Pratite nas

Hrvatska

Plenković u Zadru: Teško je imati plan za ovoliku količinu oborine

Objavljeno

na

Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak je održalo sastanak sa članovima kriznog stožera u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Grada Zadra, nakon kojeg je premijer poručio da srećom nema ljudskih žrtava, a na terenu su ekipe koje će pomoći sanaciju poplavljenih područja.

Srećom nema ljudskih žrtava, to je ono najvažnije u ovom trenutku. Sve su ekipe na terenu, koje nastoje pomoći ljudima s crpkama i na druge načine kako riješiti problem vode koja je ušla u kuće i podrume – izjavio je Plenković.

– Promet je u najvećem dijelu normaliziran, sad ćemo obići bolnicu gdje su zabilježene najveće štete. Angažman je maksimalan. Nakon velike suše i požara, sada smo se suočili i s poplavama. Želim odati priznanje svim vatrogascima, policiji, svim dobrovoljcima i komunalnim službama, županu i gradonačelniku, koji su tijekom dana nastojali sanirati ovu štetu. Vlada će sa svoje strane maksimalno pomoći, očekujemo procjene šteta pa će sukladno tome, gotovo je izvjesno, župan proglasiti elementarnu nepogodu za Zadarsku županiju s obzirom na količinu oborina i štete koje su izazvale. Ono što je važno, a o tome je javnost već informirana, građani moraju prokuhavati vodu s obzirom na to da se voda pomiješala s oborinskom, a pročistač je također poplavljen”, izjavio je nakon sastanka kriznog stožera premijer Plenković.

Na novinarski upit koje su službe sada na raspolaganju i kako će Vlada konkretno pomoći, premijer je odgovorio da su pripadnici Hrvatske vojske donijeli crpke s izrazito velikim kapacitetom koji će pomoći na najugroženijim mjestima, da se što prije isuše poplavljene prostorije.

– Mi ćemo najprije vidjeti procjenu šteta i angažirati sve resore. Naravno da uvijek postoji način da se financijski pomogne, vidjet ćemo i oko osiguravajućih društava jer su poplavljena i mnoga postrojenja, u bolnici, novoj poliklinici, javnim objektima. Tu smo da pomognemo i zato smo došli. To se očekuje od države i država će to učiniti – poručio je premijer.

Na upite kako to da se sada tako brzo reagiralo, te na novinarsku konstataciju  da je u ‘nekim sličnim situacijama trebalo i po dan i pol da se izađe na teren’, premijer Plenković odgovorio je da ako se “referiraju na Split i požar, a to je bilo 16. srpnja, i tamo su cijeli dan bili ministar Krstičević, Božinović, DUZUS.

– Bili smo u Zadru, Šibeniku, gdje god je trebalo. Prema tome, učinili smo što smo mogli. I ono što je važno da je koordinacija cijelog sustava  bila dobra. Mi ćemo, kao što sam rekao na sjednici Vlade, razmotriti kako da iz europskih fondova iskoristimo ono što nam je na raspolaganju kako bismo podigli kvalitetu opreme. To je ono što je najvažnije – rekao je Plenković nakon sastanka na kojem su ga zadarski župan Božidar Longin i gradonačelnik Branko Dukić izvijestili o stanju u Zadru nakon obilnih kiša i poplava.

Dodao je da ministrica Gabrijela Žalac ima zadatak, zajedno sa DUZUS-om, pripremiti projekte da se nabave sredstva. Moramo napraviti veliku analizu, da vidimo što funkcionira, a što ne, od opreme, pripreme protupožarne sezone, u to treba uključiti sve relevantne institucije. Mislim da se danas sve učinilo što se moglo, ali u ovakvim situacijama teško je imati pripremni plan za sve, kazao je premijer Plenković.

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je vojska na raspolaganje Zadru stavila crpke koje se također mogu koristiti za ispumpavanje vode, kako bi se što prije situacija sanirala i stavila pod kontrolu.

Najavio je također kupovinu 6 bespilotnih letjelica vrijednosti 15 milijuna eura, koje će se financirati sredstvima iz europskih fondova, a osim u ribarstvu koristit će se za pomoć u otkrivanju piromana.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su svi pripadnici MUP-a, Policijske uprave zadarske i policijskih postaja na terenu, rade na održavanju javnog reda i mira i reguliranju prometa.

“Bilo je jutros problema, međutim, dobrom i koordiniranom akcijom, efikasnošću i pravovremenim uputama i koordinacijom svih sastavnica sustava spriječene su veće poteškoće”, kazao je.

Nakon sastanka kriznog stožera premijer i ministri uputili su se u zadarsku bolnicu, gdje je poplava izazvala najveće štete. U pratnji premijera je i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

U poplavljeni Zadar  došla je i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Gradska skupština: Grad Zagreb sudjeluje u izgradnji i osnivanju Hrvatskog vojnog muzeja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebačka Gradska skupština u ponedjeljak je u nastavku 18. sjednice većinom glasova zastupnika prihvatila gradonačelnikov prijedlog zaključka o namjeri sudjelovanja u osnivanju i izgradnji hrvatskog vojnog muzeja.

Grad Zagreb i Ministarstvo obrane provest će sve pripremne radnje u vezi s osnivanjem i izgradnjom hrvatskog vojnog muzeja koji bi sufinancirali u omjeru 50 posto Grad Zagreb, 50 posto MORH, a u omjer Grada bi bila uvrštena i tržišna vrijednost nekretnine koju će, za izgradnju, ustupiti.

Osnivanje hrvatskog vojnog muzeja kao specijaliziranog nacionalnog muzeja odgovor je na važnu potrebu za stručno- znanstvenom ustanovom koja u Hrvatskoj, za razliku od gotovo svih drugih europskih država, ne postoji, a koja bi prikupljala, čuvala, stručno i znanstveno obrađivala i komunicirala materijalna svjedočanstva hrvatske vojne povijesti od ranog srednjeg vijeka do Domovinskog rata i suvremenog razvoja i djelovanja hrvatske vojske, stoji u obrazloženju.

U Hrvatskom vojnom muzeju zbirka oklopnih vozila ručne izrade, zbirke kaciga, odlikovanja, znakovlja…

Hrvatski vojni muzej bio bi specijalizirani nacionalni muzej hrvatske vojne povijesti s muzejskom građom od osobitog značenja za povijest, kulturu, znanost i tehniku na teritoriju Hrvatske.

Muzejsku djelatnost obavljao bi za područje Hrvatske. Svojim bi djelovanjem bitno pridonosio ostvarenju strateških ciljeva Ministarstva obrane u zaštiti, jačanju i promociji hrvatskog nacionalnog identiteta kao i svih onih političkih, gospodarskih, kulturnih i duhovnih vrednota koje su ga tijekom stoljeća zajedničke povijesti s drugim europskim narodima oblikovale i koje s njima dijeli.

S točke gledišta posjetitelja, tj. korisnika i njihovih očekivanja, hrvatski vojni muzej bio bi obrazovni centar, mjesto otkrića, mjesto uspomena i sjećanja hrvatskih branitelja. S obzirom na izvanredno bogatu hrvatsku vojnu povijest, hrvatski vojni muzej bit će cilj putovanja i turističko kulturno odredište, istaknuto je u obrazloženju odluke.

Osim stručne knjižnice i zbirke “Vukovar ’91” na posudbi u Memorijalno – dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Vukovaru, fundus Odjela Vojnog muzeja MORH-a strukturiran je po zbirkama pa tako ima zbirku oklopnih vozila ručne izrade 1991.-1993. (evidentiranu u Ministarstvu kulture), zbirku borbenih i neborbenih vozila, zbirku raketnotopničkog oružja, zbirku hladnog oružja, zbirku pješačkog oružja, zbirku ubojnih sredstava, zbirku predmeta službi i struka vojske, zbirka ratnog zrakoplovstva, zbirku ratne mornarice, zbirku odora, zbirka narukavnog znakovlja, zbirku odlikovanja i metalnih oznaka, zbirku ratnih zastava, zbirku kaciga (evidentirana u Ministarstvu kulture), zbirku plaketa (evidentirana u Ministarstvu kulture), zbirku plakata, zbirku multimedije (fotografije, film, i tonski zapisi), zbirku zemljovida, zbirku grafika, zbirku ostavština.

Stvaranjem samostalne hrvatske države na početku 90-ih godina 20. stoljeća stvorile su se pretpostavke za osnivanje hrvatskog vojnog muzeja i već se u tijeku Domovinskog rata javila zamisao o njegovu ustanovljavanju pa je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman 1993. izdao akt o njegovu ustrojavanju.

Vojni muzej MORH-a, prostori za rad stručnog osoblja, uprava i dio depoa bili su do kraja 2007. smješteni u dijelu kompleksa bivše Vojne bolnice u Vlaškoj ulici 87. Nakon toga su preseljeni na Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman” u Ilicu 256b. U proteklom razdoblju Muzej je nastavio prikupljanje građe, uglavnom iz Domovinskog rata, njezinu stručnu i znanstvenu obradu te organiziranje povremenih izložbi.

Oporba suzdržana oko Hrvatskog vojnog muzeja

U raspravi su zastupnici Matej Mišić (SDP) i Anka Mrak Taritaš (GLAS), najavili u ime svojih klubova da će kod glasovanja biti suzdržani.

“Nismo protiv izgradnje vojnog muzeja, a nismo niti protiv da Grad Zagreb sudjeluje sa zemljištem, ali na ovaj način da preuzimamo 50 posto odgovornosti – to je nešto što je nama neprihvatljivo. A ne moram govoriti o svim onim prioritetima koji godinama stoje u Gradu Zagrebu i nerealiziraju se”, istaknuo je Mišić.

A Mrak Taritaš je rekla da je tema vojnog muzeja nešto što ona ne spori da je potrebno, ali bi bilo dobro da se možda napravi u nekom drugom dijelu Lijepe naše i da na taj način potičemo razvitak i turizam nekog drugog dijela. Kazala je da ovdje u svojoj želji gradonačelnik kaže da Grad Zagreb ide u posao sa državom 50:50, a ne zna se ni o čemu je riječ, ni u kojem roku, a niti koliko je to novaca. Ne zna se, dodala je, niti hoće li se graditi ili prenamijeniti neki prostor, te koliko prostora treba. “Recimo da je gradonačelnik odlučio da se ulaže u ‘muzej neispunjenih obećanja’ kojih je kroz ovih 19 godina, što je direktno ili indirektno upravljao gradom – pa da kaže potrebno je da pokažem fotografije s tih svih eksponata što sam obećao, pa nisam napravio – to bi bio smisao rasprave. A ovo je samo da se želi nekome dopasti”, istaknula je Mrak Taritaš.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vijeće za nacionalnu sigurnost: Uspostava suradnje hrvatskih sigurnosnih službi sa stranima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Vijeće za nacionalnu sigurnost održalo je u ponedjeljak sjednicu i raspravljalo o odnosima Hrvatske i susjednih zemalja vezano uz migracije, odlučeno je o uspostavi suradnje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih agencija s partnerskim službama stranih zemalja, no u priopćenju iz Ureda predsjednice nema riječi o aferi SMS koja je, prema ranijim najavama, trebala biti bitna tema na sjednici.

S Pantovčaka su priopćili da su drugu ovogodišnju sjednicu Vijeća zajedno sazvali predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na sjednici je raspravljeno stanje informacijske sigurnosti, a u području neklasificiranih podataka Vijeće je donijelo dvije odluke i jednu preporuku državnim tijelima, prvenstveno s ciljem podizanja svijesti, znanja i učinkovitosti državnih institucija.

Na sjednici se raspravljalo i o odnosima Hrvatske i susjednih zemalja te trendovima migracijskih kretanja u okružju.

Sukladno odredbama Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, Vijeće je odobrilo uspostavu suradnje sigurnosno-obavještajnim agencijama s partnerskim stranim službama, kao i Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2019. godinu te Godišnji plan za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti za nadolazeću godinu, zaključuje se u priopćenju.

Iako se s Pantovčaka i Banskih dvora neslužbeno najavljivalo da će jedna od tema sjednice biti i afera SMS, o tome u priopćenju nema ni riječi.

Naime, nakon što je afera SMS počela u rujnu, kada je uhićen bivši policajac Franjo Varga zbog sumnje da je za bivšeg čelnika Dinama Zdravka Mamića krivotvorio prepisku između tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i suca na osječkom sudu, afera se po pisanju medija proširila do zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Sabora Milijana Brkića, te do Vlade Galića koji je nedavno dao ostavku na dužnost savjetnika predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost.

Kako su mediji objavljivali, navodno je upravo Galić spojio Vargu s HDZ-om i tadašnjim šefom stranke Tomislavom Karamarkom, a pisalo se i da je u aferu bila umiješana i sama predsjednica države s ciljem rušenja Vlade Andreja Plenkovića.

Tu je konstrukciju krajem studenoga ona odlučno odbacila, ističući kako je riječ o izravnom političkom udaru na državne institucije, posebice na instituciju Predsjednice Republike Hrvatske, pa je još 26. studenoga premijeru predložila sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Kako su najavljivali mediji, jedna o točaka dnevno reda na današnjoj sjednici Vijeća trebao je biti i aktualni problem oko dogovorene nabavke izraelskih borbenih zrakoplova F-16.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari