Pratite nas

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ministar Bošnjaković: Očekujemo ukidanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u četvrtak je najavio da će se do ljeta održati sastanak radne skupine koju su hrvatsko i srbijansko ministarstvo pravosuđa formirali radi utvrđivanja međudržavnog ugovora za procesuiranje ratnih zločina i razmjeni podataka, a očekuje da će jedan od sporazuma te skupine biti i stavljanje izvan snage srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji.

Ministar Dražen Bošnjaković je to izjavio komentirajući izručenje osuđenog ratnog zločinca Milorada Baraća, kojeg je Nizozemska jučer izručila Hrvatskoj, napominjući kako se zbog srpske ustavne zabrane izručenja svojih građana ostala izručenja osuđenih ratnih zločinaca odvijaju otežano.

Barać je izručen temeljem Europskog uhidbenog naloga kojeg je podnio Županijski sud u Karlovcu 2017., nakon čega su nizozemske vlasti realizirale nalog i u srijedu izručile Baraća hrvatskim vlastima koje ga terete za ratni zločin na području Gospića 1991., za što je presudom gospićkog Županijskog suda osuđen na 15 godina zatvora.

Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim da je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima.

Pritom je ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili, pucajući pritom po civilima, pri čemu je ubijeno njih osmero, od toga sedam žena.

Ukidanje univerzalne jurisdikcije ide vrlo teško, iduće korake tek trebamo razmotriti

Ministar je podsjetio da Srbija ima ustavnu zabranu izručenja svojih građana, ali i da kontakti postoje te je formirana zajednička kontaktna skupina koja bi trebala predložiti sporazum kojim bi se definirali postupci vezani za suđenja za ratne zločine.

– Kroz jedan takav sporazum očekujemo stavljanje izvan snage zakona Republike Srbije o univerzalnoj jurisdikciji. To ide vrlo teško, a iduće korake do ljeta tek trebamo razmotriti. Tijekom posljednjeg posjeta srpske ministrice pravosuđa Nele Kuburović dogovoreno je da do početka ljeta održimo još jedan sastanak radne skupine, zaključio je Bošnjaković.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Beljak: HDZ je Hrvatsku učinio pograničnom krajinom Europske unije

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a i kandidat Amsterdamske koalicije na izborima za Europski parlament (EP) Krešo Beljak izjavio je u četvrtak u Dubrovniku kako su predstojeći izbori prilika da opozicija odnese pobjedu te u ropotarnicu povijesti pošalje HDZ koji je unazadio i uništio Hrvatsku učinivši je pograničnom krajinom Europske unije.

“Hrvatska je u posljednjih tridesetak godina sa sredine ljestvice europskih zemalja po razvijenosti pala na posljednje mjesto”, ustvrdio je Beljak na konferenciji za novinare Amsterdamske koalicije.

Sve istočnoeuropske zemlje su, kaže, danas ispred nas. “Naša koalicija je jedina koja nudi Hrvatsku kao dio razvijene, napredne, prosperitetne i moderne, ujedinjene Europe. Svi ostali nude nešto drugo: ili izlazak Hrvatske iz EU, što bi bila potpuna katastrofa, ili pak Hrvatsku unutar ‘istočnoeuropske unije’. Mi to ne želimo i jedini nudimo Hrvatsku po uzoru na visoko razvijene zapadnoeuropske države“, rekao je Beljak.

Prognozirati broj mandata na predstojećim izborima, međutim, nije želio.

„Naše biračko tijelo je vrlo složeno i čini 75 posto onih koji nisu zadovoljni smjerom kojim Hrvatska ide. Ako se ti ljudi odluče na masovniji izlazak, naš će rezultat biti bolji“, zaključio je Beljak.

Mrak Taritaš: Projekt Europe nije ni završen ni savršen

Predsjednica GLAS-a i kandidatkinja Amsterdamske koalicije na izborima za EP Anka Mrak Taritaš istaknula je kako projekt Europe nije ni završen ni savršen te da Koalicija u tim procesima želi aktivno sudjelovati.

„Jučer smo vidjeli izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. godinu. Uz korupciju, riječ je o nasilju prema novinarima i migrantima, kao i najslabijima u društva – ženama i djeci. Ne želimo zatvorenu Hrvatsku, gdje su šovinizam i mržnja prema slabijima normalna stvar. Zalažemo se za otvorenu, tolerantnu, naprednu Hrvatsku, u kojoj se cijene ljudska prava“, rekla je Mrak Taritaš.

„EU nudi mir, slobodu i blagostanje, a mi to želimo graditi u budućnosti. Naša koalicija je najžešći zagovornik europskih vrijednosti. Čak 75 posto propisa donosi se u Bruxellesu. Zato je važno izaći na izbore“, naglasila je Mrak Taritaš.

Napomenula je kako njihovu koaliciju od drugih razlikuje što jako teško nešto obećaju, ali kad obećaju to i naprave, što je, kaže, dokazano rezultatima.

„Dubrovčani su na sjednici vlade u veljači dobili košaricu prepunu obećanja, ali pitanje je žele li vjerovati tuđim riječima ili svojim očima. Kad je riječ o Amsterdamskoj koaliciji, neka vjeruju svojim očima“, zaključila je Mrak Taritaš.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari