Pratite nas

Vijesti

Plenković u posjetu BiH: Gradnja Pelješkog mosta će se nastaviti

Objavljeno

na

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Žepču u središnjoj Bosni da će se gradnja Pelješkog mosta nastaviti bez obzira na sve primjedbe na taj projekt i politiziranje tog pitanja, istaknuvši kako je Hrvatska u cjelosti izašla u susret svim zahtjevima koji su s tim u vezi u proteklim godinama dolazili iz BiH.

Ako bilo što treba pojasniti s tehničkog aspekta i međunarodnoga prava, Hrvatska je otvorena za dijalog i pojašnjenja. Vodimo računa da je to najveći pojedinačni projekt koji će biti sufinanciran sredstvima Europske unije s 375 milijuna eura. On za nas predstavlja strateško povezivanje južnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije s ostalim dijelom Hrvatske. Taj će projekti ići dalje i vjerujem da će taj projekt dobiti potporu svih politčkih aktera u BiH, kazao je Plenković na početku svog radnog posjeta BiH koji je uz Žepče obuhvatio i Tuzlu te Orašje.

Plenkovića je u Žepču osobno dočekao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović pa su osim o projektima potpore lokalnim zajednicama u BiH u kojima žive Hrvati razgovarali o i drugim pitanjima, a novinare je najviše zanimao prijepor oko Pelješkog mosta potaknut prije svega primjedbama iz bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Plenković je istaknuo kako se Pelješki most gradi na hrvatskom teritoriju podsjetivši da su tehnički gabariti dogovoreni još prije deset godina kada se izašlo u susret zahtjevima koji su dolazili upravo iz BiH.Sve što bi u smislu plovnoga puta trebalo doći ispod mosta da bi došlo do Neuma je apsolutno osigurano. Ja osobno ne vidim nikakav veliki problem i da se oko te teme trebaju dizati ikakve velike tenzije u dijalogu između Hrvatske i BiH, kazao je Plenković.

Komentirajući poruke poput onih što ih šalje bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Plenković je kazao kako ih zapravo ne vidi kao bitan prijepor u odnosima dviju zemalja, tim prije jer se od zajedničke sjednice hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH održane u srpnju u Sarajevu, kada je o tome razgovarano, ništa bitno nije promijenilo niti dogodilo.

Na pitanje o tome što misli o ocjenama iz ureda hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako se BiH suočava sa sve većim problemom islamskog radikalizma i ekstremizma, Plenković je odgovorio kostatacijiom da dvije države imaju zajednički interes očuvati mir i stabilnost te stoga blisko surađuju i na sigurnosnom planu. Kazao je kako je uvjeren da sigurnosne službe u BiH ulažu maksimalne napore radeći svoj posao a da Hrvatska s BiH surađuje i na razini obavještajnih službi i MUP-ova uz želju da ta suradnja doprinese sigurnosti obje zemlje. Sve što činimo, činimo zajednički usuglašeno, kazao je Plenković.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH  Čović za Plenkovića je kazao kako je pravi prijatelj BiH koji donosi ohrabrenje da ta zemlja nastavi euro-atlanstski put.
Sve drugo je u funkciji  potencijalnih izbora koji će biti za godinu dana i na to se ne treba osvrtati. Sve institucije u BiH moraju imati zajednička stajališta i na taj način gledamo i na projekt Pelješkog mosta, kazao je Čović.

Upozorio je i kako bi Hrvati u BiH teško uspjeli očuvati svoju brojnost bez razumijevanja Hrvatske za njihove probleme. Mi smo danas na postocima i brojkama koje jamče da ćemo se održati kao konstitutivni narod, kazao je Čović dodajući kako toga zasigurno ne bi bilo bez potpore iz Hrvatske.

Plenković se u Žepču susreo s lokalnim dužnosnicima i prestavnicima hrvatskih obrazovnih i kulturnih institucija koje tamo djeluju s ciljem afirmiranja razvojnih projekata koje sufinancira Vlada RH. Hrvatski je premijer razgovarao s Matom Zovkom, dugogodišnjim načelnikom iz reda HDZ BiH te njegovim suradnicima a nakon toga je posjetio i Katolički školski centar “Don Bosco”.

Plenković je istaknuo kako je potpora toj općini ujedno potpora modelu uspješnog razvitka i suživota te je najavio dalju potporu gospodarskim projektima koji se tamo provode.

Uz premijera Plenkovića su i državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas. 

Što vi mislite o ovoj temi?

Vijesti

Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73)  je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

Sudac Vagn Prusse Joensen je ušao je u sudnicu i kazao kako neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Potom je krenuo čitati detalje prvostupanjske presude te obrazlagati žalbeni postupak. Karadžić mirno prati suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari