Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković ponovno je u petak pozvao predstavnike obrazovnih sindikata u štrajku na razgovore jer moraju još malo “odrazgovarati” i pronaći rješenje, dodavši da i Vlada dobiva upite roditelja do kada djeca neće ići u školu.

“Želimo nastaviti razgovarati, tražiti rješenja, najbitnije je da većina javnosti shvati da je ovo Vlada u kojoj će u četiri godine mandata temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora plaće porasti za 18,3 posto”, kazao je Plenković na sjednici Vlade.

Rješavamo popriličan broj kostura iz ormara

Rekao je da poštuju mirni prosvjed koji su sindikati jučer održali pred Banskim dvorima, ponovivši da je ovo Vlada koja je išla ususret pravima radnika, povećanju plaća i mirovina.

“Malo smo i odgovorni što su se povećale plaće u našem mandatu za 11,49 posto, što ćemo danas na Vladi nakon pregovora sa sindikatima državnih službi potvrditi kao dogovor”, dodao je.

Svjesni smo da naši partneri i pregovarači s druge strane stola imaju dugo pamćenje, da njihova perspektiva nije samo razgovor s aktualnom vladom. U cijelom mandatu rješavamo popriličan broj kostura iz ormara, ispravljamo raznorazne praznine i nepravde i trudimo se to učiniti što je bolje moguće. Nastojat ćemo popraviti što možemo, kazao je Plenković pozvavši sindikate na nastavak razgovora.

“Pozivam predstavnike sindikata na razgovore, mi moramo još malo tu odrazgovarati, pronaći rješenje. Ono što je sigurno i što odgovorno tvrdimo i što ministrica zna, apsolutno dijelimo stav da ne ići u školu nije rješenje”, naglasio je.

Ustvrdio je da štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto “samo zbog pitanja optike o koeficijentu, za koji ne kažemo da nije nepravedan i nelogičan” – ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava, da se dovode u pitanje nadoknade, praznici i kalendar državne mature.

“Moramo svi pokazati stupanj odgovornosti, to je glavna poruka. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija, argument o reformi koja zahtijeva dosta ulaganja. Mi hoćemo razgovarati, razgovaramo stalno”, istaknuo je premijer.

U školu se mora ići

“U školu se mora ići, zato škola i postoji. Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu. To racionalno nije korektno, politički nije korektno. Razgovor da, no činjenica da djeca ne idu u školu – ne”, istaknuo je Plenković

Ocijenio je kako je Vlada bila uviđavna s obzirom da je štrajk do 15. studenoga plaćen, ali po njegovom uvjerenju “ovo što se radi od utorka je i nepotrebno i nekorektno”. “Zovu i nas roditelji i pitaju što ćemo – dokle nećemo ići u školu s našom djecom”, kazao je.

Tvrdi i da pojedini akteri koriste prosvjed da ga ispolitiziraju protiv Vlade u predizborno vrijeme. “Nitko ovdje nije naivan niti politički od jučer da ne razumije B plan, koji je zapravo A plan cijelo vrijeme. I to svi moraju znati i oni koji misle da se to ne vidi da nije na neki način prozreno”, rekao je. (Hina)

 

Ivan Hrstić: Jesu li učitelji i nastavnici zaslužili veće plaće? Evo zašto nisu!

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović nazočila obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u petak na obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina kako je dužnost hrvatske države ustrajati u istragama i kaznenom progonu zločina u Voćinu  ali i drugih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije.

Grabar-Kitarović je podsjetila kako su 13. prosinca 1991. godine, “u kukavičkom bijegu pred hrvatskim vojnicima četničke horde iskalile svoj zločinački bijes na 47 nenaoružanih i nezaštićenih žitelja Voćina, čiji je jedini grijeh bio što su Hrvati”.

Ocijenila je kako se u Voćinu dogodio “jedan od najgorih zločina tijekom velikosprske agresije na Hrvatsku”, te da “čak i međunarodni stručnjaci, koji su sudjelovali u istrazi, nisu mogli pronaći riječi, kojima bi opisali ono čemu su svjedočili te ostali zaprepašteni bezumnom orgijom nasilja i zla”.
Podsjetila je kako u tom zločinu nije bila pošteđena niti gotovo osam stoljeća stara katolička crkva te kako ni danas ne može shvatiti mržnju koja je proizvela takav zločin.

“Ne želimo razumjeti ili shvaćati takvo iskonsko zlo, njemu se suprotstavljajmo dobrotom, vjerom i ljubavlju prema našim žrtvama, našem narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako nas spomen na voćinske žrtve obvezuje da gradimo sretnu budućnost “u kojoj nema mjesta mržnji”.

Međutim, istaknula je, “ne mrziti ne znači zaboraviti i odustati od traganja za pravdom, a pravda do sada nije zadovoljena jer nekolicina pojedinačnih presuda za zločine u Voćinu ni približno ne može isprati gorčinu zbog toga što mnogi počinitelji voćinskih zločina i danas uživaju u nezasluženoj slobodi”.

“Ratni zločin ne zastarijeva, a Zakon o općem oprostu ne abolira niti jedno takvo djelo. Dužnost je hrvatske države ustrajati, koliko god bude potrebno, u istragama i kaznenom progonu ovog zločina, i drugih zločina  počinjenih tijekom srpske agresije. Jamčim vam da tu dužnost i obvezu nikada neću zaboraviti”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je kako svim žrtvama i njihovim obiteljima “dugujemo taj minimum pravde, a ona je kamen temeljac za bolju budućnost”.

Andrović: Slike stravičnog zločina obišle svijet koji je ostao hladan na prizore užasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio kako su slike stravičnog zločina u Voćinu tada obišle svijet, koji je ostao hladan na prizore užasa, a izostala je, kaže, osuda zla i brza reakcija kojom se mogla spriječiti agresija koja se kasnije pokazala još okrutnija.

Porušene domove i zgrade smo obnovili, ali ratne rane u srcima onih koji su izgubli svoje najdraže, neće nikada zacijeliti. Naša je dužnost sačuvati od zaborava događaje koji su obilježili našu noviju povijest jer to je naš dug prema žrtvama, istaknuo je Andrović.

Kod spomen obilježja u centru Voćina vijence su položili članovi obitelji ubijenih žrtava, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.
U sklopu obilježavanja održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja, hrvatske vojske i policije Gospi Voćinskoj te procesija do crkve u Voćinu gdje je svetu misu predvodio požeški biskup mons. Antun Škvorčević. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari