Pratite nas

Hrvatska

Po ovom junaku Domovinskog rata zovu se ulice, trgovi i vojne škole

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni 123. brigade HV-a u Požegi u srijedu je održana ceremonija otkrivanja spomen-poprsja stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata, po kojem ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta smještena u ovoj vojarni.

Damir Tomljanović Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH, a potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta.

Poginuo je 1994. godine tijekom borbi na Velebitu, a njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali te hodočašća. Tportal donosi portret prekaljenog ratnika i junaka Domovinskog rata

Damir Tomljanović rođen je 18. travnja 1968. godine u Krivom Putu, velebitskom selu iznad Senja, te u kolovozu 1990. godine među prvima dragovoljno pristupa postrojbi specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje pored Zagreba.

Nakon što je ona pripojena novoosnovanom Zboru narodne garde, Tomljanović 15. svibnja 1991. pristupa 1. gardijskoj brigadi, legendarnim Tigrovima.

Prednjačeći u rezultatima tijekom obuke te zbog bespogovornog izvršavanja povjerenih zadaća i organizacijskih sposobnosti, Tomljanović je postavljen za zapovjednika satnije 4. bojne Tigrova koja početkom rujna 1991. odlazi na terene u istočnu Slavoniju, Banovinu te Kordun.

Sa svojim Tigrovima Tomljanović 1992. godine odlazi na južno bojište te sudjeluje u deblokadi Dubrovnika u borbi s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon što je Dubrovnik obranjen, a neprijatelj potisnut, Tomljanović je u prosincu iste godine imenovan zapovjednikom 2. bojne Tigrova, s kojom ratuje na karlovačkom ratištu.

Premještanjem bojne na Velebit, Damir Tomljanović Gavran zapovijeda postrojbom u gotovo nemogućim i surovim uvjetima koji vladaju na našoj najdužoj planini. Pod njegovim zapovjedništvom postrojba sudjeluje u obrani terena u području južnog Velebita, oslobođenog u operaciji Maslenica. Iskazavši se kao vrsni zapovjednik, Tomljanović je sredinom ožujka 1993. godine imenovan zapovjednikom tzv. 1. sektora, odnosno zapovjednog mjesta Zadar u sklopu Zbornog područja Split.

Tomljanović pogiba od snajperskog hica 17. veljače 1994. godine upravo na Velebitu, prilikom nadzora obrambenih položaja nedaleko od Tulovih Greda, jednog od konfiguracijski najtežih terena na kojima su tijekom Domovinskog rata ratovali hrvatski branitelji.

Zbog svojeg nesebičnog doprinosa obrani Hrvatske i iskazanog junaštva, Damir Tomljanović Gavran odlikovan je najvišim odlikovanjima: Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom kneza Domagoja te spomenicom Prvi hrvatski redarstvenik.

Njemu u čast dva mjeseca od pogibije u vojarni Šepurine kod Zadra osnovano je Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva ‘Pukovnik Damir Tomljanović Gavran’, a svečano ga je otvorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te ga je u nekoliko navrata pisano i usmeno pohvalio.

Pet godina od Tomljanovićeve pogibije njemu u čast blagoslovljena je kapelica blaženog Alojzija Stepinca nedaleko od mjesta na kojem je pao u obrani važnog velebitskog prijevoja, a na obljetnicu njegove smrti na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Zagrebu ulica Bundek preimenovana je u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

U spomen na junaka Domovinskog rata, prigodom Dana hrvatskih mučenika 2010. godine organizirano je šestodnevno hodočašće od njegovog rodnog sela preko cijele dužine Velebita i mjesta pogibije, sve do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Gavranovi suborci i danas ga se sjećaju te ističu kako su njegova požrtvovnost te hrabrost i ustrajnost bile pogonsko gorivo pobjeda legendarnih Tigrova.

17. veljače 1994. – Poginuo Damir Tomljanović Gavran

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Lora: Obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe diverzanata HRM-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM/ M. Sirišćević

U vojarni “Admiral Sveto Letica – Barba” u splitskoj Lori u petak je obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe pomorskih i kopnenih diverza0nata Hrvatske ratne mornarice (HRM), koja je ugašena 2007. godine, a kroz koju je, kako je rečeno, prošlo 135 pripadnika od kojih je sedam poginulo u Domovinskom ratu, a devet ih je umrlo nakon rata.

Na svečanosti su se čule i kritike zbog gašenja te diverzantske postrojbe.

Hrvatskom branitelju i kapetanu fregate Mihajlu Viceliću na svečanosti je uručeno odličje kojim ga je odlikovala predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović – Red hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu.

“Ovo je za mene veliki dan”, rekao je Vicelić zahvaljujući na odličju. Istaknuo je kako mu je bila čast surađivati s hrvatskim braniteljima u teškim vremenima kad se rađala hrvatska država, ustrojavala Hrvatska vojska i Hrvatska ratna mornarica te Divizion pomorskih i kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice.

“Ratni put gospodina Vicelića je impresivan i on je zaslužio ovo odlikovanje”, rekao je izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić predajući mu odličje.

Vukić je rekao da se 2019. godine financijska sredstva za braniteljsku populaciju povećati za 300 milijuna kuna. “Sadašnji proračun Ministarstva hrvatskih branitelja je za 50 posto veći nego što je bio 2016. godine, a u sljedećoj godini će se preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 300 milijuna kuna usmjeriti hrvatskim braniteljima, tako da će se financijska izdvajanja za hrvatske branitelje povećati gotovo za 100 posto u odnosu na 2016. godinu”, istaknuo je.

Hrvatski branitelji umiru u dobi između 50 i 60 godina, upozorio je Vukić i izrazio nadu da će sistematski pregledi pridonijeti produženju njihova životnog vijeka. Podsjetio je kako je prije dvije godine pokrenut preventivni sistematski pregled za branitelje te da je u gotovo 40 posto onih koji su bili na pregledu pronađena neka bolest. Rekao je kako je u tijeku uspostava veteranskih centara u Sinju, Šibeniku, Daruvaru, Petrinji i Osijeku.

Brigadir Dragiša Konsa, koji je na svečanosti bio izaslanik ministra obrane Damira Krstičevića, načelnika Glavnog stožera OS RH generala Mirka Šundova, zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodora Ive Raffanellija, istaknuo je da je Divizion diverzanata dao veliki doprinos u Domovinskom ratu. “On je po svim mjerilima bio elitna postrojba”, istaknuo je i izrazio žaljenje što je ugašen. No, dodao je, kroz obuku ronilačkog voda protuminskog djelovanja te kroz specijalnu postrojbu pripadnici Oružanih snaga osposobljavaju se i za diverzantske djelatnosti.

Prvi ratni zapovjednik postrojbe Diviziona pomorskih kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice Slobodan Preradović u govoru na svečanosti kritizirao je njezino gašenje 2007. godine.

“Nažalost, nije se našlo razumijevanja od zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice i Ministarstva obrane u Zagrebu za dalji razvoj postrojbe. Totalno pogrešnim procjenama i vizijama (…) postrojba je smanjena s nivoa bojne na nivo satnije, a potom totalno nenamjenski priključena u sastav nekih drugih postrojba i konačno premještena u Delnice, čime je zapravo sve bilo završeno”, rekao je Preradović. Po njegovim riječima, nezamislivo je da Hrvatska s toliko dugom i razvedenom morskom obalom “potpuno zanemaruje podvodne djelatnosti”.

Sudionici svečanosti isplovili su raketnom topovnjačom “Dubrovnik” prema Škojiću ispred Lore, gdje su ronioci u more položili vijenac za poginule hrvatske branitelje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari