Pratite nas

Hrvatska

Plenković u Zadru: Teško je imati plan za ovoliku količinu oborine

Objavljeno

na

Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak je održalo sastanak sa članovima kriznog stožera u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Grada Zadra, nakon kojeg je premijer poručio da srećom nema ljudskih žrtava, a na terenu su ekipe koje će pomoći sanaciju poplavljenih područja.

Srećom nema ljudskih žrtava, to je ono najvažnije u ovom trenutku. Sve su ekipe na terenu, koje nastoje pomoći ljudima s crpkama i na druge načine kako riješiti problem vode koja je ušla u kuće i podrume – izjavio je Plenković.

– Promet je u najvećem dijelu normaliziran, sad ćemo obići bolnicu gdje su zabilježene najveće štete. Angažman je maksimalan. Nakon velike suše i požara, sada smo se suočili i s poplavama. Želim odati priznanje svim vatrogascima, policiji, svim dobrovoljcima i komunalnim službama, županu i gradonačelniku, koji su tijekom dana nastojali sanirati ovu štetu. Vlada će sa svoje strane maksimalno pomoći, očekujemo procjene šteta pa će sukladno tome, gotovo je izvjesno, župan proglasiti elementarnu nepogodu za Zadarsku županiju s obzirom na količinu oborina i štete koje su izazvale. Ono što je važno, a o tome je javnost već informirana, građani moraju prokuhavati vodu s obzirom na to da se voda pomiješala s oborinskom, a pročistač je također poplavljen”, izjavio je nakon sastanka kriznog stožera premijer Plenković.

Na novinarski upit koje su službe sada na raspolaganju i kako će Vlada konkretno pomoći, premijer je odgovorio da su pripadnici Hrvatske vojske donijeli crpke s izrazito velikim kapacitetom koji će pomoći na najugroženijim mjestima, da se što prije isuše poplavljene prostorije.

– Mi ćemo najprije vidjeti procjenu šteta i angažirati sve resore. Naravno da uvijek postoji način da se financijski pomogne, vidjet ćemo i oko osiguravajućih društava jer su poplavljena i mnoga postrojenja, u bolnici, novoj poliklinici, javnim objektima. Tu smo da pomognemo i zato smo došli. To se očekuje od države i država će to učiniti – poručio je premijer.

Na upite kako to da se sada tako brzo reagiralo, te na novinarsku konstataciju  da je u ‘nekim sličnim situacijama trebalo i po dan i pol da se izađe na teren’, premijer Plenković odgovorio je da ako se “referiraju na Split i požar, a to je bilo 16. srpnja, i tamo su cijeli dan bili ministar Krstičević, Božinović, DUZUS.

– Bili smo u Zadru, Šibeniku, gdje god je trebalo. Prema tome, učinili smo što smo mogli. I ono što je važno da je koordinacija cijelog sustava  bila dobra. Mi ćemo, kao što sam rekao na sjednici Vlade, razmotriti kako da iz europskih fondova iskoristimo ono što nam je na raspolaganju kako bismo podigli kvalitetu opreme. To je ono što je najvažnije – rekao je Plenković nakon sastanka na kojem su ga zadarski župan Božidar Longin i gradonačelnik Branko Dukić izvijestili o stanju u Zadru nakon obilnih kiša i poplava.

Dodao je da ministrica Gabrijela Žalac ima zadatak, zajedno sa DUZUS-om, pripremiti projekte da se nabave sredstva. Moramo napraviti veliku analizu, da vidimo što funkcionira, a što ne, od opreme, pripreme protupožarne sezone, u to treba uključiti sve relevantne institucije. Mislim da se danas sve učinilo što se moglo, ali u ovakvim situacijama teško je imati pripremni plan za sve, kazao je premijer Plenković.

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je vojska na raspolaganje Zadru stavila crpke koje se također mogu koristiti za ispumpavanje vode, kako bi se što prije situacija sanirala i stavila pod kontrolu.

Najavio je također kupovinu 6 bespilotnih letjelica vrijednosti 15 milijuna eura, koje će se financirati sredstvima iz europskih fondova, a osim u ribarstvu koristit će se za pomoć u otkrivanju piromana.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su svi pripadnici MUP-a, Policijske uprave zadarske i policijskih postaja na terenu, rade na održavanju javnog reda i mira i reguliranju prometa.

“Bilo je jutros problema, međutim, dobrom i koordiniranom akcijom, efikasnošću i pravovremenim uputama i koordinacijom svih sastavnica sustava spriječene su veće poteškoće”, kazao je.

Nakon sastanka kriznog stožera premijer i ministri uputili su se u zadarsku bolnicu, gdje je poplava izazvala najveće štete. U pratnji premijera je i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

U poplavljeni Zadar  došla je i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Na obilježavanju 27. godišnjice Pauka- ceremonija dodjele “crvene beretke”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević najavio je u utorak da će na obilježavanju 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade u subotu u Splitu biti organiziran atraktivan program u kojem će i biti i ceremonija dodjela crvene beretke u kapeli Sv. Križa bivše vojarne Dračevca.

“Ono što je ključno u sljedeću subotu je da vraćamo manifestaciju koja je za nas iz Domovinskog rata bila jako vrijedna, a to su crvene beretke koje su ljudi nakon napornih treninga dobivali pred imenima naših poginulih branitelja u kapeli Sv. Križa i onda je 2000. godine ta aktivnost prekinuta nakon što je predsjednik Mesić bio u vojarni Dračevac”, rekao je Krstičević novinarima u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici, gdje je večeras održao predavanje “Sustav domovinske sigurnosti – Hrvatska vojska kao dio sustava domovinske sigurnosti” u organizaciji Mladeži splitskoga HDZ-a.

Istaknuo je kako mu je drago što će se ta ceremonija obnoviti u sljedeću subotu te će mladi ljudi, kako je rekao, “pred svetim imenima pripadnika 4. gardijske brigade na ceremoniji na svetom mjestu ponovno dobiti crvenu beretku”.

Također rekao kako će na dan obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijska brigade “Paukova” u sljedeću subotu biti upriličen atraktivan program na splitskoj Rivi.

“Na prostoru Lučke kapetanije izložit ćemo tehničko-taktički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, a nakon toga ćemo pokazati naša Krila oluje te će biti vrlo zanimljivo”, najavio je Krstičević.

Govoreći o sustavu domovinske sigurnosti, Krstičević je u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici istaknuo kako smo se zahvaljujući tom sustavu obranili u Domovinskom ratu i oslobodili Hrvatsku.

“U suvremenim ugrozama i rizicima s kojima se suočava naše društvo trebamo sustav domovinske sigurnosti u kojem su zastupljene lokalne zajednice – općine i gradovi te Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), Crveni križ, Hrvatska vojska, sigurnosno-obavještajni sustav te međusobna solidarnost i zajedništvo”, dodao je Krstičević.

Za današnjeg boravka u Splitu ministar Krstičević je o sustavu domovinske sigurnosti govorio i na sastanku s udrugama iz Domovinskog rata. Kako je priopćeno, tom je prigodom rekao da su hrvatski branitelji “stvarali hrvatsku državu, a danas su hrvatski vojnici baštinici tradicije iz Domovinskog rata.

Krstičević je kao najvažnije dostignuće u 2018. godini istaknuo, kako je navedeno, povijesnu odluku o nabavi višenamjenskoga borbenog zrakoplova F-16 Barak.

“Ovo je jedna od najvećih i najsloženijih odluka u obrambenom resoru nakon završetka Domovinskog rata. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo stvaralo je prevagu i pobjedu u Domovinskom ratu. Zadržali smo sposobnost nadzora zračnog prostora i tradiciju borbenog zrakoplovstva. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od danas ima svijetlu budućnost, a Hrvatska vojska radi veliki tehnološki iskorak, u korak sa Zapadom. To je stvar nacionalnog ponosa i naša odgovornost prema budućim generacijama”, rekao je Krstičević.  (Hina)

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Željko Tanjić: Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Konferencija i okrugli stol “Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi”, počeli su s radom u utorak u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta u Rumunjskoj i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pri čemu je upozoreno da u Hrvatskoj, za razliku od država u okruženju, nije usvojen institucionalni okvir za rješavanje tog problema.

Domaćin skupa, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i član hrvatskog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Željko Tanjić istaknuo je kao cilj skupa nastavak suradnje i razgovore oko važnih pitanja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, posebno sa zločinima i kršenjem ljudskih prava koji su počinjeni u razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno pod komunističkom vlašću.

Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Države u okruženju pozabavile su se tim problemom i donijele institucionalni okvir za njegovo rješavanje, ali u Hrvatskoj to izostaje, pa je važan cilj konferencije izgradnja institucionalnog okvira za suočavanje s prošlošću.

Brojni ljudi bili su zatvarani, lišeni slobode, ljudskih prava i života, te im je oduzeta mogućnost sudjelovanja u izgradnji društva jer su drugačije mislili, rekao je Tanjić naglasivši da su samo dvije osobe iz Hrvatske za to pravno odgovarale, i to obje u Njemačkoj zbog zločina počinjenih na teritoriju te države.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Zvonko Kusić predstavio je rad Vijeća i njegove rezultate ocijenivši kako je to prvi put u Hrvatskoj da se neko tijelo ozbiljno, interdisciplinarno i uravnoteženo suočilo s tim pitanjima.

Odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju Vijeća Kusić je nazvao državničkim potezom.

Posebno je predstavio dijelove dokumenta koji se odnose na komunističke zločine, istaknuvši da se komunistički simboli, kad se odnose na antifašističku borbu, smatraju prihvatljivima, ali mogu biti sporni u razdoblju i situacijama kad su pod njima napravljeni zločini i bila kršena ljudska prava.

Podsjetio je da su se oko općeg dijela dokumenta složili svi članovi Vijeća, dok su oko posebnog dijela, u kojem se daju pravne preporuke za postupanje države, postojala izdvojena mišljenja.

Usprkos izdvojenim mišljenjima, rad Vijeća bio je uspješan a prijepori u javnosti oko toga dijela dokumenta dolaze s obje strane ideološkog spektra. Optužbe se često temelje na vađenju tvrdnji iz konteksta i uzimanju samo dijelova rečenica, kaže Kusić.

Ti kritičari vide rješenje problema u tome da se osudi druga strana, što ne bi bilo uravnoteženo. Jedan od sudionika rekao je da bi 80 posto stanovništva potpisalo dokument, rekao je Kusić.

Krajnji stavovi su ušančeni pa je iluzija očekivati da bi oni prihvatili dokument, koji nije optimalan ali je realan, zaključio je Kusić.

Iskustva iz Albanije, Slovenije, Rumunjske i Njemačke

Skup su pozdravili Hartmut Rank iz Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze.

Potom su o iskustvima u suočavanju s prošlošću u svojim zemljama govorili – o Albaniji ravnateljica Instituta za demokraciju, medije i kulturu iz Tirane Jonila Godole, o Sloveniji ravnateljica Studijskog centra za nacionalnu pomirbu iz Ljubljane Andreja Valič Zver, o Rumunjskoj Cătălin Constantinescu s Instituta za istrage komunističkih zločina i sjećanje na progon Rumunja iz Bukurešta, te o Njemačkoj voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dümmel.

Poslijepodne je predviđeno održavanje okruglog stola na kojem će se razgovarati o suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati