Pratite nas

Politika

‘Plenković u strahu od tužbi za odštetu sada traži da odluke Stožera retroaktivno potvrdi Sabor’

Objavljeno

na

Mjesec dana nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskoj proglasio epidemiju koronavirusa, tjednima nakon što je na osnovu toga Stožer Civilne zaštite donosio brojne odluke o zabrani i ograničavanju rada ili kretanja građane te je izdano tisuće odluka o samoizolaciji, Vlada je odlučila sve te postupke konačno ugraditi u zakon koji mora potvrditi parlament, piše Novi list.

Od sredine ožujka, brojni su ustavni stručnjaci i oporba Vladu upozoravali da spomenute mjere kojima se ograničavaju građanska prava moraju, sukladno Ustavu, imati uporište u odlukama Sabora.

Iz Vlade su odbijali takve prigovore tvrdeći da u zakonima imaju podloge za postupanje Stožera, ali su jučer ipak odlučili na usvajanje u Sabor uputiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima posredno parlamentu potvrđuju i sve dosad donesene odluke Stožera.

Naknadna potvrda

Tako se predlaže da se na listu bolesti na koje se zakon odnosi doda i novi koronavirus i da odluku o proglašenju epidemije zarazne bolesti, na prijedlog ministra zdravstva, donosi Vlada.

Uz to u zakonskom prijedlogu stoji i to da se odluke “Stožera donesene s ciljem trenutačne zaštite života i zdravlja pučanstva, a koje su donesene nakon što je ministar proglasio epidemiju smatraju mjerama iz ovog Zakona”.

Vlada tako predlaže da Sabor naknadno ipak potvrdi sve mjere koje je u međuvremenu donio Stožer. Precizno se definira i mjera “izolacije u stanu” ili drugom odgovarajućem prostoru, mjera karantene, kao i ovlasti sanitarnih inspektora kad su te mjere u pitanju.

Vlada podiže i kazne za one koji krše takve mjere. Dosad su kazne bile od tri do osam tisuća kuna, a ubuduće bi bile od osam do 15 tisuća kuna. Uz to podiže se, s tisuću na pet tisuća kuna, kazna koju na licu mjesta, mogu naplatiti inspektori onima koji krše zakon.

Vlada u svom objašnjenju navodi da se “kao opći zakonodavni model upravljanja krizom predlaže institucionalni model prema kojem Stožer djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade”. Time će kažu postići brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela, učinkovitosti i razmjernosti.

– Predloženi model osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu, zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem, navodi se u obrazloženju, piše Novi list.

Gardašević: Ovim se ispravlja pogreška

Za komentar smo zamolili Đorđa Gardaševića, docenta na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. “Člankom 18. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Vlada zapravo nastoji dobiti od Sabora potvrdu da su mjere koje je Stožer Civilne zaštite do sada poduzimao bile potpuno zakonite. Problem je, po mojem mišljenju, nastao iz toga što se Stožer u donošenju mjera pozivao na članak 22. Zakona o sustavu Civilne zaštite, a trebao se pozivati na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Problem je bio i u tome što je te odluke formalno trebao donijeti ministar zdravstva, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a ne Stožer kao kolektivno tijelo. Na te sam probleme osobno upozorio javnost već ranije. Moj je dojam, vrlo čvrst, da je Vlada sada shvatila tu grešku i želi je ispraviti, rekao je Gardašević za Novi list.

No, osim tog balansa mjera za zaštitu zdravlja i ustavom zajamčenih prava, Vlada je kod prijedloga zakona vjerojatno vodila računa i o tome da se zaštiti od tužbi za odštetu koje bi podnijeli oni kojima je rad zabranjen odlukama Stožera koje u trenutku donošenja nisu imale ovako jasno zakonsko uporište.

Prijetnja tužbama

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk uvjeren je da je ovim zakonskim izmjenama Plenkovićeva vlada uvažila prigovore opozicije.
– Vjerojatno su postali svjesni da bi se mogli suočiti s tužbama ljudi koji su oštećeni odlukama Stožera o ograničavanju nekih Ustavom zajamčenih prava. Na to smo iz SDP-a od početka upozoravali. Država bi se teško branila od takvih tužbi jer tih mjera Stožera, u trenutku donošenja, nije bilo u zakonu, analizira Bauk pozadinu izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

On naglašava da nije problem da u aktualnoj situaciji operativno tijelo poput Nacionalnog stožera donosi odluke koje će odmah stupiti na snagu.

– Ali, naknadno je potrebno da te odluke demokratski izabrano tijelo raspravi i “zabetonira”. I sada će Sabor, što smo tjednima tražili, kad ove zakonske izmjene budu na dnevnom redu, raspravljati o mjerama Stožera i potvrditi ih, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a. On misli da će Sabor izglasati zaključak prema kojem će zakon vrijediti retroaktivno, piše Novi List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Anušić: ‘Nakon Milanovića, Škorina je nova zadaća dovesti SDP na vlast’

Objavljeno

na

Objavio

Župan Osječko-baranjske županije, HDZ-ov Ivan Anušić oglasio se priopćenjem u kojem je komentirao jučerašnje izjave povodom povrataka proslave Dana državnosti na 30. svibnja nakon 19 godina.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Jučer, na Dan državnosti koji se nakon gotovo dva desetljeća ponovo obilježava 30. svibnja kako i priliči, u javnost su poslane brojne političke poruke u svjetlu nadolazećih izbora.

Miroslav Škoro čija se politička platforma Domovinskog pokreta temelji na Domovinskom ratu, u Vukovaru je morao odgovoriti na pitanje od kojeg se pokušava sakriti otkako je ponovo stupio na političku scenu. Pitanje „gdje si bio 91.?“novinari, odnosno javnost potpuno legitimno postavljaju političaru koji je izabraočitav svoj politički put graditi upravo na Domovinskom ratu. Bio je u Americi, jučer je to i potvrdio. U Hrvatsku se vratio nekoliko puta i to kako bi sudjelovao na skupu Koalicije narodnog pokreta. U to je vrijeme Koalicija narodnog pokreta predstavljala žestoku oporbu demokršćanstvu koje je zagovarao dr. Franjo Tuđman na čelu HDZ-a. Hrvatski je narod i tada prepoznao tko ima snagu stvoriti samostalnu i suverenu državu. Kao što je tada, prije tri desetljeća stao uz one koji nisu željeli samostalnu državu s Tuđmanom na čelu, tako je i na 2019. svojim političkim angažmanom doveo na čelo države Zorana Milanovića.

I na parlamentarnim izborima koji su pred nama Miroslav Škoro i Domovinski pokret imaju za zadatak rušenje demokršćanske i narodnjačke opcije, koju socijaldemokrati ne mogu samostalno napraviti. U prilog tome govori i predstavljanje koalicije s Lazarom Grujićem kojeg je Domovinski pokret predstavio kao „svježe snage“ koje pristupaju njihovoj političkoj platformi. Platformi koju temelje na žrtvi Domovinskog rata, a koaliraju s čovjekom koji je prije svega šest mjeseci pozivao svoje biračko tijelo da glas na predsjedničkim izborima da Zoranu Milanoviću.

Domovinski pokret ovakvim načinom funkcioniranja i koaliranjem s osobama i političkim opcijama s krajnje desnog i krajnje lijevog spektra jasno pokazuje da osobni interes stavljaju ispred hrvatske države i nacionalnih interesa”, stoji u priopćenju Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije koje potpisuje Ivan Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Škoro objasnio gdje je bio na današnji dan 1990.

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik Domovinskog pokreta, pjevač Miroslav Škoro odgovorio je danas na pitanje gdje je bio na današnji dan, kojeg slavimo kao Dan državnosti, davne 1990. godine.

– Mislim da sam bio u Americi – kazao je.

– Mislite ili ste sigurni – upitala ga je novinarka.

– Ne znam gospođo, bilo je to davno. U SAD sam službeno odselio u rujnu 1989., a onda sam se 1-2 puta vraćao u Hrvatsku, dok se sredinom 1992. nisam potpuno vratio u Osijek sa suprugom i malim djetetom – rekao je Škoro, koji je priznao i da je u travnju 1990. vodio predizborni skup Koalicije narodnog sporazuma u Osijeku, a zbog čega ga je Krunislav Olujić u razgovoru za Jutarnji list prozvao smatrajući da obmanjuje javnost kada kaže da je tih godina bio u Americi.

Slične optužbe iznio je i osječki gradonačelnik Ivica Vrkić, također u razgovoru za Jutarnji list. On je ustvrdio kako je “Škoro utekao u Ameriku kada je Franjo Tuđman došao na vlast”.

– Vodio sam taj skup. To je bio jedan od onih puta kada sam na kratko dolazio kući, pa bih se opet vraćao u Ameriku. Što se tiče političkih stavova mogu samo reći da sam bio voditelj skupa, ali kako su Koaliciju narodnog sporazuma vodili Savka, Tripalo, Džeba…, mogu reći da mi je bila čast raditi za te ljude, jer je i moj otac 1971. ostao bez posla – kazao je Škoro.

Upitan je i baštini li u današnjem političkom radu nešto od stavova te koalicije.

– Znate, ja sam tada bio samo voditelj i pjevač. Taj sam posao definitivno dobro odradio.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari