Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Unatoč rekordnim vodostajima, nisu poplavljene kuće zahvaljujući box-barijerama

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković posjetio je u srijedu poplavljeno karlovačko naselju Logorište, prohodao poplavljenom ulicom, dvorištima i nasipom i rekao kako se uvjerio da ljudima u kuće nije prodrla voda unatoč rekordnim vodostajima rijeka, jer su dvije privremeno postavljene box-barijere, jedna uz rijeku Koranu i druga uz Mrežnicu, odigrale dobru ulogu obrane od poplave.

Zahvalio je svima koji su danonoćno radili na terenu da obuzdaju vodu na kritičnim mjestima, Hrvatskim vodama, vatrogascima, policiji i lokalnoj i regionalnoj vlasti što pomažu ljudima, a box-barijere je nazvao „konceptom rješenja“.

“Vidimo ovdje ljude koje smo ranije znali zateći u domovima s metar i više vode u kući, a sada su zadovoljni jer se našlo učinkovito rješenje”, rekao je premijer Plenković i pojasnio da je to ipak samo privremeno rješenje. Poručio je da se radi i na onom trajnom, za izgradnju sustava obrane od poplava.

Istaknuo je da upravo danas karlovački gradonačelnik Damir Mandić razgovara s tehničkom delegacijom Europske unije da bi se financirao taj projekt vrijedan 120 milijuna eura.

Osam faza gradnje sustava obrane od poplava

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo stanjem na terenu, unatoč činjenici da je na nekim lokacijama voda probijala uspostavljene nasipe i radi štetu, te je ponovno pojasnio da slijedi gradnja trajnih protupoplavnih objekata,odnosno završetak sustava obrane od poplave koji je u jednom dijelu grada uspostavljen, ali posljednjih 30 godina nije učinjeno ništa za obranu od Mrežnice i Korane.

Govoreći o velikoj količini kiše, Ćorić je rekao da voda ne radi samo štete, nego je i energent za proizvodnju struje. Nakon što je hidrologija u prvom, trećem i četvrtom mjesecu ove godine za Hrvatsku elektroprivredu bila loša, peti mjesec „nosi vrlo dobro vrijeme“.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đurković novinarima je, na pitanje zašto se stalno u Karlovcu obaraju rekordi vodostaja rijeka, rekao da odteretni kanal Kupa-Kupa nije u punoj funkciji, postoji projekt za vodnu stepenicu u Brodarcima koja bi riješila problem da u Karlovac ne dođu goleme količine vode Kupom.

Ova je Vlada RH sagledala potrebe za cjeloviti sustav zaštite od poplava, rekao je Đuroković, i rade se pripreme za izgradnju i rekonstrukciju 150 kilometara nasipa, deset kilometara armiranobetonskih zidova, retenciju Kupčina od 120 do 150 milijuna prostornih metara vode i drugo, a taj posao projektiranja, rješavanja imovinsko-pravnih pitanja i povlačenja sredstava traje.

Na pitanje jesu li utemeljene optužbe građana da je upravo nasip uz veliki gradski pročistač otpadnih voda uzrok što se u proteklih pet godina, kao nikada do sada, ponavljaju poplave, Đuroković je rekao: „Ne bih rekao, ne nije“.

„U Karlovcu imamo osam faza gradnje sustava obrane od poplava. Mi moramo raditi kako uspijemo pripremiti projekte, radimo ono što imamo spremno jer nemamo vremena čekati. Evo i prije povlačenja sredstava iz EU fondova oglasili smo javno savjetovanje za natječaj za gradnju trajnog nasipa ovdje Logorište-Mostanje-Mala Švarča.  U lipnju ide natječaj za Selce-Rečica, do kraja godine prokop Korana-Kupa, te ćemo ove godine objaviti četiri nadmetanja vrijedna između 300 i 400 milijuna kuna.

U obilasku poplavljenog područja s premijerom je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kako je Hini rekla Biljana Željeznjak iz karlovačke ispostave Hrvatskih voda, vodostaj svih četiriju karlovačkih rijeka je u opadanju, ali izvanredne mjere za Koranu ostaju na snazi da bi se dežuralo danonoćno uz nasipe, nadograđivalo ih, ako voda počne negdje prodirati, te stalno treba crpkama prebacivati zaobalne vode, koje zbog box-barijere nemaju kamo, pa i one stvaraju probleme.

Bitno je da sve institucije rade svoj posao

Novinari su premijera upitali ne strahuje li da bi današnji razgovor Franje Varge s tužiteljima u Državnom odvjetništvu o aferi sms mogao naštetiti HDZ-u, a Plenković je odgovorio da niti zna što on tamo govori, niti je to njegov posao. Poručio je kako je njemu bitno samo da sve institucije rade svoj posao.

Na pitanje je li Ćiro Blažević član HDZ-a, Plenković je odgovorio da mu nije poznato je li formalno član, ali da misli da jest i dodao: „Ako i nije – ko da je“. Na dodatno pitanje hoće li u stranci biti kažnjen jer u kampanji za europarlamentarne izbore lobira za SDSS, Plenković je samo odgovorio: „Ćiro je super, nemojte, nama Ćiro, ko narodu više vrijedi nego mnogi drugi, sve je to ok“.

Foto: Hina

Foto: Hina

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari