Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Ulazak u eurozonu u interesu Hrvatske

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u utorak da je ulazak u eurozonu jedan od ciljeva koje treba ostvariti jer je to u hrvatskom interesu, odnosno dobro za gospodarstvo, financijski sustav i međunarodni položaj i da bi Hrvatska u konačnici bila uspješna članica Europske unije.

Plenković je to izjavio uoči svečanog uručenja certifikata polaznicima dvodnevne edukacije sveučilišta Columbia o ulasku Hrvatske u europodručje. Edukacija se jučer i danas održala u Državnoj školi za javnu upravu (DŠJU), a pohodilo ju je 28 državnih dužnosnika i službenika, članova radne skupine za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Plenković je ustvrdio da je pristupanje Hrvatske europodručju jedna od kapitalnih političkih, ekonomskih, financijskih tema za idućih pet godina. Podsjetio je na strategiju za uvođenje eura Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB), koja se provodi više od godinu i pol dana i putem koje se senzibilizira javnost za ovu, kako je kazao Plenković, dublju integraciju Hrvatske u europodručje, koje je uz Schengenski prostor, jedno od posebna dva kruga u kojem se Hrvatska kao članica još ne nalazi.

Kao argumente za, kako je rekao, “već sada faktičnu integriranost Hrvatske s europodručjem”, Plenković je naveo da su članice europodručja najvažniji trgovinski partneri Hrvatske, zatim da je čak 77 posto štednje hrvatskih građana u eurima, kao i 54 posto kredita. Ističe i da je 70 posto ukupnih prihoda od turizma u eurima, 60 posto ukupnih noćenja dolazi od građana iz europodručja, kao i 66 posto potrošnje inozemnih turista. Naposljetku, i 75 posto inozemnog duga Hrvatske je također u eurima.

“To znači da smo mi de facto tu”, kazao je Plenković, dodajući da se u okviru strategije prvo želi ostvariti korak ka Europskom tečajnom mehanizmu II, te kako na tome rade svi resori.

Plenković: Suradnja s najboljim sveučilištima na svijetu

Plenković je napomenuo da je ovo već druga edukacija ovog tipa za državne službenike u organizaciji DŠJU-a. Tako je prije realizirane suradnje sa sveučilištem Columbia u siječnju održan skup na temu reformi u zdravstvu, tada pak u suradnji s Harvardom, a oba seminara je putem svojih zaklada financirala obitelj Lukšić.

“Ovo je inicijativa Vlade gdje želimo u partnerstvu s najboljim sveučilištima na svijetu, jednom dijelu najviših državnih dužnosnika, pružiti vrstu posebne specijalizirane edukacije”, poručio je Plenković, dodavši da će im to kao nositeljima ključnih reformskih procesa omogućiti da ih provode na što kvalitetniji i profesionalniji način, koristeći iskustva drugih država.

Edukaciju su vodili profesori sveučilišta Columbia Jan Svejnar, William Eimcke i Arvid Lukauskasse, a okupljene su sa iskustvima svojih zemalja upoznali i Ivan Miklos, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Slovačke te i Nicos Christodoulakis, bivši ministar gospodarstva i financija Grčke.

Uloga članova Radne skupine, za koje je organizirana edukacija, jest potpora radu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, ali i organizacija rada nad svim aspektima rada koji se odnose na pitanje ulaska u europodručje u svojim matičnim ministarstvima.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da je nakon ulaska u EU proces ulaska u europodručje jedan od glavnih ciljeva kojima stremimo.

Profesor Svejnar je ustvrdio da se Hrvatska trenutno nalazi u posebnoj točki svog razvoja, a kako uz uvođenje eura i provođenje potrebnih reformi ima nevjerojatan potencijal, koji se ogleda i obrazovanom stanovništvu, kao i geografskom položaju.

Rudolf Vujević, ravnatelj Državne škole za javnu upravu, koja je organizirala edukaciju, poručio je da nema razvoja javne uprave bez edukacije i cjeloživotnog učenja, što je vrlo važno u eri digitalizacije, a s ciljem jačanja kompetencija ljudi.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, koji je i sam bio polaznik dvodnevne edukacije, kazao je da je to bila jedinstvena prilika da se čuju iskustva osoba koje su u svojim državama radile na provedbi pripremnih mjera za uvođenje eura, kao što je bivši slovački ministar financija, a koji su iskustvom i konkretnim primjerima ukazali na stvari koje čekaju Hrvatsku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor raspravio sporazum Hrvatske i Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici raspravili su u petak Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između hrvatske i mađarske vlade o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti kojim će se omogućiti proširenje obrambene suradnje u području protuzračne obrane.

Sporazumom se utvrđuju nadležna tijela za njegovu provedbu, organizacije i tijela za suradnju te određuju odgovornosti stranaka, korištenje nacionalnog zračnog prostora i zračnih pristaništa, traganje i spašavanje te istraživanje zrakoplovnih nesreća.

Također se regulira obuka i posjeti, servisiranje zrakoplova na zemlji i u zraku te razmjena podataka u vezi s nadzorom i zaštitom zračnog prostora. Zakonom se potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH, stoji u obrazloženju.

Hrvatska će donošenjem zakona ispuniti unutarnje pravne uvjete za stupanje na snagu Sporazuma kojim se određuju temeljna pravila suradnje Hrvatske i Mađarske radi daljnje učinkovitosti aktivnosti snaga protuzračne obrane i njihove spremnosti u okviru NATO-a.

Njime se rješavaju druga pitanja u vezi s provedbom zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući prekogranične operacije te se utvrđuju načela za obuku osoblja zrakoplovnih snaga. Primjenom odredbi Sporazuma omogućit će se proširenje suradnje Hrvatske i Mađarske u području protuzračne obrane.

Ocjenjuje se da postoji interes Hrvatske da što skorije okonča unutarnji pravni postupak kako bi se stvorile pretpostavke da Sporazum, u skladu sa svojim odredbama, u odnosima dviju država što skorije stupi na snagu.

Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić ustvrdio je kako se Sporazumom ne gubi suverenitet nad hrvatskim nebom, nego ono ostaje još sigurnije, a što je u hrvatskom interesu. Sklapa se na neodređeno vrijeme i potpisnice mogu u svakom trenutku izaći iz njega, a mijenjati se može samo pristankom obiju strana, pojasnio je Ivić.

Napomenuo je kako takav sporazum, primjerice, ima Njemačka sa Francuskom, Češkom, Nizozemskom i Belgijom.

U raspravi je zastupnik Mosta Miro Bulj upitao: “Di su avioni?”, podsjetivši na neuspješan remont hrvatskih MiG-ova u Ukrajini i propalu nabavu izraelskih F16.

Tajnik Ivić odgovorio je kako Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo i da redovite zadaće obavljaju MiG-ovi kojima resursi još nisu istekli i mogu štititi hrvatski zračni prostor. Nakon propale nabave izraelskih zrakoplova osnovano je novo povjerenstvo za nabavu zrakoplova. Hrvatska se nije odrekla borbenih aviona i imat će ratno zrakoplovstvo, poručio je.

Ante Plazonić (HDZ) rekao je kako se Sporazumom postiže bilja učinkovitost u poredbi zajedničkih zadaća, a donošenjem zakona stvorit će se pretpostavke za njegovu primjenu. Podsjetio je kako Hrvatska s Mađarskom ima vrlo visoku razinu bilateralne obrambene suradnje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: HRM temeljni čimbenik sigurnosti na Jadranu i čuvar hrvatskih interesa na Sredozemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Dubrovniku kako je Hrvatska ratna mornarica temeljni čimbenik hrvatske sigurnosti na Jadranskome moru te čuvar hrvatskih interesa diljem Sredozemlja.

Krstičević je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića na središnjoj svečanosti u povodu 28. obljetnice osnutka HRM-a istaknuo kako je ova Vlada prepoznala stratešku važnost razvoja HRM-a uz ostale grane Hrvatske vojske.

“U namjeri da vam osiguramo sve potrebne uvjete za provedbu svih zadaća u službi povećavamo proračun iz godine u godinu. Uložili smo i u kvalitetu života i rada pripadnika HV-a. Ima još dosta posla, ali uvjeren sam da ćemo i to u zajedništvu uspjeti riješiti”, ocijenio je ministar obrane. Istaknuo je kako je MORH osigurao financijska sredstva za modernizaciju raketnih topovnjača, što se čekalo 14 godina.

“Nabavljena su i druga moderna sredstva, čime jačamo ukupne sposobnosti HRM-a. Remontnom nabavom motora za dvije raketne topovnjače u 2020. godini osigurat ćemo nazočnost strateškog naoružanja na Jadranskom moru pod hrvatskim barjakom”, najavio je Krstičević i podsjetio kako je nakon Domovinskog rata slijedilo razdoblje kada se sposobnost mornarice izgubila.

“To nije bilo dobro. Pomorska smo zemlja i moramo to imati. Poučeni iskustvom iz Domovinskog rata, prošle je godine ova Vlada ustrojila satniju Pomorsko-desantnog pješaštva u Pločama, novom gravitacijskom središtu HRM-a. Time smo pobjedničku vojsku opet vratili na jug Hrvatske, što je jedna od najvažnijih strateških odluka, koja je jako bitna za mir i sigurnost ovog prostora”, poručio je Krstičević.

Podsjetio je kako je Dubrovnik kao nepokoreni grad i u Domovinskom ratu očuvao svoju slobodu i slomio neprijateljsku silu kojoj je bio cilj uništiti sve hrvatsko.
“Hrvatski vojnik proizlazi iz naroda i njemu služi, u Domovinskom ratu kao i danas u miru. Naše obljetnice svečano obilježavamo sa svojim narodom. Ta je veza vojske i naroda stvorena u ratu, a Vlada ju je osnažila, jer bez potpore naroda nema jake vojske”, istaknuo je Krstičević.

Čestitao je pripadnicima 2. kontingenta HRM-a na sudjelovanju u NATO-ovoj operaciji “Sea Guardian” te je najavio kako će petogodišnji studij vojnog pomorstva, na koji se upisuje drugi naraštaj, biti stvaratelj nove generacije pomorskih časnika.

“Bez obrazovanih časnika, nema moderne mornarice, a kad vidim mlade kadetkinje i kadete, siguran sam da je pred HRM-om svijetla budućnost”, rekao je Krstičević.

 Šundov:  HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta

Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov je rekao kako HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta države, za nadzor i zaštitu prava i interesa Hrvatske na moru te sposobnosti koje će dodatno jačati sustav domovinske sigurnosti. Podsjetio je na 23. rujna 1991., kada je u Dubrovniku osnovan Odred naoružanih brodova.

“Takve male, a dobro organizirane postrojbe, popunjene domoljubima s kopna i otoka, spasile su puno ljudskih života, prevozile vojnike i ranjenike, opremu i hranu, tijekom borbi na Kruševu kod Zadra, a posebno u blokadi i deblokadi Dubrovnika, čemu sam osobno svjedočio”, prisjetio se Šundov te dodao kako se, uz pomorsku tradiciju i brodogradnju, Hrvatska najviše može ponositi svojim ljudima.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli je istaknuo kako će nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova te povratak raketnih topovnjača u operativnu uporabu znatno unaprijediti sposobnosti HRM-a, ali to nije dovoljno.

“Dugoročni plan razvoja HV-a, koji je u izradi, trebao bi osigurati ostvarenje projekata koji će HRM izdići na razinu koju država i vojska zaslužuju. U međunarodnim vježbama pokazujemo izvrsnost, kao i u brojnim međunarodnim operacijama”, rekao je Raffanelli.

Na svečanosti su promaknuti, nagrađeni i pohvaljeni pripadnici HRM-a, dočekan je 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnoga pješaštva dodijeljene su beretke.

Proslava 28. obljetnice HRM-a počela je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a. Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položila su vijence i zapalila svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu kod glavnoga križa na gradskome groblju Boninovu, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u čast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali nakon toga za poginule hrvatske branitelje služena je misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Tijekom četvrtka i petka za građane su bili otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gružu.

HRM je osnovan uredbom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 12. rujna 1991., a temelji se na višestoljetnoj tradiciji hrvatskog naroda. Dan HRM-a obilježava se 18. rujna, u sjećanje na Bitku kod Makarske 887. godine, kada je hrvatska mornarica s područja Neretve pobijedila mornaricu mletačkog dužda, koji je poginuo u toj bitki. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari