Pratite nas

Politika

Plenković: Za sve bi bilo dobro da imamo kvalitetniju oporbu

Objavljeno

na

“Raspravili smo niz aktualnih tema. Mi kao Vlada nastojimo nalaziti rješenja za te probleme, a čuli ste da mnogi u oporbi traže probleme za ta rješenja”, rekao je premijer Andrej Plenković nakon aktualnog prijepodneva u Saboru, na kojemu je Vlada odgovarala na pitanja saborskih zastupnika.

Premijer Andrej Plenković satima je u srijedu odgovarao na pitanja zastupnika u Saboru, tijekom Aktualnog prijepodneva. Nakon toga dao je izjavu medijima.

“Nastojimo nalaziti rješenja, a čuli ste i po tonu i po sadržaju pitanja da mnogi u oporbi u tim rješenjima traže probleme. To je sažetak ovog aktualnog prijepodneva”, rekao je premijer po izlasku iz Sabornice. Odlučan je nastaviti tražiti rješenja, kaže kako je to za njega najvažnije, a da tu zadaću razumiju i svi ministri.

“Što se tiče odnosa s oporbom, bilo bi dobro i za društvo i za javnost da imamo kvalitetniju oporbu”, zaključio je premijer dodavši i kako “ljudi misle da je nešto nervozan ili dobre volje”.

Na pitanje kakva je oporba, odgovara: “Vidjeli ste”.

Komentirajući oštre riječi koje mu je tijekom današnje rasprave uputio zastupnik Mosta Miro Bulj, premijer kaže: “Most se sveo na ovu trojicu: Petrova, Grmoju i Bulja i malo se čudim ozbiljnim ljudima poput Dobrovića što s njima rade.”

Osvrnuo se i na mogućnost da se pojavi u Vukovaru na prosvjedu koji 13. listopada organizira gradonačelnik Ivan Penava.

“Ma kakav prosvjed! Protiv koga prosvjedovati? Protiv koga je usmjeren prosvjed?”, rekao je premijer dodajući kako Penava kaže da će se u Vukovaru prosvjedovati “protiv Ministarstva pravosuđa, MUP-a, DORH-a, hrvatske policije, SOA-e”.

“I da ja kao predsjednik Vlade prosvjedujem protiv institucija hrvatske države? Jako je važno znati što je podjela vlasti i nadležnosti”, kaže.

“Jasan je stav i mene i Vlade i HDZ-a i Kluba i parlamentarne većine da se ratni zločini trebaju istražiti i onog kome se dokaže krivnja treba osuditi. Jasno odvojiti temu oko koje postoji konsenzus i odvojiti sasvim razvidne pokušaje manipulacije koji pogađaju najosjetljiviju skupinu u društvu, one koji su izgubili sve”.

Što se tiče mirovinske reforme i potpore koalicijskih partnera, kaže: “Svi će podržati.”

“To je ozbiljan I velik poduhvat. Tražimo rješenje iz kojeg će biti veće mirovine, a da bude održivo za proračun. Održali smo obećanje i sad je šest posto veća mirovina nego prije početka rada ove Vlade”, zaključio je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Da su danas europski izbori HDZ bi osvojio 27, a SDP 16,4 posto glasova

Objavljeno

na

Objavio

Od jučer Dnevnik HTV-a donosi HRejting, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica.

HRejting obuhvaća 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/-2,62%.

Danas HRejting s novim podacima. Naime, za dva mjeseca su izbori za Europski parlament na koje će većina stranaka izaći samostalno, a manji dio u različitim koalicijama, javlja HRT.

Za koga bi hrvatski birači u ovom trenutku glasovali prema HRejtingu provedenom od 13. do 18. ožujka?

Usporede li se sinoćnji rezultati za Hrvatsku s večerašnjima za Europu, može se zaključiti da bi naši birači iste one stranke koje bi poslali u Hrvatski sabor poslali i u Europski parlament. Raspored stranaka i postotaka gotovo je isti.

Tako bi HDZ opet osvojio najviše – 27% glasova. S gotovo 11% manje glasova slijedi ga SDP koji ima 16,4%. Treći je Živi zid s 9,3%, a četvrta Amsterdamska koalicija s 8,4%. Među prvih pet je i Most koji uživa potporu 6,4% birača.

Listu stranaka ispod izbornog praga predvode Neovisni za Hrvatsku, koji su sa svojih 4,3% tom pragu najbliži. HRejting pokazuje da bi od stranke Milana Bandića s 3,6% kod birača, da su danas izbori, bolje prošla novoosnovana stranka Dalije Orešković – Start koja bi dobila 4,1%.

Skupinu stranaka ili koalicija kojima naša anketa ne daje nikakve šanse za prolazak u Europski parlament predvodi koalicija Hrasta i konzervativaca aktualne europarlametarke Ruže Tomašić. Osvojili bi tek 2,8%. Još lošije kod birača prolazi Pametno s 2,6% te vladajući HNS s 2,3% i HSLS 0,7%.

Sve ono što je još preostalo na hrvatskoj političkoj pozornici dijeli 1,6% glasova. I ono pozitivno što pokazuje anketa na uzorku od čak 1400 ispitanika dva mjeseca prije izbora poprilično je mali broj neodlučnih birača, samo 10,6%.

Evo koliko je to mandata

Hrvatska trenutačno u Strasbourgu ima 11 zastupnika. Hoće li ih od lipnja imati isto toliko ili 12, ovisi o Britancima, odnosno Brexitu. Uzmemo li za mjernu jedinicu sadašnji raspored političkih snaga u Europskom parlamentu i usporedimo ga s našom anketom zaključak bi bio – HDZ i Živi zid su na dobitku, a SDP na istome.

Prema HRejtingu, mandate bi na euroizborima sigurno osvojile četiri stranke, odnosno koalicije. HDZ bi dobio 5, jedan više nego što ima sada. SDP bi dobio upravo onoliko koliko je šefu te stranke nužno za opstanak na čelu – 3.

Prema HRejtingu, birači bi u Europski parlament “odveli” i protivnike hrvatskog članstva u Uniji – Živi zid. Oni i Amsterdamska koalicija imali bi po jednog europarlamentarca. Ovo je 10 sigurnih, tzv. fiksnih mandata.

No postoje još dva takozvana granična za koja se, prema postojećim pravilima preračunavanja postotaka u mandate, bori šest stranaka. Tri su s većim šansama imati zastupnika više. To su HDZ, Živi zid i Most, koji bi time dobio i jedinog zastupnika u Europskom parlamentu.

U igri, ali bez velikih šansi za osvajanje jednog i ujedno jedinog mandata su Neovisni za Hrvatsku, Start i stranka Milana Bandića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Steinmeier: U Europi je upravo ‘suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija ne smije se izgubiti u bilateralnim razmiricama, rekao je u četvrtak u Zagrebu njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Kolindom Grabar-Kitarović s kojom se suglasio da se izgledi za još bolju bilateralnu suradnju otvaraju 2020. kada će obje zemlje predsjedati Europskom unijom.

Službeni posjet predsjednik Savezne Republike Njemačke počeo je u četvrtak svečanim dočekom u uredu predsjednice i razgovorom u četiri oka u kojem su oboje istaknuli  da dvije zemlje dijele stajališta u mnogim europskim pitanjima, snažno ih povezuje hrvatska zajednica u Njemačkoj, a još tješnje surađivat će kada budu svaka pola godine predsjedali Unijom.

Europska unija ne smije se “izgubiti u bilateralnim razmiricama”, rekao je Steinmeier u zajedničkoj izjavi novinarima s predsjednicom nakon sastanka.

Najmlađa članica Europske unije, Hrvatska je i “most” između europskog bloka i zemalja jugoistočne Europe s kojom je veže zajednička prošlost, rekao je.

Naravno u toj prošlosti bilo je i teških razdoblja, rekao je njemački predsjednik odaslavši tako poruku zemljama jugoistočne Europe (JIE) da prevladaju otvorena pitanja.

U Europi je upravo “suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost”, rekao je Steinmeier.

Njemački gost će u četvrtak posjetiti međunarodnu školu Eurocampus u kojoj pod istim krovom djeluju njemačka i francuska škola.

“To je lijep primjer pomirenja”, rekao je Steinmeier.

Hrvatska podupire euroatlantsku perspektivu svih zemalja JIE, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“U tom smislu želimo stabilnu jugoistočnu Europu, a posebno Bosnu i i Hercegovinu”, rekla je.

Najavila je da će za svog predsjedanja u prvoj polovici 2020. organizirati još jedan summit posvećen proširenju JIE.

Kalendar je predvidio da jedni iza drugih preuzmemo odgovornost, rekao je predsjednik Njemačke koja će Vijećem EU predsjedati iza Hrvatske, u drugoj polovici 2020.

“To je šansa da još bolje surađujemo na europskoj razini”, smatra Steinmeier.

Hrvatska ne zaboravlja ključnu potporu Njemačke 90-ih

Hrvatska predsjednica istaknula je da dvije zemlje dijele zajedničke europske vrijednosti i predanost snažnoj Europskoj uniji.

Hrvatska će uvijek pamtiti “ključnu ulogu Njemačke i drugih bliskih prijatelja tijekom borbe za opstojnost, posebice tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera, rekla je i naznačila da Zagreb računa na dalju potporu Njemačke.

Hrvatska cijeni “stalnu i snažnu” potporu Njemačke članstvu Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekla je predsjednica.

Naglasila je da će EU “postati sigurnija i jača kada Hrvatska uđe u schengenski prostor”  i eurozonu.  “U tom pogledu računamo na potporu Njemačke”, rekla je Grabar-Kitarović dodala da Hrvatska već ulaže velike napore u učinkovit nadzor “najduže istočne vanjske granice EU”.

Njemačka je među najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske. Ona je prvi vanjskotrgovinski partner, 4. po veličini inozemni ulagač te tradicionalno prva po broju turističkih posjeta, rekla je Grabar-Kitarović uz podatak da je lani 2,9 milijuna posjetitelja u Hrvatsku stiglo iz Njemačke.

Hrvatska želi povećati izvoz u Njemačku, rekla je.

Dvije zemlje surađuju u nizu područja, ali posebnost u bilateralnim odnosima su hrvatski građani u Njemačkoj i hrvatski građani njemačke nacionalnosti koji su “snažan most prijateljstva i spona”.

Hrvatska zajednica od 368.000 ljudi snažno je integrirana u Njemačkoj, rekla je predsjednica.

Na pitanje njemačkih novinara o iseljavanju iz Hrvatske predsjednica je ponovila da je demografija pitanje svih pitanja, da je mobilnost dobra, ali da treba stvoriti uvjete za povratak.

Izbori za EP odlučuju o budućnosti EU 

Steinemeier je istaknuo da je Hrvatska mlada članica, ali se u “srcu EU nastanila” kao most koji pomaže u prevladavanju teškoća između starih i novih članica.

Tu ulogu je ilustrirao primjerom “Inicijative tri mora” koju su neki u Europi tumačili kao pokušaj da se nove članice odmaknu od “stare Europe”.

Hrvatska je u samom početku rekla da se ta inicijativa ne smije zlorabiti u političke svrhe i pozvala je i druge države da joj se pridruže, a Njemačka to i učinila, rekao je Steinmeier.

Naglasio je u svojoj izjavi da je u Europi danas “puno toga na kocki”.

Zato izbori za Europski parlament u svibnju nisu “samo još jedni u povijesti”, jer oni će “odlučivati o različitim nacrtima za budućnost Europske unije”, rekao je.

Njedno od dvoje predsjednika nije željelo nagađati kakav će biti ishod sastanka Europskog vijeća kasnije danas u četvrtak i u petak u pogledu brexita.

Na pitanje kako će to utjecati na odluku o raspisivanju izbora za EP hrvatska predsjednica je rekla da ona izbore mora raspisati najkasnije do 26 ožujka.

Njemački predsjednik razgovarao je poslije u četvrtak i s predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem, a osim Eurocampusa Steinmeier posjetit će i tvrtku „Rimac Automobili“ u Svetoj Nedelji. U petak boravi u Splitu gdje će se susresti s gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, zatim s članovima udruga „Most“ i „ Pokret otoka“ te obići staru gradsku jezgru grada. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari