Pratite nas

BiH

Plin će svugdje u svijetu pojeftiniti, samo u BiH neće

Objavljeno

na

Svjetski trendovi u cijeni nafte i prirodnog plina govore samo jedno, a to je da cijene padaju i da je taj pad drastičan.

Cijene nafte i prirodnog plina na domaćem tržištu ne prate ove trendove, kazao je Almir Bečarević, dugogodišnji direktor BH Gasa, piše bh. novinska agencija Patria.

Cijene na tržištu nafte i naftnih derivata 2009. godine bile su u sljedećem omjeru:

Početkom 2009. godine litar goriva u BiH koštao je 1,05 KM, dok je na svjetskom tržištu nafta koštala između 37 i 44 dolara.

Krajem 2009. godine na domaćem tržištu cijena je iznosila 1,28 KM, a nafte na svjetskom tržištu je iznosila od 69 do 79 američkih dolara.

Početkom 2010. godine cijena nafte je iznosila 1,63 KM, a cijena nafte na svjetskom tržištu je iznosila od 71 do 82 američka dolara.

Cijene goriva na domaćem tržištu krajem 2014. godine iznosi cca. 2,0 KM, a cijene nafte na svjetskom tržištu trenutno iznose od 65 do 78 američka dolara.

Bečarević je mišljenja da dati presjek cijena jasno pokazuje da ima prostora i mogućnosti za daljnji pad cijena na bh. tržištu.

– Činjenično, teško je tvrditi kako će ove cijene nafte na svjetskom tržištu dugoročno i ostati, ali postavlja se logično pitanje zašto se ovi trenutni trendovi ne prate dosljedno i olakša ionako težak život. Ostavljam svakom čitatelju ovih podataka da sam procijeni je li opravdano tražiti da se cijene goriva smanjuju, kazao je Bečarević.

On je podsjetio i da je tečaj dolara bio u približnim iznosima i njegovo sudjelovanje moglo je utjecati maksimalno 10% u plusu ili minusu, ali da to nije moglo drastično promijeniti odnos cijena.

On dalje navodi i da se cijene plina na tržištu formiraju na bazi nafte i naftnih derivata i to na bazi prosjeka u proteklih 9 mjeseci što znači da se drastičan pad cijena plina očekuje u sljedećoj godini.

– Želim podsjetiti da je cijena plina u proteklih, nešto više od 2 godine, s 530 USD na 1000 Sm3 (što je povijesni maksimum) smanjena na cca. 375 USD na 1000 Sm3, kazao je Bečarević.

Trenutna cijena prema Ukrajini iznosi 378 USD na 1000 Sm3, a što odgovara trenutnoj cijeni prema Evropi i koja iznosi prosječno cca. 370 USD.

– Ova cijena, ima daljnji trend pada i ista će, na kraju prvog polugodišta 2015. godine, iznositi oko 300 USD na 1000 Sm3, a prema sadašnjoj cijeni nafte očekuje se i da u drugom polugodištu 2015. godine zadrži taj trend, znači nastavak smanjenja, kazao je Bečarević.

Usporedna analiza cijena plina:

Krajem 2009. i početkom 2010. na domaćem tržištu cijena plina je iznosila 520 KM na 1000 Sm3. Cijena plina iz Rusije je iznosila u tom razdoblju cca. 300 USD sto je preračunato iznosilo cca. 430 KM na 1000 Sm3.

Cijena plina na domaćem tržištu je od travnja 2010. iznosila 650 KM na 1000 Sm3, a cijena plina iz Rusije je imala trend rasta i iznosila je do 400 USD na 1000 Sm3 sto je preračunato iznosilo 580 KM na 1000 Sm3.

Maksimalna cijena na domaćem tržištu je od studenoga 2011. godine iznosila 820 KM, a maksimalna cijena, iz tog razdoblja, ruskog plina je iznosila 530 USD (preračunato 780 KM) na 1000 Sm3.

Trenutna cijena plina na domaćem tržištu iznosi 754 KM na 1000 Sm3, a cijena plina iz Rusije iznosi cca. 375 USD na 1000 Sm3 sto preračunato iznosi cca. 590 KM na 1000 Sm3.

Bečarević kaže da nema naznaka kako će cijena plina na domaćem tržištu biti smanjena, iako će cijena plina iz Rusije 2015. godine iznositi 460 KM na 1000 Sm3.

– Dani pregled, kao i kod cijena nafte na svjetskom tržištu i domaćeg goriva, pokazuju nelogičnosti odnosno cijene goriva i plina na domaćem tržištu ne odražavaju drastičan pad ovih energenata na svjetskom tržištu. Manje cijene će doprinijeti padu ostalih cijena, a kojima su ove vrste goriva kalkulativni element, kao i poboljšanju standarda građana posebno u zimskom razdoblju kada se, pretežno, za grijanje najviše troši plin, zaključio je Bečarević.

NAP

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bevanda: Migranti su ilegalno premješteni u Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, koji je ministar financija i riznice, tvrdi kako nisu doneseni nikakvi zaključci kao što su tvrdili predsjedatelj Denis Zvizdić i ministar Dragan Mektić te da se opasno manipulira ovim pitanjem.

“Apsolutno nije odobreno prebacivanje migranata u centar za smještaj migranata Salakovac kod Mostara. To se stalno zloupotrebljava u javnosti. Savjet ministara o tome nije donio odluku. Da budem precizniji – nije donesen nikakav zaključak”, poručio je Bevanda za Večernji list.

Bevanda je pojasnio da je na posljednjoj zatvorenoj sjednici Savjeta ministara predstavljena informacija o migrantskoj krizi, ali da nije bilo nikakvih zaključaka, dodavši da je ministar sigurnosti Dragan Mektić napustio sjednicu, “jer je žurio na televizijsku emisiju u Banja Luku”.

“To najbolje govori o njegovim Mektićevim interpretacijama da je bilo šta zaključeno. On i ministar inozemnih poslova BiH Igor Crnadak nisu bili na tom dijelu sjednice”, naveo je Bevanda.

Bevanda je dodao da je na sjednici ponuđen i obiman materijal koji se zove Akcijski plan za rješavanje migrantske krize, te da je na kraju zaključeno da se nacrt tog plana usvaja.

“Ponavljam, nacrt, na koji su svi trebali dati mišljenja, komentare i prijedloge o tome šta dalje raditi”, zaključio je Bevanda, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Sarajevo želi uz pomoć migranata napraviti većinsku muslimansku državu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik RS-a Milorad Dodik rekao je da postoji skriveni plan o dovođenju velikog broja migranata koji će pomoći da BiH postane većinska muslimanska država.

“Ne želimo doći u poziciju da se ovdje stacionira 50 do 100 tisuća, a naši podaci govore da će u narednih mjesec, mjesec i pol dana, na prostor granice Bosne i Hercegovine doći najmanje 180.000 migranta što znači da će ogroman pritisak biti na RS”, kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik na RTRS-u.

Kako je rekao, RS će voditi politiku da migranti što prije prođu kroz RS.

“Nek’ se stacioniraju tamo u Federaciji. Mada je i to dugoročno veoma opasno za nas. Tri godine nakon zatraženog azila, ti migranti mogu da dobiti državljanstvo. Ako dobiju državljanstvo, mogu slobodnilo da po čitavoj BiH rješavaju svoje imovinske i druge probleme. To može izazvati niz problema. Samo naivni vjeruju da je ovo samo pitanje humanitarnog karaktera. Ne, nije. Ovo je pitanje suštinskog karaktera”, naveo je predsjednik Srpske.

Dodao je da je i da je veoma zabrinut pitanjem migranata.

“Veoma sam zabrinut. Neophodno je i naloženo je svim institucijama u RS da se ne može desiti veće stacioniranje migranata na prostoru RS”.

Što će se dogoditi ako krenu sam smještanjem u Banja Luku i Kalinovik, pitala je novinarka.

“Prvo, ne mogu da dođu do tih lokacija, naša policija će to onemogućiti, bez oklijevanja, neka svi znaju da je to tako. Može se desiti da pokvareni autobus prenoći u tranzitu kroz RS i ništa drugo. Ne može, ne dolazi u obzir, ja sam veoma odlučan u tome, tražim podršku javnosti. Ovdje se radi o nama. Nije sporno humanitarno pomoći, ali oni ovdje dolaze, ne mogu da idu dalje, oni ostaju ovdje, za tri godine imat ćemo ozbiljan problem, njihovih državljanstva, njihovih prava, oni će biti dio glasačkog tijela za par godina. Sad će reći Dodik nešto bulazni. Moramo biti jedinstveni u ovome. Nema danas važnijeg pitanja okupljanja nas u RS od tog pitanja”, kazao je Dodik.

“Ovdje postoji skrivena sarajevska struktura koja želi da se kroz naseljavanje Sirijaca i drugih, Afganistanaca, prije svega muslimana, da ovdje ojača za četiri, pet ili 10 godina, ojača strukturu i onda da nam pišu ‘ovo je većinska bošnjačka, odnosno muslimanska zemlja. To je ideja, to Sarajevo radi. Sarajevska sećija je sjela i rekla ‘treba da se upusti’ i onda je krenulo. Zar netko može misliti da je ovo sve naivno? Tim sistemom raspodjele žele da prejudiciraju neku priču”, poručio je Dodik.

 

Velikobošnjaci i Turci pročitali smo vas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati