Pratite nas

Vijesti

Plenković u posjetu BiH: Gradnja Pelješkog mosta će se nastaviti

Objavljeno

na

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Žepču u središnjoj Bosni da će se gradnja Pelješkog mosta nastaviti bez obzira na sve primjedbe na taj projekt i politiziranje tog pitanja, istaknuvši kako je Hrvatska u cjelosti izašla u susret svim zahtjevima koji su s tim u vezi u proteklim godinama dolazili iz BiH.

Ako bilo što treba pojasniti s tehničkog aspekta i međunarodnoga prava, Hrvatska je otvorena za dijalog i pojašnjenja. Vodimo računa da je to najveći pojedinačni projekt koji će biti sufinanciran sredstvima Europske unije s 375 milijuna eura. On za nas predstavlja strateško povezivanje južnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije s ostalim dijelom Hrvatske. Taj će projekti ići dalje i vjerujem da će taj projekt dobiti potporu svih politčkih aktera u BiH, kazao je Plenković na početku svog radnog posjeta BiH koji je uz Žepče obuhvatio i Tuzlu te Orašje.

Plenkovića je u Žepču osobno dočekao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović pa su osim o projektima potpore lokalnim zajednicama u BiH u kojima žive Hrvati razgovarali o i drugim pitanjima, a novinare je najviše zanimao prijepor oko Pelješkog mosta potaknut prije svega primjedbama iz bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Plenković je istaknuo kako se Pelješki most gradi na hrvatskom teritoriju podsjetivši da su tehnički gabariti dogovoreni još prije deset godina kada se izašlo u susret zahtjevima koji su dolazili upravo iz BiH.Sve što bi u smislu plovnoga puta trebalo doći ispod mosta da bi došlo do Neuma je apsolutno osigurano. Ja osobno ne vidim nikakav veliki problem i da se oko te teme trebaju dizati ikakve velike tenzije u dijalogu između Hrvatske i BiH, kazao je Plenković.

Komentirajući poruke poput onih što ih šalje bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Plenković je kazao kako ih zapravo ne vidi kao bitan prijepor u odnosima dviju zemalja, tim prije jer se od zajedničke sjednice hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH održane u srpnju u Sarajevu, kada je o tome razgovarano, ništa bitno nije promijenilo niti dogodilo.

Na pitanje o tome što misli o ocjenama iz ureda hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako se BiH suočava sa sve većim problemom islamskog radikalizma i ekstremizma, Plenković je odgovorio kostatacijiom da dvije države imaju zajednički interes očuvati mir i stabilnost te stoga blisko surađuju i na sigurnosnom planu. Kazao je kako je uvjeren da sigurnosne službe u BiH ulažu maksimalne napore radeći svoj posao a da Hrvatska s BiH surađuje i na razini obavještajnih službi i MUP-ova uz želju da ta suradnja doprinese sigurnosti obje zemlje. Sve što činimo, činimo zajednički usuglašeno, kazao je Plenković.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH  Čović za Plenkovića je kazao kako je pravi prijatelj BiH koji donosi ohrabrenje da ta zemlja nastavi euro-atlanstski put.
Sve drugo je u funkciji  potencijalnih izbora koji će biti za godinu dana i na to se ne treba osvrtati. Sve institucije u BiH moraju imati zajednička stajališta i na taj način gledamo i na projekt Pelješkog mosta, kazao je Čović.

Upozorio je i kako bi Hrvati u BiH teško uspjeli očuvati svoju brojnost bez razumijevanja Hrvatske za njihove probleme. Mi smo danas na postocima i brojkama koje jamče da ćemo se održati kao konstitutivni narod, kazao je Čović dodajući kako toga zasigurno ne bi bilo bez potpore iz Hrvatske.

Plenković se u Žepču susreo s lokalnim dužnosnicima i prestavnicima hrvatskih obrazovnih i kulturnih institucija koje tamo djeluju s ciljem afirmiranja razvojnih projekata koje sufinancira Vlada RH. Hrvatski je premijer razgovarao s Matom Zovkom, dugogodišnjim načelnikom iz reda HDZ BiH te njegovim suradnicima a nakon toga je posjetio i Katolički školski centar “Don Bosco”.

Plenković je istaknuo kako je potpora toj općini ujedno potpora modelu uspješnog razvitka i suživota te je najavio dalju potporu gospodarskim projektima koji se tamo provode.

Uz premijera Plenkovića su i državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas. 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

U PODCASTU VELEBIT Gostovala je bivša novinarka HRT-a, a danas Laudato televizije, Nada Prkačin.

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara cenzuriraju na Filozofskom fakultetu?

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara uopće cenzuriraju?

♦ Koji su sve formalni razlozi zbog kojih se Hrvatima, profesionalcima nacionalne orijentacije daju otkazi na HRT-u?

♦ Zašto su za vrlo gledanu emisiju HTV-a TV kalendar prilozi o generalu Gotovini bili neprihvatljivi?

♦ Zašto su sa HRT-a novinarske tekstove nosili na Filozofski fakultet?

♦ Zašto se na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta određuje koliko je poginulih u Jasenovcu i na Bleiburgu?

♦ Zašto na HRT-u ne podnose riječi “revizija povijesti”?

Odgovore na ova i druga pitanje poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Roman Leljak u Bujici: ‘Jasenovac je mit i povijesna prijevara Titove Jugoslavije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari