Pratite nas

Politika

Plenković: Završio je štrajk u školama, nastava počinje sutra ujutro

Objavljeno

na

Prosvjetni sindikati i Vlada nakon 36 dana štrajka u osnovnim i srednjim školama u ponedjeljak su postigli dogovor o povećanju koeficijenata nastavnom osoblju čime je okončan najduži štrajk u hrvatskom školstvu.

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon pregovora sa predstavnicima prosvjetnih sindikata da je postignut dogovor koji omogućuje prekid štrajka od sutra ujutro te da od sutra kreće normalno odvijanje nastave u cijeloj Hrvatskoj.

Riječ je, rekao je, o kvalitetnom kompromisu postignutom u interesu djece, učenika, roditelja, nastavnika i normalanog funkcioniranja sustava obrazovanja.

Vlada je “u trokoraku”, kako je rekao premijer, ponudila sindikatima rast koeficijenata sljedećom dinamikom: tri posto od 1. prosinca, dodatnih jedan posto od 1. lipnja iduće godine te još dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

U nedjelju navečer su pregovori sindikata s Vladom prekinuti, ali uz očekivanje da će se uskoro postići dogovor.

Jučerašnjim pregovorima prethodili su pregovori prošlog tjedna u petak koji su također nakon tri sata završili bez dogovora, a nakon što su objavljeni rezultati sindikalnog referenduma na kojem je 90 posto prosvjetnih radnika odbilo Vladinu ponudu o povećanju plaća u idućoj godini.

Vlada je štrajkašima ponudila dodatak od 3 posto od 1. prosinca 2019. i 1 posto od 1. lipnja 2020. te uvjetnih 1 posto od 1. prosinca 2020., ali ovo posljednje ako se do 31. prosinca ne redizajnira uredba o koeficijentima složenosti poslova.

Protiv te Vladine ponude bilo je 95,26 posto izašlih u osnovnim i 88,93 posto u srednjim školama.

Sindikati su tražili povećanje plaća za prosječno 6,11 posto preko koeficijenata.

Čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić izjavio je da novu Vladinu ponudu njegov sindikat neće dati na izjašnjavanje članovima jer su se oni izjasnili da neće pristati ni na kakvu drugu ponudu osim povećanja koeficijenata, već će o novoj ponudi odlučivati sindikalna tijela.

I šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec kazao je da njegov sindikat ne treba provesti izjašnjavanje kako bi donio odluku. Sindikat Preporod odlučio je međutim,kako je rekao njegov čelnik Željko Stipić, provesti referendumsko izjašnjavanje o novoj ponudi.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučilo je školama koje uopće nisu održavale nastavu u danima štrajka niti su do sada nadoknađivale nastavu subotom ili nenastavnim danima da skrate praznike i produlje nastavnu godinu.

Plenković: Postignut je kvalitetan kompromis

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak nakon pregovora s predstavnicima prosvjetnih sindikata da je postignut kvalitetni kompromis koji od sutra ujutro omogućuje prekid štrajka.

“Škola se normalno odvija u Hrvatskoj počevši od utorka, kompromis je postignut prije svega u interesu djece, učenika, roditelja, nastavnika i normalnog funkcioniranja sustava obrazovanja”, istaknuo je Plenković nakon pregovora.

Vlada i sindikati dogovorili su 3-postotno povećanje koeficijenta od 1. prosinca ove godine , te još 1-postotno od 1. lipnja 2020. Dodatnih 2 posto bit će isplaćeno od 1. siječnja 2021. godine.

Na taj način smo došli do toga da sindikati prihvate i ono što je dogovoreno kroz temeljni kolektivni ugovor, 2+2+2, povećanje božićnice s 1250 na 1500 kuna, povećanje regresa s 1250 na 1500 kuna, povećanje dara za djecu s 500 na 600 kuna i povećanje otpremnine za oko 2100 kuna, naveo je.

“Uredba o koeficijentima se očekuje u četvrtak na sjednici Vlade”,  najavio je premijer dodavši kako će se uredbom riješiti položaj tajnika, računovođa  i ravnatelja, te položaj predavača i umjetničkih suradnika u visokom obrazovanju.

Naglasio je i kako će pitanje nenastavnog osoblja bit riješeno sporazumom koji će biti dodatak granskom kolektivnom ugovoru i vrijediti do prosinca 2022.

Osim materijalnih pitanja, paket obuhvaća i usvajanje akcijskog plana protiv nasilja u školama, te kroz promjene zakona o prosvjetnoj inspekciji  ukidanje anonimnih prijava.

“Ovo danas je kompromis i, najvažnije, to je interes mene kao predsjednika vlade da dođe do kraja štrajka i da škole normalno od sutra funkcioniraju”, naglasio je.

Ponovio je i kako se bez štrajka moglo doći do dogovora, te najavio analizu cjelokupnog sustava plaća u cilju dugoročno održivog sustava.

“Izlazimo u susret koliko možemo, ova je vlada prijatelj, ponajprije, poreznih obveznika jer ne zadužuje državu kao neki ranije i ne stvara dugove budućim generacijama”, kazao je.

Najavio je da će dani u štrajku biti plaćeni, ali ne i nadoknada nastave. “Ako je štrajk plaćen, onda je fer da nadoknada ne bude”, rekao je.

Predsjednik Vlade podsjetio je što je Vlada sve prosvjetnim sindikatima  nudila proteklih tjedana, napomenuvši kako u tekućoj godini Vlada nije imala dodatnih sredstava za povećanje koeficijenata od 1. rujna ove godine što su prvo tražili sindikati.

“Ukupno povećanje plaće u javnom i državnom sektoru u mandatu ove Vlade bit će 18,3 posto, to je konzistentna politika povećanja plaća ove Vlade”, istaknuo je.

Na novinarski upit vidi li ovo kao vlastiti poraz Plenković je kazao da ova Vlada povećava plaće svima te da to ne treba biti predmet kritike.(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kreši Beljaku leđa okreće i podravski HSS

Objavljeno

na

Objavio

Širi se pobuna protiv predsjednika HSS-a Kreše Beljaka zbog sporne izjave o tome kako Udba nije ubila dovoljno emigranata. Leđa mu je okrenuo i drugi čovjek županijskog HSS-a Mario Hudić, inače član Glavnog odbora stranke i načelnik podravske općine Koprivnički Bregi.

On smatra kako Beljak mora snositi političke posljedice zbog spornog komentara koji je objavio na društvenim mrežama. Kaže kako je to u nedjelju zaključio općinski HSS u Koprivničkim Bregima, piše Večernji list

“Nakon izjava o Marku Perkoviću Thompsonu, akciji Oluja i niza drugih, ovo je još jedna štetna i opasna izjava predsjednika stranke s kojima se ne slažu članice i članovi općinske organizacije HSS-a. Smatramo da takve izjave ne predstavljaju mišljenje većine članova HSS-a u Hrvatskoj i da za njih predsjednik stranke Krešo Beljak treba snositi političku odgovornost.

HSS se treba vratiti temeljima i vrijednostima koje je iznosio utemeljitelj stranke Stjepan Radić, a to nisu osobni interesi i podilaženje drugim strankama i politikama, već borba za dostojan život u Hrvatskoj.

Podsjećamo da je Stjepan Radić zbog te borbe izgubio život, u atentatu kojeg je u Beogradu izveo srpski ekstremist Puniša Račić, a čiji su nasljednici bili upravo likvidatori Udbe”, navodi Hudić u današnjem priopćenju.

Dopredsjednik županijskog HSS-a Beljaka je svojedobno osudio i zbog izjave da je Thompson fašističko smeće. „Smatram da je Thompson istinski domoljub i vrhunski glazbenik. Zadovoljstvo nam je i čast što ga možemo ugostiti u našim Koprivničkim Bregima“, rekao je HSS-ov načelnik koji je glazbenika doveo na proslavu Dana općine.

Hudića je, inače, za drugog čovjeka podravskog HSS-a izabrao novi šef županijske organizacije Mario Švegović koji je stupio na dužnost jer se Beljakov kandidat povukao iz utrke.

Pozivam g. Krešu Beljaka da podnese hitnu i neopozivu ostavku, njegove isprike su uvredljive za obitelji naših nedužnih žrtava

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ivan Kraljević: U predsjedništvu BiH hrvatskom državnom vrhu nedostaje adekvatni sugovornik

Objavljeno

na

Objavio

U nekim ranijim medijskim istupima već sam kazao kako je uvijek najlakše biti general poslije bitke, i reći kako ste nešto znali, predvidjeli ili očekivali i prije samoga ishoda. Ipak, općepoznata je činjenica kako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, bar ako je suditi prema njihovim izbornim preferencijama, željeli Kolindu Grabar-Kitarović ponovno vidjeti na čelu hrvatske domovine – navodi Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te dodaje:

– Grabar-Kitarović dobila je masovnu podršku na svim biralištima u BiH, i takva privrženost, odanost i povjerenje HDZ-ovim kandidatima nije nešto novo i nepoznato novoizabranom predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, piše Glas Slavonije.

Tako su odlučili birači, hrvatski državljani, a volju birača nikad ne smijemo smatrati iznenađenjem. U vremenu sveopćeg meteža i polarizacije na desnici, Milanović je iskoristio priliku i na kraju izišao kao pobjednik.

Za Hrvate, kao konstitutivni narod u BiH, što pobjeda Milanovića znači?

– Iako je i sam naglasio kako ne planira biti zlopamtilo, Zoran Milanović vjerojatno neće hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “imati u ustima” onoliko često koliko je to činila Kolinda Grabar-Kitarović. U njegovim nastupima vidljiva je određena politička zrelost i poznavanje realnog stanja. U skladu s time Hrvati u Bosni i Hercegovini od njega očekuju dosljednost i konkretnost u politici zaštite njihovih prava i očuvanja jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda.

Unatoč njegovim brojnim grijesima u počecima ozbiljne političke karijere, Milanović je tijekom svog premijerskog mandata ipak odradio nekoliko važnih stvari za Hrvate. Primjerice, i danas mnogi Hrvati u Bosni i Hercegovini u pozitivnom sjećanju imaju njegovu državničku reakciju i dolazak u Mostar kada su zbog tzv. socijalne pobune 2014. godine zapaljene institucije i središnjica najjače političke stranke BiH Hrvata (HDZ BiH). Milanović je u ključnim trenucima, a to je i kasnije u više navrata ponovio, pokazao senzibilitet prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pa se možemo nadati istome i u budućnosti.

U Republici Hrvatskoj sada se govori o neizbježnoj kohabitaciji između aktualnog premijera i novog predsjednika, situaciji kakvu smo već u nekoliko navrata imali u izvršnoj vlasti. Koliko o uspješnosti kohabitacije ovise i budući odnosi Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, napose s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini?

– Sve češće, posebice nakon izjave aktualnog premijera Andreja Plenkovića, a u kojoj je najavio tvrdu kohabitaciju sa Zoranom Milanovićem, u medijskim istupima pojedinih političara i analitičara možemo pronaći naznake turbulentne suradnje i potenciranja sukoba između Banskih dvora i Pantovčaka. Međutim, na takvu vrstu kohabitacije ne moramo gledati kao na nešto nužno loše. Istina, naivno je vjerovati kako neće biti određenih neslaganja i nadmudrivanja u područjima zajedničkih ovlasti. Takvih je slučajeva bilo i ranije u izvršnoj vlasti Republike Hrvatske. Međutim, Plenković i Milanović, premda se često prikazuju karakterno sebeljubljivim tipovima, voljom birača prinuđeni su zajednički raditi.

Njihove karakterne crte mogle bi do izražaja doći upravo u ovom polugodišnjem razdoblju u kojem Republika Hrvatska predsjedava Europskom unijom. Istina, predsjedavanje je posao koji radi Vlada, ali će i novi predsjednik htjeti imati određenu ulogu u svemu tome.

Zaključno, upravo od početnih impulsa ovisit će i njihov odnos prema Bosni i Hercegovini kao vanjskopolitičkom prioritetu Republike Hrvatske. Zbog svoga geopolitičkog položaja Republika Hrvatska mora zadržati svoj utjecaj na ovom prostoru, posebice u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to koliko neki inzistirali na nekom odmicanju od ovog prostora. Htjeli priznati ili ne, sve zemlje regije budno prate što radi Republika Hrvatska.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, čija se konstitutivna prava konstantno degradiraju, bitan je zajednički nastup hrvatske izvršne vlasti. Vjerujem kako će novi predsjednik RH i premijer RH Vlade zadržati i njegovati identičan stav po pitanju problematike nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane nominalno većinskog bošnjačkog naroda, potenciranja promjene izbornog zakonodavstva i zaštite jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvati nemaju svoga člana Predsjedništva BiH, i zato hrvatska izvršna vlast nema adekvatnog sugovornika u BiH tročlanom državnom vrhu u pitanjima koja se tiču Hrvata kao konstitutivnog naroda. O tome mogu razgovarati isključivo s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH.

Kad se govori o kohabitaciju, političari joj nisu baš skloni. Kao primjer navodi se Francuska. Vaš komentar?

– U našem se medijskom prostoru sama bit kohabitacije pogrešno tumači. Uvriježeno je objašnjenje kako kohabitacija predstavlja situaciju u vlasti u kojoj premijer i predsjednik dolaze iz različitih političkih tabora. Međutim, takvo je objašnjenje površno, manjkavo, i olako ga se kalemi na parlamentarni sustav vlasti kakav je u Republici Hrvatskoj.

Pojam kohabitacije, ipak, primjerenije je vezati uz sustav iz kojeg potječe, odnosno za francuski polupredsjednički sustav vlasti u kojem predsjednik ima izrazite izvršne ovlasti, a vlada je ovisna i o parlamentu i o predsjedniku države. U francuskom slučaju kohabitacija je političko natjecanje u izvršnoj vlasti u kojem predsjednik preuzima kontrolu nad vanjskom politikom, dok premijeru i vladi ostaje briga o svakodnevnim političkim pitanjima.

S druge strane, u Republici Hrvatskoj predsjednik nema pretjerano velike izvršne ovlasti, niti mu vlada polaže račune. Od famoznog procesa detuđmanizacije i ustavne reforme iz 2000. godine, smanjene su predsjedničke ovlasti i ta je dužnost izgubila na značaju. Vlada je zapravo ta koja radi, odnosno obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Dakle, za kohabitaciju u njezinom punom značenju potrebna su dva po snazi identična organa, a to nije slučaj u Republici Hrvatskoj.

Vlast je poput kolača, svojevrsni plijen kojeg političari ne žele dijeliti i zato postoji odbojnost prema kohabitaciji. Francuska, kao rodno mjesto kohabitacije, od 1958. godine i uvođenja polupredsjedničkog sustava vlasti, poznatijeg kao Peta republika, u tri je navrata iskusila kohabitaciju suprotstavljenih strana u vlasti: Mitterand – Chirac (1986.-1988.), Mitterand – Balladur (1993.-1995.) i Chirac – Jospin (1997.-2002.). Međutim, i tamo se kohabitacija pokazala kao svojevrsna “pogreška u sustavu”, pa je Jacques Chirac 2000. godine, najvjerojatnije otriježnjen petogodišnjim iskustvom tegobne kohabitacije sa socijalističkim ljevičarem Lionelom Jospinom, inicirao skraćivanje predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina i njegovo izjednačavanje s mandatom Narodne skupštine.

Kako se izbori za Narodnu skupštinu održavaju samo dva mjeseca nakon predsjedničkih, od tada do danas praksa je pokazala da pobjeđuje ona stranka čiji je predsjednik član. Iz svega ovoga možemo zaključiti kako su i Francuzi kohabitaciju gurnuli u stranu, piše Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari