Pratite nas

BiH

Plenković u Neumu: Hrvatska podupire reforme u BiH koje će jamčiti jednakopravnost

Objavljeno

na

Hrvatska podupire reforme u toj zemlji koje bi zajamčile jednakopravnost tamošnjih Hrvata s druga dva konstitutivna naroda Bošnjacima i Srbima, te ubrzala integraciju zemlje u Europsku uniju, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak u Neumu, gdje sudjeluje na znanstveno stručnom skupu posvećenom ustavnim reformama u BiH.

„Mi nemamo skrivenih namjera. Samo želimo da hrvatski narod bude ravnopravan, a BiH ide što brže prema članstvu u Europskoj uniji. To bi najbolje stabiliziralo zemlju i spriječilo nove krize“, rekao je Plenković držeći uvodno predavanje u Neumu.

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“, ima za cilj pomoći u pronalaženju puta za transformaciju zemlje čiji je ustav tek jedan od aneksa mirovnog sporazuma iz Daytona te potaknuti donošenje europskog ustava zemlje, naveli su organizatori skupa, zagrebačko i mostarsko sveučilište, pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH.

Plenković je istaknuo kako službeni Zagreb podupire ustavne promjene koje bi zajamčile jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini te prihvaćanje europskih normi iz dijela kopenhaških kriterija za članstvo u Europskoj uniji.

„Naša politika se bazira na temeljnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja treba ostati temelj ustavnoga ustrojstva BiH. Za to ćemo se mi, kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškog sporazuma, zauzimati i ponavljati ove teze“, dodao je hrvatski premijer.

Plenković je kazao kako je u Hrvatskom saboru prošle godine donesena Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, koja je po njemu izbalansirana te, što je najvažnije, podržava europski put BiH i ukazuje kako “unaprijediti poziciju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda”.

Po njegovim riječima, ta deklaracija nije usmjerena protiv BiH, nego je u njezinu i interesu sva tri konstitutivna naroda. Kazao je, međutim, kako smatra da su posljednji izbori naštetili tim odnosima jer su se Hrvati osjetili neravnopravno, čime je očito aludirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka.

„Izbori 2018. objektivno po nama nisu u duhu ni jezika, niti teksta Daytonskog sporazuma“, rekao je Plenković i pojasnio da autori Daytonskog sporazuma nisu predviđali ovakav rasplet posljednjih izbora.

„Dogovorilo se tamo (Dayton) da tri naroda budu ravnopravna, pa i u tijelima poput Predsjedništva. Zato je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU“, dodao je i podsjetio kako je Hrvatska problematizirala ovo pitanje u institucijama Europske unije.

Hrvatski premijer najavio je da će upravo Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja sljedeće godine kao ključno angažiranje istaknuti integraciju zemalja jugoistoka Europe u Europsku uniju, što sada nije slučaj, jer su brexit i migracijska kriza ovo pitanje posve marginalizirali u EU.

Istaknuo je kako se aktualna vlast u Hrvatskoj usprotivila prijedlozima da se podižu ograde ili bodljikava žica kako bi se zaustavila zapadnobalkanska migrantska ruta koja prolazi kroz BiH i Hrvatsku.

„Ova ima najveći krizni potencijal i zato je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengen, jača svoje kapacitete i sposobnost policije. Nismo optirali za žicu ili ograde. Ne bih volio da je bodljikava žica sada ovdje kada ulazimo u Neum“, rekao je hrvatski premijer.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako su Hrvati u BiH predvodnici euroatlantskih integracija te da inzistiraju na izmjenama Ustava i Izbornog zakona kako bi se zajamčila jednakopravnost ovoga naroda.

„Želimo izmjene ustava u kojemu nikada više nećemo raspravljati hoće li brojniji narod moći birati predstavnike hrvatskom narodu. Posljednji izbori nisu dali legalne niti legitimne hrvatske predstavnike u vlasti“, rekao je Čović. I apostolski nuncij u BiH istaknuo je kako je na području zapadnog Balkana, uz pojedinačna, potrebno uvažavati i kolektivna prava.

„U ovoj regiji nije moguće promatrati samo građanina bez uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Ovdje je građanin vezan uz etničku skupinu kojoj pripada“, rekao je mons. Luigi Pezzurto.

Na dvodnevnom znanstveno-stručnom skupu posvećenom ustavnim pitanjima govorit će brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali podlogu za zahtjev za ustavnom reformom.

Prethodne dvije godine u Neumu su organizirani slični skupovi na kojima se pozivalo na ubrzavanje europskog puta zemlje te izmjene izbornog zakonodavstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari