Pratite nas

Hrvatska

Po ovom junaku Domovinskog rata zovu se ulice, trgovi i vojne škole

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni 123. brigade HV-a u Požegi u srijedu je održana ceremonija otkrivanja spomen-poprsja stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata, po kojem ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta smještena u ovoj vojarni.

Damir Tomljanović Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH, a potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta.

Poginuo je 1994. godine tijekom borbi na Velebitu, a njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali te hodočašća. Tportal donosi portret prekaljenog ratnika i junaka Domovinskog rata

Damir Tomljanović rođen je 18. travnja 1968. godine u Krivom Putu, velebitskom selu iznad Senja, te u kolovozu 1990. godine među prvima dragovoljno pristupa postrojbi specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje pored Zagreba.

Nakon što je ona pripojena novoosnovanom Zboru narodne garde, Tomljanović 15. svibnja 1991. pristupa 1. gardijskoj brigadi, legendarnim Tigrovima.

Prednjačeći u rezultatima tijekom obuke te zbog bespogovornog izvršavanja povjerenih zadaća i organizacijskih sposobnosti, Tomljanović je postavljen za zapovjednika satnije 4. bojne Tigrova koja početkom rujna 1991. odlazi na terene u istočnu Slavoniju, Banovinu te Kordun.

Sa svojim Tigrovima Tomljanović 1992. godine odlazi na južno bojište te sudjeluje u deblokadi Dubrovnika u borbi s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon što je Dubrovnik obranjen, a neprijatelj potisnut, Tomljanović je u prosincu iste godine imenovan zapovjednikom 2. bojne Tigrova, s kojom ratuje na karlovačkom ratištu.

Premještanjem bojne na Velebit, Damir Tomljanović Gavran zapovijeda postrojbom u gotovo nemogućim i surovim uvjetima koji vladaju na našoj najdužoj planini. Pod njegovim zapovjedništvom postrojba sudjeluje u obrani terena u području južnog Velebita, oslobođenog u operaciji Maslenica. Iskazavši se kao vrsni zapovjednik, Tomljanović je sredinom ožujka 1993. godine imenovan zapovjednikom tzv. 1. sektora, odnosno zapovjednog mjesta Zadar u sklopu Zbornog područja Split.

Tomljanović pogiba od snajperskog hica 17. veljače 1994. godine upravo na Velebitu, prilikom nadzora obrambenih položaja nedaleko od Tulovih Greda, jednog od konfiguracijski najtežih terena na kojima su tijekom Domovinskog rata ratovali hrvatski branitelji.

Zbog svojeg nesebičnog doprinosa obrani Hrvatske i iskazanog junaštva, Damir Tomljanović Gavran odlikovan je najvišim odlikovanjima: Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom kneza Domagoja te spomenicom Prvi hrvatski redarstvenik.

Njemu u čast dva mjeseca od pogibije u vojarni Šepurine kod Zadra osnovano je Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva ‘Pukovnik Damir Tomljanović Gavran’, a svečano ga je otvorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te ga je u nekoliko navrata pisano i usmeno pohvalio.

Pet godina od Tomljanovićeve pogibije njemu u čast blagoslovljena je kapelica blaženog Alojzija Stepinca nedaleko od mjesta na kojem je pao u obrani važnog velebitskog prijevoja, a na obljetnicu njegove smrti na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Zagrebu ulica Bundek preimenovana je u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

U spomen na junaka Domovinskog rata, prigodom Dana hrvatskih mučenika 2010. godine organizirano je šestodnevno hodočašće od njegovog rodnog sela preko cijele dužine Velebita i mjesta pogibije, sve do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Gavranovi suborci i danas ga se sjećaju te ističu kako su njegova požrtvovnost te hrabrost i ustrajnost bile pogonsko gorivo pobjeda legendarnih Tigrova.

17. veljače 1994. – Poginuo Damir Tomljanović Gavran

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari