Pratite nas

Komentar

Plenković: Vidjet ćemo hoće li biti sankcija za članove HDZ-a koji dođu na skup u Vukovaru

Objavljeno

na

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u petak je na novinarsko pitanje hoće li biti sankcija za članove stranke koji eventualno dođu u subotu na prosvjedni skup u Vukovaru odgovorio “vidjet ćemo”.

“Vidjet ćemo”, kratko je odgovorio Plenković na novinarsko pitanje.

Najave da će dio članova HVDRA-e ipak ići na prosvjed u Vukovar, unatoč odluci Glavnog odbora, prokomentirao riječima da je to pitanje za predsjednika HVIDRA-e Josipa Đakića.

Novinari su ga, naime, pitali da komentira “raspad” u HVIDRA-i s obzirom na to da je nekoliko njezinih najvećih podružnica najavilo da će otići na prosvjedni skup u Vukovaru, a premijer je odgovorio – “To pitajte Đakića”.

Upitan za komentar istupanja iz HDZ-a 19 članova stranačkog ogranka na zagrebačkom Žitnjaku, Plenković je odgovorio “nemam komentara”.

Plenković je odgovarao na novinarska pitanja nakon predstavljanja projekta OBZOR 2020 na Institutu Ruđer Bošković i tom prilikom istaknuo da Vlada jako puno izdvaja za znanost i znanstvenu infrastrukturu te da će, sukladno rastu gospodarstva i mogućnostima, dodatno financirati znanost.

(Hina)

 

Culej: Pravda nije zadovoljena za mnoge u Hrvatskoj, zločini nisu istraženi, zločinci nisu procesuirani

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Na razvoju HV-a već se radi sve sustavnije

Objavljeno

na

Objavio

Dok neki i dalje spinaju kako je Mađarska preuzela kontrolu nad našim zračnim prostorom, dežurni borbeni dvojac MiG-ova je danas presreo izraelski poslovni mlažnjak, identificirao ga i prepratio do izlaska iz našeg zračnog prostora, te sletio u Pulu za dopunu goriva prije povratka na Pleso. A jučer su s višednevnim vježbama bojevog gađanja obuku završili piloti 2. i 3. skupine preobuke na helikoptere Kiowa Warrior, kao i nova skupina zrakoplovnih tehničara. Zastoji u provođenju obuke novih pilota na OH-58D polako se rješavaju.

Premda se stvari ne kreću onoliko brzo koliko bi mnogi željeli, uključujući i mene, na razvoju HV-a već se par godina radi sve sustavnije. Nažalost, devastaciju gotovo dva desetljeća namjernog uništavanja Hrvatske vojske nije moguće popraviti preko noći, čak i da novac nije problem. Ali radi se, i rezultati se sramežljivo počinju pokazivati. Ključno je da taj proces ne bude ometan ili zaustavljen u narednih desetak godina.

A kad već govorim o zrakoplovstvu, sada se ipak nemoguće dotaknuti te teme bez osvrta na jučer objavljenu najavu za nastavak legendarnog filma Top Gun, koji je postao globalni kulturni fenomen, u vrijeme izlaska eksplozivno povećavši interes za mornaričke pilote, a može se arugmentirati da u glavnoj ulozi nije bio Tom Cruise, već F-14 Tomcat.

Čini se da će Top Gun: Maverick biti vizualno još daleko atraktivniji od originala, i gotovo je sigurno da su scene u kabini F/A-18 Super Horneta, koji je zvijezda nastavka nauštrb F-35C, doista snimane u zraku, s glumcem na stražnjem sjedalu. Isti kadrovi prikazuju lansiranje s nosača, s parom AIM-9X Sidewindera i parom laserski navođenih bombi, najvjerojatnije GBU-24 Paveway III.

Niski let formacije od 4 Super Horneta koju predvodi Cruise nad snježnim obalama upućuje na dio radnje u na sjeveru, potencijalno Rusiju ili Sjevernu Koreju, ako se opet ne pojavi izmišljeni protivnik. Moglo bi biti i eksperimentalnog letenja, barem prema kadrovima u kojima Tom Cruise sjedi u neidentificiranoj kabini u visinskom odijelu nalik S1034 koje koriste piloti na izvidničkim avionima U-2S, pa je moguće da će u filmu biti i neki „crni projekt“, odnosno tajna letjelica za iznimne visine.

Posebno je zanimljivo bilo vidjeti F-14 Tomcat u zadnjem kadru najave. Jedini Tomcati koji lete u svijetu su oni iranski, pa je vjerojatno riječ o CGI avionu, jer su SAD gotovo sve svoje F-14 uništili kako bi spriječili da Iran ilegalno nabavi dijelove za vlastitu flotu. Osposobljavanje jednog od nekoliko preživjelih američkih F-14 za let bilo bi izuzetno složeno i skupo, te upitno da li je uopće izvedivo. No priznajem da me zanima saznati u kojem kontekstu se ovaj legendarni lovac nalazi u filmu, i na čijoj strani.

Najavu filma pogledajte ovdje:

Kako se vama čini?

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Godinu danas nakon eksplozije nacionalne euforije ponovno tamo gdje smo bili

Objavljeno

na

Objavio

Godinu je dana prošlo od fantastičnoga rezultata hrvatskih nogometaša na svjetskom prvenstvu u Rusiji. Dalićeva trenerska filozofija „vjera, pozitiva, karakter“ u kombinaciji s nogometnom kvalitetom Hrvatsku je dovela gotovo na sam vrh svijeta. Tih dana cijela je država zračila pozitivom i zajedništvom, a uspjeh viceprvaka svijeta pokazao nam je na kakve su podvige Hrvati spremni kada imaju pravo vodstvo.

Na žalost, godinu dana iza nogometnog podviga, „stanje nacije“ vraćeno je na ono pred prvenstvo u Rusiji: apatija, rezigniranost, kriminal, korupcija, grabež, gubitak ideala, dezavuiranje svih vrijednosti, moralni relativizam… Iz Hrvatske se i dalje iseljava, i to ne više toliko zbog ekonomskih razloga koliko zbog nesređene države koja se pretvorila u hajdučiju i podjelu ratnog plijena. Hrvatska danas je država kojom vladaju partikularni interesi koji se ostvaruju kroz kriminalne i mafijaške načine djelovanja. Tko nije dio nekoga klana, ne piše mu se dobro i sustav ga sili da preživljava ili potraži sreću negdje drugdje.

Stanje takvo kakvo jest, posljedica je nesretnoga povijesnog naslijeđa, ali i nespremnosti svih nas da mijenjamo stare navike i mentalitete. Protivno fantazmagoričnim pripovijestima o (pre)svetome narodu i zlim političarima, u pluralističkim demokracijama svaki narod ima vlast kakvu i zaslužuje. Narod je taj koji bira političare, a Bog je ljudima dao slobodnu volju i zdrav razum da prosuđuju i na temelju prosudbi donose odluke. Slaba politička kultura i nedostatak iskustva državništva imaju značajnu ulogu u svemu, no razlog zašto birači biraju uvijek iste političke opcije koje uništavaju državu i društvo svih ovih godina krije se u nečemu drugome.

Naime, stotine tisuća ljudi (prema nekim procjenama gotovo 60 % ljudi s primanjima) direktno ili indirektno vezane su pupčanom vrpcom na proračun i interese velikih stranaka, tako da je bilo kakve promjene vrlo teško očekivati. S druge pak strane, protestna biračka baza ili odlazi u inozemstvo ili je vrluda od jednoga do drugoga protestnog kandidata (riječ je o biračkoj bazi koja se vrlo lako i brzo razočara). Problem je, dakle, Sustav koji je okrenut naopačke i stimulira izokrenute vrijednosti i moduse djelovanja. Sve ostalo je samo posljedica takvoga sustava.

Sve što se događa u državi, sva pljačka i grabež, ne bi bili mogući kada ne bi imali protekciju vlasti. I to ne samo izvršne vlasti, nego i treće, sudbene grane vlasti. Besprizorna korupcija i kriminal koji su premrežili sve pore društva ne bi bili mogući kad bi pravosuđe radilo svoj posao. No, pravosuđe je u Hrvatskoj samostalno i neovisno samo na papiru, a u praksi se svaki dan krše kaznenoprocesna načela i umjesto njih inaugurira načelo političkog kriterija. Povremeni procesi protiv političara uglavnom se odnose na međusobne obračune unutarstranačkih i međustranačkih klanova. U takvoj raboti ulogu igra i „četvrta sila“, a to su mediji kojima primarni cilj nije informiranje građana, nego doziranje informacija i čuvanje leđa kriminalnim strukturama. Otkrivanje afera, baš kao i slučaju pravosuđa, dio je spomenutih stranačkih obračuna.

U isto vrijeme ljudi bježe glavom bez obzira iz države, nerijetko i na dezerterski način, i uništavaju perspektive da se u budućnosti bilo što promjeni na bolje jer tamo gdje nema ljudi nema ni života i napretka.

Veliki Chesteron je u knjizi „Pravovjerje zapisao: „Moje prihvaćanje svijeta nije optimizam, ono je više nalik patriotizmu. To je stvar temeljne odanosti. Život nije zgrada za iznajmljivanje soba u Brightonu, koju ćemo napustiti zato što je jadna. To je tvrđava našeg roda, sa stijegom koji vijori na kuli, i što je jadnija, to je važnije da ju ne napustimo. Nije problem u tome što je ovaj svijet odviše žalostan da bi ga se voljelo ili odviše radostan da ga se ne bi voljelo. Problem je u tome da kada zaista nešto volite, onda je njegova radost razlog da ga volite, a njegova tuga razlog da ga volite još i više. Sva optimistična razmišljanja i sva pesimistična razmišljanja o Engleskoj jednako su valjani razlozi da se bude engleski patriot. Slično tome, optimizam i pesimizam su jednako valjani razlozi da se bude kozmički patriot“.

Koliko smo danas u Hrvatskoj blizu ovakvog načina razmišljanja?

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari