Pratite nas

Hrvatska

Po ovom junaku Domovinskog rata zovu se ulice, trgovi i vojne škole

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni 123. brigade HV-a u Požegi u srijedu je održana ceremonija otkrivanja spomen-poprsja stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata, po kojem ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta smještena u ovoj vojarni.

Damir Tomljanović Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH, a potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta.

Poginuo je 1994. godine tijekom borbi na Velebitu, a njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali te hodočašća. Tportal donosi portret prekaljenog ratnika i junaka Domovinskog rata

Damir Tomljanović rođen je 18. travnja 1968. godine u Krivom Putu, velebitskom selu iznad Senja, te u kolovozu 1990. godine među prvima dragovoljno pristupa postrojbi specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje pored Zagreba.

Nakon što je ona pripojena novoosnovanom Zboru narodne garde, Tomljanović 15. svibnja 1991. pristupa 1. gardijskoj brigadi, legendarnim Tigrovima.

Prednjačeći u rezultatima tijekom obuke te zbog bespogovornog izvršavanja povjerenih zadaća i organizacijskih sposobnosti, Tomljanović je postavljen za zapovjednika satnije 4. bojne Tigrova koja početkom rujna 1991. odlazi na terene u istočnu Slavoniju, Banovinu te Kordun.

Sa svojim Tigrovima Tomljanović 1992. godine odlazi na južno bojište te sudjeluje u deblokadi Dubrovnika u borbi s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon što je Dubrovnik obranjen, a neprijatelj potisnut, Tomljanović je u prosincu iste godine imenovan zapovjednikom 2. bojne Tigrova, s kojom ratuje na karlovačkom ratištu.

Premještanjem bojne na Velebit, Damir Tomljanović Gavran zapovijeda postrojbom u gotovo nemogućim i surovim uvjetima koji vladaju na našoj najdužoj planini. Pod njegovim zapovjedništvom postrojba sudjeluje u obrani terena u području južnog Velebita, oslobođenog u operaciji Maslenica. Iskazavši se kao vrsni zapovjednik, Tomljanović je sredinom ožujka 1993. godine imenovan zapovjednikom tzv. 1. sektora, odnosno zapovjednog mjesta Zadar u sklopu Zbornog područja Split.

Tomljanović pogiba od snajperskog hica 17. veljače 1994. godine upravo na Velebitu, prilikom nadzora obrambenih položaja nedaleko od Tulovih Greda, jednog od konfiguracijski najtežih terena na kojima su tijekom Domovinskog rata ratovali hrvatski branitelji.

Zbog svojeg nesebičnog doprinosa obrani Hrvatske i iskazanog junaštva, Damir Tomljanović Gavran odlikovan je najvišim odlikovanjima: Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom kneza Domagoja te spomenicom Prvi hrvatski redarstvenik.

Njemu u čast dva mjeseca od pogibije u vojarni Šepurine kod Zadra osnovano je Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva ‘Pukovnik Damir Tomljanović Gavran’, a svečano ga je otvorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te ga je u nekoliko navrata pisano i usmeno pohvalio.

Pet godina od Tomljanovićeve pogibije njemu u čast blagoslovljena je kapelica blaženog Alojzija Stepinca nedaleko od mjesta na kojem je pao u obrani važnog velebitskog prijevoja, a na obljetnicu njegove smrti na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Zagrebu ulica Bundek preimenovana je u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

U spomen na junaka Domovinskog rata, prigodom Dana hrvatskih mučenika 2010. godine organizirano je šestodnevno hodočašće od njegovog rodnog sela preko cijele dužine Velebita i mjesta pogibije, sve do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Gavranovi suborci i danas ga se sjećaju te ističu kako su njegova požrtvovnost te hrabrost i ustrajnost bile pogonsko gorivo pobjeda legendarnih Tigrova.

17. veljače 1994. – Poginuo Damir Tomljanović Gavran

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: S reformom obrazovanja moramo požuriti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice RH

Reforma obrazovanja mora svima pružiti jednake šanse, međutim s reformom moramo požuriti, izjavila je u utorak u Sisku predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, prilikom uručivanja nagrada najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola Sisačko-moslavačke županije te njihovim mentorima.

Na svečanosti održanoj u Državnom arhivu, rekla je kako djecu od najmlađe dobi treba uključivati u predškolski odgoj i obrazovanje.

U modernome svijetu mladi moraju iskoristiti šanse koje im se pružaju, putovati i obrazovati se, ali se nakon toga i vratiti u zemlju, istaknula je Grabar-Kitarović.

Priznanja je ukupno primio 21 učenik, 12 ekipa i 33 njihova mentora iz župamnije, koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta.

Prije dolaska u Sisak predsjednica Republike jutros je posjetila SOS Dječje selo u Lekeniku i jednu SOS obitelj te pogledala dječju predstavu.

Nakon Siska otputovala je u Hrvatsku Kostajnicu. Ondje će na brdu Čukur odati počast kod Spomen obilježja “Slomljeni pejzaž” Gordanu Ledereru, snimatelju HTV-a ubijenom na novinarskom zadatku 10. kolovoza 1991. tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu.

Obići će, uz ostalo, i pilanu tvrtke Blažević te posjetiti obitelj Jakšić, čija je kuća stradala ove godine prilikom aktiviranja velikog klizišta. Posjetit će i Udrugu mladih Invictus koja je pomagala stradalnicima za vrijeme nedavnih poplava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Nakon završetka ministarske dužnosti ne želim se baviti politikom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u utorak da se nakon završetka sadašnje dužnosti ne želi baviti politikom, komentirajući medijska nagađanja da bi na sljedećim predsjedničkim izborim mogao biti HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike.

“Ja nisam političar općeg smjera, politikom, iskreno, nakon ove dužnosti se ne želim baviti, mislim kad ova dužnost završi. Što se mene tiče, služio sam Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, dao sam sve najbolje, služim danas svojoj zemlji i sa svojim timom gradim Hrvatsku vojsku. Kad završi ovaj posao ima jako puno ljudi u Hrvatskoj, mladih i sposobnih, koji zaslužuju priliku”, rekao je Krstičević odgovarajaći na novinarsko bi li mogao biti kandidat HDZ-a za predsjednika Republike i vidi li sebe u toj poziciji.

Dodao je da je u potpunosti usredotočen na razvoj Hrvatske vojske. “Mislim da radimo sjajan posao, imamo dobar tim, razvijamo Hrvatsku vojsku,” kazao je Krstičević koji je u Milni na Visu nazočio svečanoj ceremoniji otkivanja obnovljenog spomen obilježja stradalim savezničkim američkim i britanskim vojnicima na Viškom području u Drugom svjetskom ratu.

Krstičević je prvobitno odgovarajući na upit o njegovoj eventualnoj kandidaturi za predsjednika Hrvatske rekao kako danas na Visu nije vrijeme i mjesto da govori o tomu jer se trebamo sjetiti onih koji su stradali i poginuli na Viškom području u Dugom svjetskom ratu i odati počast tim ljudima. No, na opetovane novinske upite o medijskim natpisima koji govore kako bi i ga HDZ mogao kandidirati za predsjednika Republike Krstičević je kazao kako se nakon završetka ministarske dužnosti ne želi baviti politikom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori