Pratite nas

BiH

Plenković u Neumu: Hrvatska podupire reforme u BiH koje će jamčiti jednakopravnost

Objavljeno

na

Hrvatska podupire reforme u toj zemlji koje bi zajamčile jednakopravnost tamošnjih Hrvata s druga dva konstitutivna naroda Bošnjacima i Srbima, te ubrzala integraciju zemlje u Europsku uniju, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak u Neumu, gdje sudjeluje na znanstveno stručnom skupu posvećenom ustavnim reformama u BiH.

„Mi nemamo skrivenih namjera. Samo želimo da hrvatski narod bude ravnopravan, a BiH ide što brže prema članstvu u Europskoj uniji. To bi najbolje stabiliziralo zemlju i spriječilo nove krize“, rekao je Plenković držeći uvodno predavanje u Neumu.

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“, ima za cilj pomoći u pronalaženju puta za transformaciju zemlje čiji je ustav tek jedan od aneksa mirovnog sporazuma iz Daytona te potaknuti donošenje europskog ustava zemlje, naveli su organizatori skupa, zagrebačko i mostarsko sveučilište, pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH.

Plenković je istaknuo kako službeni Zagreb podupire ustavne promjene koje bi zajamčile jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini te prihvaćanje europskih normi iz dijela kopenhaških kriterija za članstvo u Europskoj uniji.

„Naša politika se bazira na temeljnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja treba ostati temelj ustavnoga ustrojstva BiH. Za to ćemo se mi, kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškog sporazuma, zauzimati i ponavljati ove teze“, dodao je hrvatski premijer.

Plenković je kazao kako je u Hrvatskom saboru prošle godine donesena Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, koja je po njemu izbalansirana te, što je najvažnije, podržava europski put BiH i ukazuje kako “unaprijediti poziciju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda”.

Po njegovim riječima, ta deklaracija nije usmjerena protiv BiH, nego je u njezinu i interesu sva tri konstitutivna naroda. Kazao je, međutim, kako smatra da su posljednji izbori naštetili tim odnosima jer su se Hrvati osjetili neravnopravno, čime je očito aludirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka.

„Izbori 2018. objektivno po nama nisu u duhu ni jezika, niti teksta Daytonskog sporazuma“, rekao je Plenković i pojasnio da autori Daytonskog sporazuma nisu predviđali ovakav rasplet posljednjih izbora.

„Dogovorilo se tamo (Dayton) da tri naroda budu ravnopravna, pa i u tijelima poput Predsjedništva. Zato je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU“, dodao je i podsjetio kako je Hrvatska problematizirala ovo pitanje u institucijama Europske unije.

Hrvatski premijer najavio je da će upravo Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja sljedeće godine kao ključno angažiranje istaknuti integraciju zemalja jugoistoka Europe u Europsku uniju, što sada nije slučaj, jer su brexit i migracijska kriza ovo pitanje posve marginalizirali u EU.

Istaknuo je kako se aktualna vlast u Hrvatskoj usprotivila prijedlozima da se podižu ograde ili bodljikava žica kako bi se zaustavila zapadnobalkanska migrantska ruta koja prolazi kroz BiH i Hrvatsku.

„Ova ima najveći krizni potencijal i zato je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengen, jača svoje kapacitete i sposobnost policije. Nismo optirali za žicu ili ograde. Ne bih volio da je bodljikava žica sada ovdje kada ulazimo u Neum“, rekao je hrvatski premijer.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako su Hrvati u BiH predvodnici euroatlantskih integracija te da inzistiraju na izmjenama Ustava i Izbornog zakona kako bi se zajamčila jednakopravnost ovoga naroda.

„Želimo izmjene ustava u kojemu nikada više nećemo raspravljati hoće li brojniji narod moći birati predstavnike hrvatskom narodu. Posljednji izbori nisu dali legalne niti legitimne hrvatske predstavnike u vlasti“, rekao je Čović. I apostolski nuncij u BiH istaknuo je kako je na području zapadnog Balkana, uz pojedinačna, potrebno uvažavati i kolektivna prava.

„U ovoj regiji nije moguće promatrati samo građanina bez uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Ovdje je građanin vezan uz etničku skupinu kojoj pripada“, rekao je mons. Luigi Pezzurto.

Na dvodnevnom znanstveno-stručnom skupu posvećenom ustavnim pitanjima govorit će brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali podlogu za zahtjev za ustavnom reformom.

Prethodne dvije godine u Neumu su organizirani slični skupovi na kojima se pozivalo na ubrzavanje europskog puta zemlje te izmjene izbornog zakonodavstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari