Pratite nas

Hrvatska

Po ovom junaku Domovinskog rata zovu se ulice, trgovi i vojne škole

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni 123. brigade HV-a u Požegi u srijedu je održana ceremonija otkrivanja spomen-poprsja stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, junaka Domovinskog rata, po kojem ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta smještena u ovoj vojarni.

Damir Tomljanović Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH, a potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta.

Poginuo je 1994. godine tijekom borbi na Velebitu, a njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali te hodočašća. Tportal donosi portret prekaljenog ratnika i junaka Domovinskog rata

Damir Tomljanović rođen je 18. travnja 1968. godine u Krivom Putu, velebitskom selu iznad Senja, te u kolovozu 1990. godine među prvima dragovoljno pristupa postrojbi specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje pored Zagreba.

Nakon što je ona pripojena novoosnovanom Zboru narodne garde, Tomljanović 15. svibnja 1991. pristupa 1. gardijskoj brigadi, legendarnim Tigrovima.

Prednjačeći u rezultatima tijekom obuke te zbog bespogovornog izvršavanja povjerenih zadaća i organizacijskih sposobnosti, Tomljanović je postavljen za zapovjednika satnije 4. bojne Tigrova koja početkom rujna 1991. odlazi na terene u istočnu Slavoniju, Banovinu te Kordun.

Sa svojim Tigrovima Tomljanović 1992. godine odlazi na južno bojište te sudjeluje u deblokadi Dubrovnika u borbi s brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon što je Dubrovnik obranjen, a neprijatelj potisnut, Tomljanović je u prosincu iste godine imenovan zapovjednikom 2. bojne Tigrova, s kojom ratuje na karlovačkom ratištu.

Premještanjem bojne na Velebit, Damir Tomljanović Gavran zapovijeda postrojbom u gotovo nemogućim i surovim uvjetima koji vladaju na našoj najdužoj planini. Pod njegovim zapovjedništvom postrojba sudjeluje u obrani terena u području južnog Velebita, oslobođenog u operaciji Maslenica. Iskazavši se kao vrsni zapovjednik, Tomljanović je sredinom ožujka 1993. godine imenovan zapovjednikom tzv. 1. sektora, odnosno zapovjednog mjesta Zadar u sklopu Zbornog područja Split.

Tomljanović pogiba od snajperskog hica 17. veljače 1994. godine upravo na Velebitu, prilikom nadzora obrambenih položaja nedaleko od Tulovih Greda, jednog od konfiguracijski najtežih terena na kojima su tijekom Domovinskog rata ratovali hrvatski branitelji.

Zbog svojeg nesebičnog doprinosa obrani Hrvatske i iskazanog junaštva, Damir Tomljanović Gavran odlikovan je najvišim odlikovanjima: Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom kneza Domagoja te spomenicom Prvi hrvatski redarstvenik.

Njemu u čast dva mjeseca od pogibije u vojarni Šepurine kod Zadra osnovano je Obučno središte gardijskog desantnog pješaštva ‘Pukovnik Damir Tomljanović Gavran’, a svečano ga je otvorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te ga je u nekoliko navrata pisano i usmeno pohvalio.

Pet godina od Tomljanovićeve pogibije njemu u čast blagoslovljena je kapelica blaženog Alojzija Stepinca nedaleko od mjesta na kojem je pao u obrani važnog velebitskog prijevoja, a na obljetnicu njegove smrti na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Zagrebu ulica Bundek preimenovana je u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

U spomen na junaka Domovinskog rata, prigodom Dana hrvatskih mučenika 2010. godine organizirano je šestodnevno hodočašće od njegovog rodnog sela preko cijele dužine Velebita i mjesta pogibije, sve do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Gavranovi suborci i danas ga se sjećaju te ističu kako su njegova požrtvovnost te hrabrost i ustrajnost bile pogonsko gorivo pobjeda legendarnih Tigrova.

17. veljače 1994. – Poginuo Damir Tomljanović Gavran

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Josić: Na Milakovićevu popisu srpskih civilnih žrtava i imena 15 vojnika i stradalih izvan Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Popis sa 36 imena civilnih žrtava rata srpske nacionalnosti, koji je nedavno iznio vukovarski dogradonačelnik iz redova srpske manjine Srđan Milaković, pokušaj je izjednačavanja dvadesetak srpskih žrtava s tisućama ubijenih nakon okupacije Vukovara, pri čemu se na popisu nalaze i imena 15 vojnika i osoba stradalih izvan Vukovara, istaknuo je u četvrtak predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara Tomislav Josić.

Milaković je izašao u javnost s nekakvim popisom za kojega se ne zna tko ga je napravio, rekao je Josić na konferenciji za novinare i pri tom izrazio žaljenje za svaku civilnu ratnu žrtvu, okarakteriziravši takva ubojstva zločinom za koji počinitelji moraju odgovarati.

Josić je predočio službenu dokumentaciju Haaškoga suda sa suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj iz koje je razvidno, kako je pročitao, da su s Milakovićeva popisa od 36 osoba njih 15 vojnici, 11 civili, za sedam osoba su navedena kriva imena i prezimena, a šest osoba je smrtno stradalo u Bršadinu, Vinkovcima, Trpinji, Veri i Dardi, kao i da su uz niz imena navedeni krivi datumi pogibije.

Naglasio je da su branitelji Vukovara branili grad i nisu napadali druga mjesta te da je i presudom Haaškoga suda Srbija označena kao agresor na Hrvatsku, odgovaralo to nekome ili ne. Neistinitom je ocijenio i Milakovićevu tvrdnju da je smrt vukovarskih civila srpske nacionalnosti dovela do rata.

Josić kaže kako mu nije jasno otkuda Milakoviću popis s nizom netočnih podataka te je pozvao sve, uključujući i medije, da iznose točne podatke o Domovinskom ratu.

Upitao je i zašto izostaje medijski interes s aktualnog suđenja u Osijeku o osnivanju koncentracijskih logora, što je temelj da zatočenici srpskih koncentracijskih logora zatraže odštetu.

Također je osudio Milakovićevu izjavu da je akcija “Oluja” bila etničko čišćenje te ocijenio da je država odgovorna jer je omogućila školovanje djece koja povijest ne uče na jednak način.

Domovinski rat je ocijenio temeljem hrvatske države, te poručio kako se “nažalost, i dalje tolerira zvijezda petokraka koja je uništila Vukovar, a što braniteljima itekako smeta”.

Na pitanje zašto haaške dokumente smatra relevantnim, a pojedine sudske presude političkim, Josić je istaknuo da se ne slaže sa svim odlukama Haaškoga suda, no to je jedini sud koji se bavio ratnim zločinima u Hrvatskoj, hrvatski sudovi na tu temu nisu odradili posao, a beogradski sud je učinio sve da zaštiti svoje okrivljenike.

Josić je, dopustivši slikanje predočenih dokumenata, potvrdio da je riječ o materijalima s haaškoga suda u kojima su imena oko 8000 žrtava iz vremena Domovinskog rata, a koristili su se u sudskim procesima.

(Hina)

 

Penava: U Vukovaru su spodobe i zločinci klali Hrvate, ali Milaković se jadan osjeća nesigurno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Kao i svaka vojska NATO-a, i HV je vrijedan cilj za hakere i strane špijune. Novo će zapovjedništvo od kibernetičkih napada braniti vojni, ali po potrebi i civilni sektor

Računalna i komunikacijska mreža hrvatskih Oružanih snaga već je bila izložena pokušajima hakerskih napada. Kao i svaka vojska NATO-a, vrijedan je cilj za hakere i strane špijune.

Naravno, ne poput velikih vojski, poput Njemačke koja bilježi čak 100.000 kibernetičkih napada na mjesec, no dovoljno da u Ministarstvu obrane koje vodi Damir Krstičević govore o rastućoj opasnosti od kibernetičkih napada.

Stoga i traje ustrojavanje novog Zapovjedništva za kibernetički prostor (Cyber Command) kao nove grane od strateškog interesa za Hrvatsku.

Koliko cyber napada

To će zapovjedništvo, koje će čuvati vojne snage, a prema potrebi i “civilni” dio Hrvatske, biti osnovano do ljeta 2019. Hrvatska time slijedi logiku SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Španjolske koji imaju zapovjedništva za kibernetički prostor.

Tu je, naravno, i Izrael, svjetska velesila kada je kibernetički prostor u pitanju, koji je izložen hakerskim napadima, kažu sami Izraelci, čak oko 70.000 puta na dan!? Brigadir Bruno Bešker, koji radi na osnivanju hrvatskog zapovjedništva, misli da su te brojke upitne jer pravih je hakerskih napada manje. A ovdje je očito riječ o “automatiziranim” pecanjima i traženju ulaza u sustav koji rade kompjutori, dakle roboti.

– Treba prvo definirati što se smatra napadom – objašnjava. No potvrđuje da će HV novim zapovjedništvom integrirati postojeće sustave koji već provode obuku, održavaju komunikacijsko-informacijske sustave (KIS), sustave za potporu operacija u zemlji i u inozemstvu, u zemlje u koje naši vojnici odlaze u vojne misije, poput onih u Afganistanu, Kosovu, Poljskoj.

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja, nakon kopna, mora, zraka, sada i u cyber prostor. Riječ je o postrojbama koje će unaprijediti nadzor KIS-ova, ali i koje rade na ranom otkrivanju kibernetičkih prijetnji, piše Davor Ivanković / Večernji list

Zapovjedništvo za kibernetički prostor spaja postojeću Središnjicu za KIS i Bojnu veze HV-a. Središte će biti u Zagrebu, a Zapovjedništvo će održavati i administrirati, štititi računalne i kriptografske sustave 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

U MORH-u kažu da će primarni zadatak Zapovjedništva biti nadzor i zaštita vojnih sustava, jer civilna zaštita cyber prostora postoji i na nacionalnoj razini, a imaju ga i veliki sustavi iz tzv. kritične infrastrukture, poput HEP-a, primjerice.

No, kao kada je riječ i o drugim rodovima vojske, u slučaju elementarnih nepogoda, nesreća ili teških kibernetičkih napada, civilnom sektoru na raspolaganju je vojni obrambeni sustav.

– Važno je da svi razmjenjujemo informacije o cyber napadima u realnom vremenu, da svi civilni, oni državnih institucija i vojni sustavi za obranu od kibernetičkih napada budu pripravni uskakati, kažu.

Takve potrebe još u RH nije bilo. Više od 90 posto napada naši uređaji rješavaju automatski, ali svi cyber stručnjaci uvijek su napeti zbog mogućnosti pojave tzv. “zero day” napada, nepoznatog malwarea koji probije zaštitne mjere. Za ovu novu domenu HV-a bit će potrebno i angažiranje većeg broja IT i stručnjaka za cyber, koji su u HV-u često vojni specijalisti. Imaju tako i za oko 20% neto veće plaće.

Budući da takvi stručnjaci na “civilnom” tržištu sigurno mogu zaraditi i puno veće plaće, očito za zapošljavanje u HV-u imaju i drugih motiva. Jedan je i mogućnost rada na jakim vojnim sustavima, a još više motivira mogućnost obuke i školovanja u NATO-ovim školama, čiji certifikat kasnije vrijedi u “građanskim” poslovima i tvrtkama.

Vojni stručnjaci vježbaju i sa stručnjacima iz privatnog sektora i s FER-a. Obuku i doškolovanje provode i pod okriljem Nacionalne garde Minnesote, koja je Hrvatskoj strateški partner na području kibernetike. U MORH ovog tjedna stižu i stručnjaci za kibernetičko ratovanje iz Izraela, koji ima više od 700 ICT tvrtki te više od 300 tvrtki koje se bave isključivo kibernetičkom sigurnošću.

Ona se u toj zemlji razvija sinergijom Vladinih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice, pa takvo nešto nastoje kopirati i u Hrvatskoj. S Izraelcima će naši stručnjaci za cyber dobiti dodatnu edukaciju u području odgovora na računalno-sigurnosne incidente, analize zloćudnog koda, provođenja penetracijskih testova, računalnoj i mrežnoj forenzici. Ili manje stručnim rječnikom, kako kažu u hrvatskom Cyber Commandu – naša je vojska sve više digitalizirana, od haubica, helikoptera, brodova, senzora, oružanih platformi, tako da se cyber svijet spušta sve do zadnjeg hrvatskog vojnika, piše Davor Ivanković / Večernji list

 

Krstičević u Udbini otvara specijalni kamp za commando obuku časnika i dočasnika

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari