Pratite nas

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milanović: Stier radi Plenkoviću o glavi. Plenkoviću, čuvaj se

Objavljeno

na

Objavio

Kandidat za predsjednika Republike Zoran Milanović posjetio je Renesansni festival u Koprivnici gdje je dao izjavu za medije. Osvrnuo se na izjavu Davora Ive Stiera koji je kazao kako je jedini pravi protivnik HDZ-u upravo Zoran Milanović te kako mu ne pada na pamet napadati njezina protukandidata Miroslava Škoru

Na pitanje reporterke televizije N1 o Stierovoj izjavi, Milanović je kazao: “Davor Ivo Stier vam je jedan primjer pomirbe u okviru jedne državne institucije u kojoj smo obojica radili. Ja kao nestranački čovjek, on kao HDZ-ovac koji je došao direktno iz Argentine gdje je uređivao imigrantske novine koje su na naslovnici i na zadnjoj strani imale sliku Kuščevićevog djeda“.

“Da, to su činjenice mislim. I onda je preko Washingtona došao u Zagreb i još uvijek u kadrovskoj službi postoji prijedlog za promaknuće koji sam ja potpisao za Stiera 2002. godine kao njegov nadređeni, dakle šef odjela odnosno pomoćnik ministra i nakon toga sam ga poslao u Bruxelles za diplomata u hrvatsku misiju znajući tko je i što je i tko mu je bio djed, ali to mu nikad nisam spomenuo i nisam imao s time problem. Ali on naprosto svoju političku karijeru gradi na nečem drugom”, ističe Milanović.

“Eto, to su vam činjenice. Dakle potražite to u kadrovskoj službi Ministarstva vanjskih poslova da se vidi kako ja gledam na te stvari. Gledam sportski”, dodao je.

“A Stier? Stier radi Plenkoviću o glavi. Plenkoviću, čuvaj se. Radi ti o glavi. A na kraju će obojica nastradati”, mišljenja je Milanović.

Podsjetimo, Izjava Davora Ive Stiera da će podržati Kolindu Grabar-Kitarović i pomoći joj u kampanji za drugi mandat na Pantovčaku, ali da mu ne pada na pamet napadati njezina protukandidata Miroslava Škoru, u HDZ-u je dočekana s nevjericom.

Stier je, kako je javio RTL, pojašnjavajući zašto neće napadati Škoru, rekao da je HDZ-ov protukandidat Zoran Milanović, a ne Miroslav Škoro.

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Škoro: Hrvatski je narod duboko podijeljen u svim segmentima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro izjavio je u petak, prigodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, da je hrvatski narod duboko podijeljen pa ne bi bilo dobro da se dijeli i na žrtvama.

“Na današnji Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima ispraćamo posmrtne ostatke 294 osobe, koje su ekshumirane na području zagrebačkih Gračana, koji su žrtve Drugog Svjetskog rata i poraća. Koristim priliku izraziti sućut obiteljima svih žrtava, kao i žrtava svih tih nacističkih, fašističkih i komunističkih režima”, izjavio je Škoro u Gračanima.

Mi smo duboko podijeljen narod, ne bi bilo dobro da se dijelimo i na žrtvama. Nadam se da će ljudi shvatiti da svaka žrtva ima pravo na dostojnu sahranu, na svoj grob, poručio je.

Hrvatska mora priznati sve žrtve koje su iz političkih razloga učinjene u njeno ime, kaže Škoro, ali ne smije i ne može dopustiti da joj se prišije bilo koji nedokazani i neprovjereni zločin.

“Stoga mislim da bi bilo dobro osigurati dodatna financijska sredstva, i na tome ću raditi, da se utvrdi stvarno stanje kako bi na neki način zatvorili to poglavlje 74 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata i pružili žrtvama pijetet, a onima koji su ostali iza njih dostojanstvo i pravo da odu na njihove grobove”, istaknuo je.

To će biti i jedna od tema u njegovoj kampanji jer, ponovio je, hrvatski je narod duboko podijeljen u svim segmentima. “Mi imamo sve po dva, društva književnika, pravopise, kako god okrenete svugdje se jako dijelimo i mislim da moramo iskoristiti upravo ovakve dane da pokušamo graditi zajedništvo”, rekao je Škoro.

Sve žrtve zaslužuju pijetet

Novinari su Škoru pitali da prokomentira dolazak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na misu i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe ekshumirane na području Gračana, koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata ili u poslijeratnom razdoblju, budući da ona inače izbjegava komemoracije, npr. na Bleiburgu i u Jasenovcu, pitajući ga hoće li u slučaju da postane predsjednik raditi drugačije.

“Ja sam to već izjavio – naravno da hoću, sve žrtve zaslužuju pijetet, ne trebamo se dijeliti barem u tome”, ustvrdio je.

Nije htio komentirati izjavu HDZ-ova Davora Ive Stiera po kojoj je praktički isto glasovali za njega ili aktualnu predsjednicu, samo da se ne glasa za Zorana Milanovića.

“Ne znam, ja sam jučer kuhao fiš paprikaš, ne želim komentirati unutarstranačku politiku bilo koje stranke u Hrvatskoj, ja sam nestranački kandidat i to ću i ostati”, kazao je Škoro.

Na pitanje osuđuje napad na Srbe u kafiću kod Knina, koji su gledali nogometnu utakmicu Crvene zvezde, rekao je kako osuđuje sve napade i svako nasilje.

“Mislim da se u Kninu u stvari dogodio napad na hrvatske građane, to je prioritetna stvar, ljudi koji su ih napali su navodno bili maskirani, dok policija ne utvrdi o kome se radi sve drugo je prejudiciranje, brojanje krvnih zrnaca i to nam ne treba”, kaže Škoro.

Nije želio komentirati ni medijske napise o tome da bi se u javnost mogla iznijeti privatna korespondencija predsjednice Grabar-Kitarović i njezina bivšeg savjetnika Mate Radeljića, poručivši kako ga to ne zanima jer je ispod razine ljudskog dostojanstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari