Pratite nas

BiH

Plin će svugdje u svijetu pojeftiniti, samo u BiH neće

Objavljeno

na

Svjetski trendovi u cijeni nafte i prirodnog plina govore samo jedno, a to je da cijene padaju i da je taj pad drastičan.

Cijene nafte i prirodnog plina na domaćem tržištu ne prate ove trendove, kazao je Almir Bečarević, dugogodišnji direktor BH Gasa, piše bh. novinska agencija Patria.

Cijene na tržištu nafte i naftnih derivata 2009. godine bile su u sljedećem omjeru:

Početkom 2009. godine litar goriva u BiH koštao je 1,05 KM, dok je na svjetskom tržištu nafta koštala između 37 i 44 dolara.

Krajem 2009. godine na domaćem tržištu cijena je iznosila 1,28 KM, a nafte na svjetskom tržištu je iznosila od 69 do 79 američkih dolara.

Početkom 2010. godine cijena nafte je iznosila 1,63 KM, a cijena nafte na svjetskom tržištu je iznosila od 71 do 82 američka dolara.

Cijene goriva na domaćem tržištu krajem 2014. godine iznosi cca. 2,0 KM, a cijene nafte na svjetskom tržištu trenutno iznose od 65 do 78 američka dolara.

Bečarević je mišljenja da dati presjek cijena jasno pokazuje da ima prostora i mogućnosti za daljnji pad cijena na bh. tržištu.

– Činjenično, teško je tvrditi kako će ove cijene nafte na svjetskom tržištu dugoročno i ostati, ali postavlja se logično pitanje zašto se ovi trenutni trendovi ne prate dosljedno i olakša ionako težak život. Ostavljam svakom čitatelju ovih podataka da sam procijeni je li opravdano tražiti da se cijene goriva smanjuju, kazao je Bečarević.

On je podsjetio i da je tečaj dolara bio u približnim iznosima i njegovo sudjelovanje moglo je utjecati maksimalno 10% u plusu ili minusu, ali da to nije moglo drastično promijeniti odnos cijena.

On dalje navodi i da se cijene plina na tržištu formiraju na bazi nafte i naftnih derivata i to na bazi prosjeka u proteklih 9 mjeseci što znači da se drastičan pad cijena plina očekuje u sljedećoj godini.

– Želim podsjetiti da je cijena plina u proteklih, nešto više od 2 godine, s 530 USD na 1000 Sm3 (što je povijesni maksimum) smanjena na cca. 375 USD na 1000 Sm3, kazao je Bečarević.

Trenutna cijena prema Ukrajini iznosi 378 USD na 1000 Sm3, a što odgovara trenutnoj cijeni prema Evropi i koja iznosi prosječno cca. 370 USD.

– Ova cijena, ima daljnji trend pada i ista će, na kraju prvog polugodišta 2015. godine, iznositi oko 300 USD na 1000 Sm3, a prema sadašnjoj cijeni nafte očekuje se i da u drugom polugodištu 2015. godine zadrži taj trend, znači nastavak smanjenja, kazao je Bečarević.

Usporedna analiza cijena plina:

Krajem 2009. i početkom 2010. na domaćem tržištu cijena plina je iznosila 520 KM na 1000 Sm3. Cijena plina iz Rusije je iznosila u tom razdoblju cca. 300 USD sto je preračunato iznosilo cca. 430 KM na 1000 Sm3.

Cijena plina na domaćem tržištu je od travnja 2010. iznosila 650 KM na 1000 Sm3, a cijena plina iz Rusije je imala trend rasta i iznosila je do 400 USD na 1000 Sm3 sto je preračunato iznosilo 580 KM na 1000 Sm3.

Maksimalna cijena na domaćem tržištu je od studenoga 2011. godine iznosila 820 KM, a maksimalna cijena, iz tog razdoblja, ruskog plina je iznosila 530 USD (preračunato 780 KM) na 1000 Sm3.

Trenutna cijena plina na domaćem tržištu iznosi 754 KM na 1000 Sm3, a cijena plina iz Rusije iznosi cca. 375 USD na 1000 Sm3 sto preračunato iznosi cca. 590 KM na 1000 Sm3.

Bečarević kaže da nema naznaka kako će cijena plina na domaćem tržištu biti smanjena, iako će cijena plina iz Rusije 2015. godine iznositi 460 KM na 1000 Sm3.

– Dani pregled, kao i kod cijena nafte na svjetskom tržištu i domaćeg goriva, pokazuju nelogičnosti odnosno cijene goriva i plina na domaćem tržištu ne odražavaju drastičan pad ovih energenata na svjetskom tržištu. Manje cijene će doprinijeti padu ostalih cijena, a kojima su ove vrste goriva kalkulativni element, kao i poboljšanju standarda građana posebno u zimskom razdoblju kada se, pretežno, za grijanje najviše troši plin, zaključio je Bečarević.

NAP

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Stjepan Šterc: BiH bi uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.

On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.

Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.

Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. “Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

Problem iseljavanja

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija. Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

“Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc. Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.

“Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika. “Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: “To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije.

Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“

Demografska revitalizacija

Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.

U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje. “Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.

Stjepan Šterc: Marin Strmota je moj heroj

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nije postignut dogovor o reformi Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na pregovorima koji su danas održani u Sarajevu između predstavnika parlamentarnih stranaka iz FBiH i međunarodne zajednice o reformi Izbornog zakona BiH nije postignut dogovor.

Nakon sastanka novinarima je rečeno da nisu usvojeni nikakvi zaključci. Najavljeno je da će pregovori biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD, javlja Fena.

Sastanku su nazočili specijalni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, uime SDA Šefik Džaferović, HDZ-a Borjana Krišto, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Mašić.

Šefik Džaferović iz SDA rekao je novinarima nakon sastanka da je razgovarano o izborima za Dom naroda Parlamenta FBiH, Predsjedništvo BiH, Grad Mostar i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali da nije pronađeno rješenje.

– Pregovori će biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD-a – rekao je Džaferović i dodao da nisu usvojeni nikakvi konkretni zaključci. Borjana Krišto iz HDZ-a navela je da je dogovoreno da razgovori o Izbornom zakonu budu intenzivirani u smislu dostavljanja prijedloga i traženja zajedničkih rješenja.

Damir Bećirović iz DF-a izjavio je da je najviše razgovora bilo o izborima za Grad Mostar i Dom naroda Parlamenta FBiH, te da su izneseni prijedlozi koje ća na narednim sastancima pokušati usaglasiti. Damir Mašić iz SDP-a istaknuo je da su stajališta prilično različita i da je pitanje koliko se može uraditi budući da vrijeme ističe, posebno ako se rješenja budu tražila kako odgovara samo “određenoj političkoj stranci”. 

– Mi nećemo sudjelovati u stvaranju privida i farse dok se u pozadini pokušavaju uraditi neke druge stvari – kazao je Mašić. Damir Arnaut iz SBB-a naglasio je da na ovim sastancima nitko ne treba iznositi liste želja već da treba raditi na iznalaženju kompromisnog rješenja. Datum održavanja narednog sastanka bit će određen naknadno, piše vecernji.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati