, jedan od brutalnijih terorističkih napada”, osijenio je premijer.

Upitan zna li se iz kojih je razloga bio u Hrvatskoj, kazao je da službe rade na tome.

“Do tog trenutka jučer, ta osoba nije baš bila u fokusu naših institucija”, rekao je.

Plenković: Trebamo imati jednu komemoraciju u Jasenovcu

Upitan, vezano za ovogodišnju komemoraciju u Jasenovcu, hoće li održati sastanak sa Savezom antifašista te smatra li da se u proteklih godina dana što promijenilo da se održi jedna zajednička komemoracija u Jasenovcu, premijer je izvijestio kako su se već sastali.

“Bili smo na sastanku, gospodin Habulin sa suradnikom i s ministricom Obuljen, razgovarali smo. Pozicija Vlade je zaista nedvosmislena. Smatramo da treba imati jednu, jedinstvenu komemoraciju u Jasenovcu. Pozivi su poslani i ona će se održati sredinom travnja”, najavio je Plenković, dodavši kako će Vlada biti tamo te da razgovaraju sa Savezom antifašista, predstavnicima židovskih udruga, Srba i Roma.

“Vjerujem da bi to bili važni iskoraci za pitanja sjećanja, pomirenja i osude zločina koji su se dogodili u Jasenovcu. Ja tu nemam nikakvih dilema”, poručio je.

Upitan je li o tome razgovarao s predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem, kazao je da čeka njihov susret.

Na ponovljena pitanja novinara o tvrdnjama ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da su “hrvatski obavještajci” bili uključeni u tajnu operaciju čiji je cilj bio pokazati da u BiH djeluju naoružane skupine radikalnih islamista-selefista, premijer Plenković, koji je i proteklih dana odlučno odbacio takve Mektićeve neistine i inisinuacije, danas je ponovio kako bi bilo šteta trošiti riječi “o takvim besmislicama, manipulacijama i podmetanjima”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pobjedom neiskusnog kandidata Ukrajina kroči u nepoznato

Objavljeno

na

Objavio

Ukrajina je u ponedjeljak uplovila u nepoznate političke vode pošto su konačni rezultati izbora pokazali da je komičar bez političkog iskustva i jasna plana razbio status quo i velikom pobjedom postao novi šef države. Trijumf 41-godišnjeg Volodimira Zelenskija težak je udarac za aktualnog predsjednika Petra Porošenka koji je novi mandat pokušao izboriti predstavljajući se kao štit protiv ruske agresije i čuvar ukrajinskog identiteta.

Nakon 95 posto prebrojanih glasova Zelenskij je dobio 73 posto, a Porošenko manje od 25 posto glasova, objavila je središnja izborna komisija. Glumac židovskog podrijetla, Zelenskij je u popularnoj tv seriji glumio učitelja povijesti koji postaje predsjednik nakon što održi bijesni govor protiv korupcije, a snimka postane viralna.

Fikcija se pretočila u stvarnost i Zelenskij sada doista preuzima državu koja je na prvoj crti sukoba između Zapada i Rusije pošto je Moskva anektirala Krim i podržala prorusku pobunu na istoku Ukrajine. Novi ukrajinski predsjednik u nedjelju je rekao da planira nastaviti pregovore s Rusijom koje podržavaju europske zemlje o zasad neimplementiranom mirovnom sporazumu te da će pokušati osloboditi 24 ukrajinskih mornara pritvorenih u Rusiji.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev koji je prošli tjedan potpisao dekret o ograničavanju izvoza ruskog ugljena, sirove nafte i naftnih proizvoda u Ukrajinu, istaknuo je da Moskva i Kijev sad imaju priliku poboljšati uništene gospodarske odnose, ali da ne gaji iluzije da će se to nužno i dogoditi.

“Iskrenost. Pragmatizam i odgovoran pristup”, odgovorio je Medvedev na društvenim mrežama na pitanje što je potrebno za postizanje boljih odnosa između dviju država. Zelenskij obećava zadržati prozapadnu orijentaciju Ukrajine i okončati rat u istočnoj regiji Donbasu te uvjerava ulagače da će provoditi reforme, boriti se protiv korupcije i poštovati uvjete MMF-a.

Sjedinjene Države, Europska unija i Rusija pomno će pratiti njegove vanjskopolitičke objave te što će i kako učiniti da pokuša zaustaviti rat protiv proruskih separatista u kojem je dosad poginulo 13 tisuća ljudi.

Američki predsjednik Donald Trump nazvao je Zelenskija i obećao podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk čestitao je ukrajinskom narodu na onom što je prozvao pokazateljem demokratskog sazrijevanja. Iako Zelenskij obećava ostanak Ukrajine na prozapadnom putu, manje je entuzijastičan od Porošenka o mogućem članstvu te države od 42 milijuna stanovnika u Europskoj uniji i NATO savezu.

Svoj uspon Zelenskij ima zahvaliti protestnom raspoloženju birača, a riječ je o modelu koji se događa u mnogim dijelovima svijeta, od izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa do brexita i talijanskog Pokreta pet zvijezda (M5S) koji je vlast osvojio zahvaljujući također glumcu, komičaru Beppe Grillu.

Objavljujući pobjedu u sjedištu svoje kampanje Zelenskij je oduševljenim pristalicama poručio da neće iznevjeriti ukrajinski narod. “Još nisam službeno predsjednik, no kao ukrajinski građanin mogu svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza poručiti da pogledaju nas. Ovo smo zajedno postigli. Sve je moguće!”.

Iako je počeo objavljivati dijelove svojeg političkog programa, Zelenskij je zapravo i dalje nepoznanica, a i sumnjiv je zbog svojih veza s moćnim oligarhom Ihorom Kolomoiskim, vlasnikom televizije na kojoj nastupa i koji je osvetnički nastrojen prema Porošenku.

Zelenskij tvrdi kako neće biti pod utjecajem oligarha, a jedan od prvih ispita te tvrdnje bit će sudbina banke PrivatBank koja je donedavno bila u vlasništvu milijardera.

Kijev ju je nacionalizirao 2016. u sklopu čišćenja bankarskog sektora uz podršku MMF-a koji podržava Ukrajinu s nekoliko milijardi vrijednim programom kreditiranja, no nekoliko dana prije izbora je sud u Kijevu presudio da je promjena vlasništva PrivatBanka bila ilegalna. (Hina)

Zelenskij nadmoćno pobijedio na ukrajinskim izborima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting pokazuje rast neovisnih lista

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

U središnjem Dnevniku HTV-a nastavljaju s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

HRejting dosad je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljujemo provedena je od 12. do 18. travnja, a razina pouzdanosti je 95 posto.

Evo kako bi građani glasovali da su danas europski izbori

Oni koji prelaze izborni prag, poredani su kao u ožujku. HDZ (25,1%), SDP (15,7%), Živi zid (7,7%), Amsterdamska koalicija (7,6%), Most (6,2%). I svi su u proteklih mjesec dana gubili birače. Most najmanje, Živi zid mnogo više, a HDZ najviše – gotovo 2%. Nove kandidature su iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga. Ne toliko zbog svoje pojave koliko zbog trenutačnog plasmana.

Marijana Petir – koja je do zadnjeg trenutka skupljala potpise, već je nadomak izbornoga praga (4,6). Baš kao i sudac Mislav Kolakušić (4,6). Time su potisnuli listu koalicije koju predvodi Bruna Esih, a zaključuje Zlatko Hasanbegović (4,1) te Hrvatske suvereniste s Ružom Tomašić na čelu i Hrvojem Zekanovićem na začelju (3,9). Njihova koalicija ujedno je jedina u ovoj skupini iznad 3% koja bilježi rast biračke potpore. Nasuprot, Starta Dalije Orešković koji je prošli mjesec bio iznad 4%, a sad je na 3,2%.

Lista Milana Bandića među tri je koje su ovaj mjesec najviše pale, pa je sad na 2,4%. Time se izjednačio s HNS-om. Ni koalicijska lista Pametno-Unija Kvarnera bračnog para Puljak, kako brojevi trenutačno stoje (2,2%), Europski parlamet neće vidjeti. Svi ostali koji su DIP-u predali pravovaljane kandidature dijele 2,4% glasova. Neodlučnih birača je trenutačno manje od 8%.

Velika borba za dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Glasovi pretvoreni u mandate

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu, piše HRT.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Kome su nove liste uzele glasove?

Marijana Petir percipirana je kao desno-konzervativna političarka pa je strankama s tog pola, logično, “otela” najviše glasova. No neočekivano je što birači, pokazuje HRejting, slično percipiraju i Mislava Kolakušića. I on je najviše “naštetio” desnoj strani političkog spektra.

Ulaskom Marijane Petir u izbornu utrku najviše je izgubio Most. Uzela mu je više od 10% birača. Ni Neovisni za Hrvatsku ni HSU ne mogu biti zadovoljni što je uspjela skupiti potpise za kandidaturu. Na njezinu primjeru potvrđuje se da podijeljenost HSS-a na desni i lijevi dio nije prevladana. Bivšoj stranci uzima gotovo 9% birača. Pojavljivanjem Marijane Petir popriličan dio desnog glasačkog tijela gube i Milan Bandić, Hrast, Živi zid te HDZ. Mislavu Kolakušiću okrenulo se gotovo 6% birača Hrasta i Živog zida. Profitirao je dosta i od Neovisnih za Hrvatsku, GLAS-a, Mosta, Milana Bandića i nešto od SDP-a.

Pojava novih lica ili neovisnih lista i dalje ne uspijeva ugroziti dvije najjače stranke, pogotovo HDZ. Njihovi birači i Hrejtingom dokazuju im svoju vjernost. Neovisno o tome biraju li Hrvatski sabor ili Europski parlament, analizirala je Tatjana Munižaba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari