Pratite nas

Hrvatska

Po ovom junaku Domovinskog rata zovu se ulice, trgovi i vojne škole

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni 123. brigade HV-a u Požegi u srijedu je održana ceremonija otkrivanja spomen-poprsja stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata, po kojem ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta smještena u ovoj vojarni.

Damir Tomljanović Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH, a potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta.

Poginuo je 1994. godine tijekom borbi na Velebitu, a njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali te hodočašća. Tportal donosi portret prekaljenog ratnika i junaka Domovinskog rata

Damir Tomljanović rođen je 18. travnja 1968. godine u Krivom Putu, velebitskom selu iznad Senja, te u kolovozu 1990. godine među prvima dragovoljno pristupa postrojbi specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje pored Zagreba.

Nakon što je ona pripojena novoosnovanom Zboru narodne garde, Tomljanović 15. svibnja 1991. pristupa 1. gardijskoj brigadi, legendarnim Tigrovima.

Prednjačeći u rezultatima tijekom obuke te zbog bespogovornog izvršavanja povjerenih zadaća i organizacijskih sposobnosti, Tomljanović je postavljen za zapovjednika satnije 4. bojne Tigrova koja početkom rujna 1991. odlazi na terene u istočnu Slavoniju, Banovinu te Kordun.

Sa svojim Tigrovima Tomljanović 1992. godine odlazi na južno bojište te sudjeluje u deblokadi Dubrovnika u borbi s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon što je Dubrovnik obranjen, a neprijatelj potisnut, Tomljanović je u prosincu iste godine imenovan zapovjednikom 2. bojne Tigrova, s kojom ratuje na karlovačkom ratištu.

Premještanjem bojne na Velebit, Damir Tomljanović Gavran zapovijeda postrojbom u gotovo nemogućim i surovim uvjetima koji vladaju na našoj najdužoj planini. Pod njegovim zapovjedništvom postrojba sudjeluje u obrani terena u području južnog Velebita, oslobođenog u operaciji Maslenica. Iskazavši se kao vrsni zapovjednik, Tomljanović je sredinom ožujka 1993. godine imenovan zapovjednikom tzv. 1. sektora, odnosno zapovjednog mjesta Zadar u sklopu Zbornog područja Split.

Tomljanović pogiba od snajperskog hica 17. veljače 1994. godine upravo na Velebitu, prilikom nadzora obrambenih položaja nedaleko od Tulovih Greda, jednog od konfiguracijski najtežih terena na kojima su tijekom Domovinskog rata ratovali hrvatski branitelji.

Zbog svojeg nesebičnog doprinosa obrani Hrvatske i iskazanog junaštva, Damir Tomljanović Gavran odlikovan je najvišim odlikovanjima: Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom kneza Domagoja te spomenicom Prvi hrvatski redarstvenik.

Njemu u čast dva mjeseca od pogibije u vojarni Šepurine kod Zadra osnovano je Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva ‘Pukovnik Damir Tomljanović Gavran’, a svečano ga je otvorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te ga je u nekoliko navrata pisano i usmeno pohvalio.

Pet godina od Tomljanovićeve pogibije njemu u čast blagoslovljena je kapelica blaženog Alojzija Stepinca nedaleko od mjesta na kojem je pao u obrani važnog velebitskog prijevoja, a na obljetnicu njegove smrti na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Zagrebu ulica Bundek preimenovana je u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

U spomen na junaka Domovinskog rata, prigodom Dana hrvatskih mučenika 2010. godine organizirano je šestodnevno hodočašće od njegovog rodnog sela preko cijele dužine Velebita i mjesta pogibije, sve do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Gavranovi suborci i danas ga se sjećaju te ističu kako su njegova požrtvovnost te hrabrost i ustrajnost bile pogonsko gorivo pobjeda legendarnih Tigrova.

17. veljače 1994. – Poginuo Damir Tomljanović Gavran

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica o nabavci izraelskih F-16: Inzistiram da Hrvatska dobije ono što je dogovoreno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je komentirala posao nabavke borbenih zrakoplova F-16 Barak od Izraela.

Kolinda Grabar-Kitarović je potvrdila novinarima da je razgovarala s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom o problemima oko kupovine izraelskih borbenih zrakoplova F-16, dodajući da nije znala za probleme oko dozvole za koju se Izrael obvezao ishoditi od SAD-a za prodaju svojih zrakoplova.

Kaže da je jednom prilikom podsjetila Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa da Hrvatska to čeka. Tada je to, kaže, shvaćala kao birokratski postupak od kojeg ni SAD nisu imune.

“Tad se nisu očitovali ni jedan ni drugi ni o čemu niti smo znali. Rekao mi je sam premijer da ni on nije znao da su postojali neki problemi. O tome sam i ja saznala dva tjedna kasnije”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da Hrvatska na to ne može utjecati jer je riječ o tehničkim pregovorima SAD-a i Izraela.

Dodala je i kako još uvijek očekuje neke detalje od veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, no s njihovim veleposlanikom Robertom Kohorstom razovarala je u utorak.

“Sinoć sam pitala veleposlanika i iz razgovora zaključujem da u ovom slučaju, obzirom da je riječ o ogromnom poslu koji će odrediti nacionalnu sigurnost, a i budućnost Oružanih snaga RH…

Naravno, riječ je o ogromnim novcima, i zato treba postupati transparentno i odgovorno. Mislim da je u ovoj situaciji bolje ići temeljito u tom procesu nego ga okončati na brzinu. Jer apsolutno inzistiram da Hrvatska dobije ono što smo dogovorili i po cijeni po kojoj je to dogovoreno.

U konačnici je, naravno, odluka na Vladi. Ali koliko sam čula od veleposlanika ovaj postupak bi mogao potrajati još koji tjedan. Koliko točno ne znam”, kaže Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je izraelska ponuda, od četiri koje je Hrvatska razmatrala, bila “daleko najbolja u svim svojim elementima”.

Postupak oko nabavke zrakoplova vodilo je Ministarstvo obrane, a ona je, kaže, tu i tamo bila izvješćivana o nekim elementima “uključujući od strane Amerikanaca da oni žele da budemo svi sigurni da Hrvatska u konačnici neće platiti bilo kakve dodatne novce za cijeli ovaj posao sa zrakoplovima”.

“Svojevremeno je bilo čak i otpora pri hrvatskom zadržavanju borbenog prostora, jer se smatralo da to nije jedna od sposobnosti koje bi Hrvatskoj trebale.

Međutim, riječ je o suverenoj odluci, Amerikanci su prihvatili da je riječ o suverenoj odluci i Hrvatska je političkim konsenzusom odlučila zadržati borbeno zrakoplovstvo. Bilo je pitanje najbolje ponude, sad ćemo vidjeti što će se odvijati”, rekla je.

“Naravno, nije sad pitanje dana, međutim, ja ipak upozoravam na taj učinak vremena, jer nažalost remont MIG-ova 21 2013. godine em je završio neslavno i većina tih zrakoplova je prizemljena na Plesu.

S druge strane, oni koji malo bolje razumiju tehnologiju, MIG 21 je zrakoplov druge generacije koji se ne može nositi sa zrakoplovima četvrte generacije, kao što je F-16 ili pak MIG 29 i tako dalje.

Očito je da, ako želimo zadržati borbeno zrakoplovstvo, moramo ići u nabavku zrakoplova”, rekla je predsjednica, dodavši da bi ona bila najsretnija da su se mogli kupiti novi, ali da ipak treba pokazati odgovornost te da ima drugih troškova koje zemlja ima.

 

Amerikanci odobrili prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Rijeka: Zapovjednik vojske tzv. SAO Krajine prijavljen za ratni zločin nad 13 Poljančana

Objavljeno

na

Objavio

Riječki policajci dovršili su u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom istragu nad 76-godišnjem državljaninom Srbije kojeg se osumnjičili da je 1991. kao zapovjednik paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine počinio ratni zločin, ne spriječivši ubojstva 13 civila u mjestu Poljanak, kod Korenice.

Osumnjičenog se tereti da od kolovoza do studenog ratne 1991. godine kao komandant štaba Teritorijalne obrane na području Korenice nije spriječio psihičko i fizičko zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva koje su činili pripadnici Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine, izvijestio je u srijedu MUP.

Tijekom istrage utvrđeno je da je više nepoznatih pripadnika paravojnih jedinica, bez ikakva povoda i razloga u mjestu Poljanak, vatrenim oružjem i drugim sredstvima usmrtilo 13 civila.

Pokazalo se također da su pripadnici paravojnih postrojbi 8. listopada 1991. ustrijelili tada 56-godišnjeg Tomu Vukovića ispred njegove kuće, dok su 24. listopada na stablo objesili 46-godišnjeg Milana Lončara i njegovog 83-godišnjeg oca Ivicu Lončara.

Osumnjičenog terete i da 7. studenog 1991. nije spriječio ubojstvo Ivana Vukovića (57), Nikolu Vukovića (53), Luciju Vuković (68), Dane Vukovića (80), Vjekoslava Vukovića (52), Dane Vukovića (74), Milke Vuković (65), Josipa Matovine (51) i Nikole Matovine (79).

Uz to, osumnjičenog tereti da istog dana kao zapovjednik nije spriječio ubojstvo Nikole Vukovića (65) koji je ubijen ubacivanjem ručne bombe u kuću u kojoj se nalazio nepokretan.

Osumnjičeni 76-godišnjak, osim što kao komandant štaba Teritorijalne obrane nije spriječio ubojstva, nije poduzeo ništa da se otkriju i kazne počinitelji tih zločina. Tako je, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo psihički i fizički zlostavlja te potom i ubija.

Prema neslužbenim podacima osumnjičeni je nedostupan hrvatskim pravosudnim vlastima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari