Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Hrvatska može i više i bolje

Objavljeno

na

Foto: Hina

Poruka koju kao predsjednik Vlade mogu odaslati odavde iz Vinkovaca je poruka zajedništva i partnerstva, poručio je Andrej Plenković u govoru na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Vinkovaca koja je u petak održana u tome slavonskom gradu u povodu Dana Grada i blagdana zaštitnika, sv. Ilije, istaknuvši da Hrvatska može i više i bolje.

„Svjesni smo da Slavonija ne živi lako i zato smo prije dvije godine, kada smo išli u kampanju za parlamentarne izbore, rekli kako želimo da naš ovaj mandat obilježe ulaganja u Slavoniju, Baranju i Srijem, i to i radimo“, kazao je Plenković rekavši kako slavonske županije zaslužuju ruku pomoći.

“Slavonske županije zaslužuju ispruženu ruku potpore, podrške, suradnje, investiranja kako bi Slavonija bila jedan od generatora razvoja zemlje, da naši mladi ljudi ostaju ovdje, u svojoj zemlji i svom domu, zasnivaju obitelji”, rekao je hrvatski premijer.

Zauzeo se za jače zajedništvo Vlade i jedinica lokalne vlasti u cilju jačanja zajedništva, razvoja i povjerenja.

„Mi smo Vlada koja je do sada samo 4,5 milijardi kuna investirala u projekte zapošljavanja što je više nego prethodna Vlada u cijelom mandatu i to se osjeti“, kazao je navodeći kako Vladi vjetar u leđa daju i dobri makroekonomski pokazatelji.

„Treća smo zemlja u EU po smanjenju javnog duga“, naveo je današnji podatak Plenković rekavši kako će ovogodišnja turistička sezona biti najbolja ikada u Hrvatskoj, bolja i od lanjske u kojoj je, naveo je, bilo više od 100 milijuna noćenja, 18 milijuna gostiju, 11-12 milijardi prihoda, a sada će, ustvrdio je, to sve biti puno bolje. “Stoga iskoristimo ovaj trenutak jer Hrvatska može i više i bolje“, poručio je Andrej Plenković rekavši kako vremena za to ima, a osigurana je i potrebna politička stabilnost.

Rekavši kako se pet slavonskih županija ubrajaju među 2,2 posto najsiromašnijih regija EU, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac kazala je kako Vlada čini maksimalne napore kako bi se ti pokazatelji promijenili rekavši kako je projekt Slavonija, Baranja i Srijem usmjeren upravo u tom pravcu.

Do sada je u sklopu toga projekta ugovoreno projekta u vrijednosti većoj od 8 milijardi kuna projekta, navela je Žalac.

Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić pohvalio se kako su gradske vlasti Vinkovaca ugovorile projekata u vrijednosti oko 400 milijuna kuna rekavši kako je ove godine u Vinkovcima upisan jedan razred više nego prošle godine. „To nam je najveću uspjeh jer nam je najvažniji od svih projekata projekt ‘vinkovačka obitelj’“, rekao je Bosančić.

Dan Grada Vinkovčanima je čestitao i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

„Radujem se svim ovim projektima koji su dijelom realizirani i u suradnji s županijskim vlastima i mislim da Vinkovci idu u dobrom smjeru“, poručio je župan. Govorili su i izaslanik predsjednice Republike, saborski zastupnik Tomislav Čuljak, počasni građanin Vinkovaca Vladimir Šeks i predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca Mladen Karlić.

Prije svečane sjednice Gradskog vijeća na kojoj su zaslužnima uručene i nagrade i priznanja, gradska i druga izaslanstva položila su vijenac i zapalili svijeće na Gradskom groblju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari