Pratite nas

Politika

Plenković: Završio je štrajk u školama, nastava počinje sutra ujutro

Objavljeno

na

Prosvjetni sindikati i Vlada nakon 36 dana štrajka u osnovnim i srednjim školama u ponedjeljak su postigli dogovor o povećanju koeficijenata nastavnom osoblju čime je okončan najduži štrajk u hrvatskom školstvu.

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon pregovora sa predstavnicima prosvjetnih sindikata da je postignut dogovor koji omogućuje prekid štrajka od sutra ujutro te da od sutra kreće normalno odvijanje nastave u cijeloj Hrvatskoj.

Riječ je, rekao je, o kvalitetnom kompromisu postignutom u interesu djece, učenika, roditelja, nastavnika i normalanog funkcioniranja sustava obrazovanja.

Vlada je “u trokoraku”, kako je rekao premijer, ponudila sindikatima rast koeficijenata sljedećom dinamikom: tri posto od 1. prosinca, dodatnih jedan posto od 1. lipnja iduće godine te još dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

U nedjelju navečer su pregovori sindikata s Vladom prekinuti, ali uz očekivanje da će se uskoro postići dogovor.

Jučerašnjim pregovorima prethodili su pregovori prošlog tjedna u petak koji su također nakon tri sata završili bez dogovora, a nakon što su objavljeni rezultati sindikalnog referenduma na kojem je 90 posto prosvjetnih radnika odbilo Vladinu ponudu o povećanju plaća u idućoj godini.

Vlada je štrajkašima ponudila dodatak od 3 posto od 1. prosinca 2019. i 1 posto od 1. lipnja 2020. te uvjetnih 1 posto od 1. prosinca 2020., ali ovo posljednje ako se do 31. prosinca ne redizajnira uredba o koeficijentima složenosti poslova.

Protiv te Vladine ponude bilo je 95,26 posto izašlih u osnovnim i 88,93 posto u srednjim školama.

Sindikati su tražili povećanje plaća za prosječno 6,11 posto preko koeficijenata.

Čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić izjavio je da novu Vladinu ponudu njegov sindikat neće dati na izjašnjavanje članovima jer su se oni izjasnili da neće pristati ni na kakvu drugu ponudu osim povećanja koeficijenata, već će o novoj ponudi odlučivati sindikalna tijela.

I šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec kazao je da njegov sindikat ne treba provesti izjašnjavanje kako bi donio odluku. Sindikat Preporod odlučio je međutim,kako je rekao njegov čelnik Željko Stipić, provesti referendumsko izjašnjavanje o novoj ponudi.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučilo je školama koje uopće nisu održavale nastavu u danima štrajka niti su do sada nadoknađivale nastavu subotom ili nenastavnim danima da skrate praznike i produlje nastavnu godinu.

Plenković: Postignut je kvalitetan kompromis

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak nakon pregovora s predstavnicima prosvjetnih sindikata da je postignut kvalitetni kompromis koji od sutra ujutro omogućuje prekid štrajka.

“Škola se normalno odvija u Hrvatskoj počevši od utorka, kompromis je postignut prije svega u interesu djece, učenika, roditelja, nastavnika i normalnog funkcioniranja sustava obrazovanja”, istaknuo je Plenković nakon pregovora.

Vlada i sindikati dogovorili su 3-postotno povećanje koeficijenta od 1. prosinca ove godine , te još 1-postotno od 1. lipnja 2020. Dodatnih 2 posto bit će isplaćeno od 1. siječnja 2021. godine.

Na taj način smo došli do toga da sindikati prihvate i ono što je dogovoreno kroz temeljni kolektivni ugovor, 2+2+2, povećanje božićnice s 1250 na 1500 kuna, povećanje regresa s 1250 na 1500 kuna, povećanje dara za djecu s 500 na 600 kuna i povećanje otpremnine za oko 2100 kuna, naveo je.

“Uredba o koeficijentima se očekuje u četvrtak na sjednici Vlade”,  najavio je premijer dodavši kako će se uredbom riješiti položaj tajnika, računovođa  i ravnatelja, te položaj predavača i umjetničkih suradnika u visokom obrazovanju.

Naglasio je i kako će pitanje nenastavnog osoblja bit riješeno sporazumom koji će biti dodatak granskom kolektivnom ugovoru i vrijediti do prosinca 2022.

Osim materijalnih pitanja, paket obuhvaća i usvajanje akcijskog plana protiv nasilja u školama, te kroz promjene zakona o prosvjetnoj inspekciji  ukidanje anonimnih prijava.

“Ovo danas je kompromis i, najvažnije, to je interes mene kao predsjednika vlade da dođe do kraja štrajka i da škole normalno od sutra funkcioniraju”, naglasio je.

Ponovio je i kako se bez štrajka moglo doći do dogovora, te najavio analizu cjelokupnog sustava plaća u cilju dugoročno održivog sustava.

“Izlazimo u susret koliko možemo, ova je vlada prijatelj, ponajprije, poreznih obveznika jer ne zadužuje državu kao neki ranije i ne stvara dugove budućim generacijama”, kazao je.

Najavio je da će dani u štrajku biti plaćeni, ali ne i nadoknada nastave. “Ako je štrajk plaćen, onda je fer da nadoknada ne bude”, rekao je.

Predsjednik Vlade podsjetio je što je Vlada sve prosvjetnim sindikatima  nudila proteklih tjedana, napomenuvši kako u tekućoj godini Vlada nije imala dodatnih sredstava za povećanje koeficijenata od 1. rujna ove godine što su prvo tražili sindikati.

“Ukupno povećanje plaće u javnom i državnom sektoru u mandatu ove Vlade bit će 18,3 posto, to je konzistentna politika povećanja plaća ove Vlade”, istaknuo je.

Na novinarski upit vidi li ovo kao vlastiti poraz Plenković je kazao da ova Vlada povećava plaće svima te da to ne treba biti predmet kritike.(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Doc. dr. sc. Ivica Granić: Zbog čega metropola ne koristi golemo dubrovačko iskustvo u sanaciji potresne štete

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je Zagrepčane 22. ožujka probudio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, tijekom kojeg je ozlijeđeno sedamnaest osoba a život izgubila 15-godišnja djevojčica, pristupilo se procesu pregleda objekata od strane građevinskih stručnjaka iz područja zidanih i betonskih konstrukcija, za čiju koordinaciju je nadležan Ured za upravljanje hitnim situacijama u Zagrebu. Nažalost, izvanredne epidemiološke okolnosti i dalje ograničavaju mogućnosti, no uvjereni smo kako će zagrebački stručnjaci statičari, posebno za terenski rad, kao i profesori na katedri za potresno inženjerstvo i zidane konstrukcije, bez većih organizacijskih problema napraviti izvrstan posao u evidenciji šteta i pregledu konstrukcija oštećenih objekata.

No, ono zbog čega strahujemo sve izgledniji je scenarij, a radi se o svojevrsnom ‘scenariju Gunja’, tijekom kojega je Republika Hrvatska, uvjereni smo, opljačkana za još neutvrđene ali svakako goleme iznose novca.

Potres i poplava, kada je u pitanju obnova objekata, imaju dosta zajedničkog. Nema potrebe bilo što raditi na brzinu i preko noći, nego temeljito, profesionalno i krajnje transparentno započeti proces obnove a pri tome koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu, pa i goru katastrofu.

Ono što se dogodilo u Gunji nikako se ne smije ponoviti! Kako se čini iz najava, nekome je jako stalo na brzinu suspendirati nekoliko zakona i podzakonskih odredbi, posebice zakone o građenju i javnim nabavkama. To je ono što se naziva lov u mutnom!

Zašto nikada nitko nije istražio ‘slučaj Gunja’, gdje prema relevantnoj tvrdnji sudskog vještaka realna cijena obnove nije smjela prijeći oko 6.490 kuna po kvadratu, a znamo kako je nadležno ministarstvo tvrtkama isplaćivalo i po nevjerojatnih 12.750 kuna po kvadratu.

Za gradnju kuće od temelja potrebno je maksimalno do tisuću eura po kvadratu, iako i ta cijena može biti bitno niža, u Gunji je plaćano ponegdje čak i preko dvije tisuće eura po kvadratu. U to vrijeme, za dvije tisuće eura po kvadratu, mogao se kupiti stan u elitnijim dijelovima Zagreba, Opatije, Splita ili Dubrovnika.

Hrvatska stranka prava se pita leži li u toj činjenici i odgovor na pitanje od kuda gospođi Mrak Taritaš novac za kupnju kuće na Krku, koju je platila, šuška se, čak i više od sedamsto tisuća eura.

Postavljamo pitanje i članstvu Hrvatske demokratske zajednice ‘od kuda Lovri Kuščeviću novac za gradnju tolikih vila po Braču?’

U periodu obnove i izgradnje kuća u Gunji ministri graditeljstva i prostornog uređenja bili su Anka Mrak Taritaš, i to u periodu od studenoga 2012. do siječnja 2016. godine, te gospodin Lovre Kuščević u periodu od siječnja 2016. do lipnja 2017. godine.

Ima tu još mnogo za istražiti ali nitko se ne usudi. Znajući u kakvoj državi živimo i odnos političkih snaga, vjerojatno skoro niti neće. Hrvatska demokratska zajednica nije istražila Mrak Taritaš jer je istu rabotu, čini se, nastavio i njihov Lovre Kuščević.

Kako smo naveli na početku ovog priopćenja, treba koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu pa i goru katastrofu. Ono što su prošli Dubrovnik i Ston itekako bi moglo pomoći metropoli.

Za sada, prema riječima Mihaele Skurić, Ravnateljice zavoda za obnovu Dubrovnika, koja dubrovačko iskustvo smatra ključnim za pomoć iz razloga jer su Dubrovnik 1979. a Ston 1996. godine prošli i razorniji potres, iz Zagreba nije bilo službenih upita. Dubrovačko iskustvo naročito bi moglo biti dragocjeno kada je riječ o oštećenjima kulturne baštine, gdje je iznimno važno arhitektonsko snimanje i dokumentiranja svakog objekta, kako bi se mogle analizirati slabosti te usmjeriti obnovu na kritične dijelove. Slično mišljenje ima i građevinski inženjer Božo Letunić, koji je od 1974. do 1994. godine bio je na čelu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je nakon potresa 1979. godine angažirao geomehaničare, seizmologe, statičare, arheologe, arhitekte, povjesničare, povjesničare umjetnosti, urbaniste, psihologe, sociologe, pravnike, ekonomiste, građevinare, dakle brojne struke u jedan ili više multidisciplinarnih i interdisciplinarnih timova. Jedno je popravljati krovove, žbuke, pregradne zidove, drugo je protupotresno zaštiti, obnoviti i restaurirati, a treće je mijenjati i to mijenjanje će izazvati najviše kontroverza. A kako vidimo, u Zagrebu netko želi preko noći suspendirati čak nekoliko zakona i podzakonskih odredbi te, na vrat na nos, krenuti u neizvjesnu i krajnje netransparentnu obnovu.

U Zagrebu, 03. travnja 2020. godine

Predsjednik GV HSP Zagreb
Doc.dr.sc. Ivica Granić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miroslav Škoro registrirao svoju stranku

Objavljeno

na

Objavio

Domovinski pokret Miroslava Škore primio je od Ministarstva uprave rješenje o upisu u registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj, izvijestio je u povodu registracije predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari