Pratite nas

BiH

Pljuvali jedni po drugima, a sada se vole

Objavljeno

na

”Glas za SDA je glas za SDP”, ”Na megdanu smo s tamnom silom”, ”Bakir Izetbegović predstavlja ostvarenje snova Miloševića i Tuđmana”, samo su neke od poruka koje je Demokratska fronta uputila s predizbornih govornica Stranci demokratske akcije s kojom sada stupa u koaliciju.

Detalj sa potpisivanja sporazuma o formiranju Savjeta ministara BiH.SDA,SDS,DF,PDP,NDP in,ceka se HDZBiH. SNSD out...

Detalj sa potpisivanja sporazuma o formiranju Savjeta ministara BiH.SDA,SDS,DF,PDP,NDP in,ceka se HDZBiH. SNSD out… piše Branislav Borenović

”Izašli smo na megdan tamnoj sili koja vlada ovom zemljom već više od dva desetljeća, zajedno sa svojim mračnim saveznicima koji su mijenjali boje, ali nikada nisu mijenjali osnovnu ideološku odrednicu – oni Bosnu vide kao zemlju tri plemena, tri tora, tri ratna plijena”, rekao je Emir Suljagić, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na predizbornom skupu u Tuzli.

Tada je Suljagić rekao kako je Demokratska fronta ”izašla pred takozvane nacionalne lidere, koji misle da ukradene godine mogu lako nadomjestiti paketima hrane u kojima se kriju upute za glasovanje”, aludirajući pri tome na SDA koja je ”uhvaćena” kako u humanitarnim paketima dijele i promotivne plakata stranke.

”Zamislite kakvo nisko mišljenje imaju oni o svome narodu, kada misle da kila brašna kupuje dostojanstvo bosanskog čovjeka”, rekao je tada Suljagić o svojim novima partnerima za državnu vlast.

S druge strane, ni SDA nije ostajala dužna na predizborne prozivke te su priopćili kako je ”Demokratska fronta – Željko Komšić u samo godinu dana postojanja uspjela pokazati da nikako ne predstavlja novu političku snagu koja nosi kvalitetne ideje”.

”Građani BiH mogli su se uvjeriti da se radi o ekstremno interesnoj stranci, a u prilog tome govori i činjenica da su u ovom kratkom razdoblju stranku napustili neki od njezinih najistaknutijih članova”, naveo je SDA napominjući tada na raskol i napuštanja stranke.

”Odlasci i sukobi u ovoj stranci jasan su znak da su lični interesi bili jedini razlog ulaska u Demokratsku frontu. SDA podsjeća na činjenicu da su članovi DF-a ranije obnašali vlast kao bivši članovi SDP-a i u tome bili vrlo neuspješni. To je već poznati obrazac ponašanja ključnih ljudi ove stranke. SDA napominje javnost da je Željko Komšić podnio ostavku na mjesto veleposlanika BiH u Beogradu, jer je njegova tadašnja stranka SDP izgubila izbore. Zaboravio je bivši veleposlanik da zastupa interese države, a ne stranke”, naveo je u uzvraćanju SDA.

Stranku u kojoj glavnu riječ ima dopredsjednik i najveći pobjednik ovih izbora Bakir Izetbegović napadao je njegov protukandidat kad god je imao priliku.

“Nema više sumnje da je ideja podjele BiH stekla pravo građanstva u dijelu SDA koji kontrolira Bakir”, priopćio je Suljagić.

”Politika koju on zagovara i provodi, čiji su indikator izjave koje je dao nedavno u kojima je zastavu druge države proglasio svojom, pokazuje da je zagovornik stvaranja „muslimanije“ na jednoj trećini BiH. Zbog njegovih snova o muslimanskoj državi na trećini teritorije naše zemlje, nalazimo se korak od međunarodne izolacije”, priopćeno je iz Demokratske fronte, koja je biračima uoči izbora poručila kako je glas za SDA jednak glasu za SDP.

Istodobno, Demokratska fronta govorila je kako joj nije u cilju pod svaku cijenu ući u vlast, no nakon prebrojavanja glasova i koalicijskih pregovora, kako to kod nas obično biva, okrenuta je ploča.

”Komšić i ja slažemo se u mnogo toga u vezi pitanja državne razine i entiteta. DF je uradio dobar program i SDA ga skoro u cijelosti podržava, s tim da će se trebati precizirati neke stvari”, rekao je Izetbegović, dodajući da DF i SDA skoro identično gledaju na prioritete.

Podsjećamo, Savez za promjene, SDA i Demokratski front potpisali (u prilogu) su u nedjelju navečer “Programske principe za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom periodu od 2014. do 2018. godine” čime je stvorena koalicija za vlast na državnoj razini.

Unatoč pregovorima sa HDZ-om BiH i SNSD-om, SDA se odlučila za nove partnere, što nije izazvalo zadovoljstvo kod lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je rekao kako je ”očito da sada njih dvojica igraju neku igru da se malo stvari zaokrenu”.

Bljesak.info/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na današnji dan prije 22 godine potpisan Daytonski sporazum

Objavljeno

na

Objavio

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat u BiH.

Prethodno je Daytonski sporazum 21. studenog 1995. godine parafiran u Wright-Patterson bazi kod Daytona, u američkoj državi Ohio.

Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je njime okončan rat.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je medijima će nakon izbora 2018. godine u BiH morati doći do političkog dogovora u vezi Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je na današnji dan 1995. godine potpisan u Parizu.

Sporazum je bio kočnica rata, ali kroz sljedećih 22 godine pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se na razne načine. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas. U mnogim odredbama postao je kočnica suživota. Daytonski sporazum nije bio stalan, nego ga se mijenjalo tiho i prešutno kroz 22 godina, često na štetu Hrvata.

– Od Daytona je ostao Dayton koliko god je skrnavljen kroz neke faze 2001., 2003. godine… Oko toga mislim da ćemo svi veoma brzo morati sjesti. To će biti jedan politički dogovor koji ćemo uraditi mislim ne do izbora 2018. godine, jer evidentno će to biti jedna drugačija utakmica, nego nakon izbora – kazao je Čović. Uvjeren je da će HDZ BiH biti na vlasti na svim razinama nakon izbora, kada će “oko navedenih stvari precizno zauzeti stav“.

– Naš cilj je osigurati konstitutivnost sva tri naroda i to je minimum da bi država mogla funkcionirati – rekao je Čović nakon sastanka stranačkih delegacija HDZ-a BiH i SNSD-a na Jahorini. Tom prilikom, i predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik komentirao je Daytonski sporazum, koji je za njega “srušen voljom međunarodnog faktora“, smatrajući da su uništene i bazične vrijednosti tog sporazuma.

– Eliminirani su entiteti i konstitutivni narodi u značajnim projektima i odlučivanju, a nametale su se i špekulativne prakse koje su recimo u vezi onoga što govorimo u vezi Izbornog zakona – da jedan narod bira svoje predstavnike i da drugi narod ne može izabrati. Srbima uporno u Federaciji drugi odnosno druge političke stranke biraju predstavnike. Zato ne vidimo da je to doprinos stabilizaciji BiH – smatra Dodik.

Kazao je da je sasvim logično što HDZ BiH, “koji predstavlja političku volju Hrvata u BiH i zagledan u matičnu zemlju Hrvatsku”, podržava ulazak BiH u NATO. SNSD razumije što HDZ promovira tu vrstu integracija isto kao što, navodi Dodik, HDZ vjerojatno razumije da su “Srbi i srpski narod zagledani u politike globalnih regionalnih integracija u vezi onoga što radi Srbija”.

– Dok god vodimo ove politike, NATO integracije nisu naš cilj i nećemo davati naše suglasnosti na razini BiH o tome – poručio je Dodik novinarima.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari