Pratite nas

Gospodarstvo

Po prvi put u svojoj povijesti Hrvatska se približava brojci od 100 milijuna noćenja

Objavljeno

na

Tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je 85 milijuna noćenja, a samo u kolovozu gotovo 32 milijuna noćenja.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, tijekom kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno 4,4 milijuna dolazaka, što je za šest posto više nego prošlogodišnjeg kolovoza, te 31,8 milijuna noćenja (također šest posto više). Od siječnja do kolovoza ostvareno je 14,8 milijuna dolazaka (povećanje od 14 posto) i 85 milijuna noćenja (povećanje od 13 posto).

Najnovije rezultate predstavio je Gari Cappelli, ministar turizma, rekavši da oni potvrđuju kvalitetno upravljanje turističkim sustavom, dobro odrađene promotivne aktivnosti, snažno ulaganje u kvalitetu ponude i usluge te raznolikost sadržaja u destinacijama.

“Najave za postsezonu su odlične i ovaj snažan dvoznamenkasti rast turističkog prometa približava nas, po prvi puta u hrvatskoj povijesti, brojci od sto milijuna noćenja. Isto tako, na razini cijele godine očekujemo viši turistički rast od europskog prosjeka. To je smjer u kojem želimo ići i dalje jer samo predanim i kvalitetnim radom svih dionika u turizmu Hrvatska može postati još konkurentnija turistička destinacija”, rekao je Cappelli.

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, najavio je pozitivne trendove i tijekom narednih mjeseci, posebno u rujnu. “Glavni dio ove turističke godine doista je ispunio naša očekivanja jer je hrvatski turizam rastao po visokim stopama i tijekom glavnih ljetnih mjeseci kada su naši kapaciteti tradicionalno najpopunjeniji. Ovih dana u Hrvatskoj boravi više od 500 tisuća turista pa vrlo dobre rezultate očekujemo i tijekom rujna koji svake godine postaje sve značajnijim za naše ukupne rezultate. Cilj je da ovu godinu uspješno privedemo kraju te da spremni uđemo u 2018. godinu za koju smo već krenuli s određenim pripremama”, rekao je Staničić.

Objavljeni podaci kažu da su od ukupnog broja dolazaka i noćenja u kolovozu strani turisti ostvarili 4,1 milijun dolazaka (porast od šest posto) i 28,2 milijuna noćenja (porast od šest posto), a porast bilježe i domaći gosti s rastom od 1,4 posto u dolascima i osam posto u noćenjima.

Najviše noćenja u kolovozu ostvareno je u Istri (8,6 milijuna), na Kvarneru (6,1 milijun) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (šest milijuna noćenja). Zadarska županija ostvarila je 4,7 milijuna noćenja, Šibensko-kninska 2,4 milijuna, Dubrovačko-neretvanska 2,2 milijuna, Ličko-senjska 1,5 milijuna noćenja.

Najviše noćenja tijekom kolovoza ostvarili su turisti iz Njemačke (6,8 milijuna), Slovenije (tri milijuna), Italije (2,8 milijuna), Poljske (2,2 milijuna) i Austrije (dva milijuna noćenja).

Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (13 milijuna), kampovima (6,2 milijuna) te hotelima (pet milijuna noćenja), dok je u nautičkom čarteru ostvareno više od 720 tisuća noćenja, što je povećanje od 13 posto.

U prvih osam mjeseci strani su turisti ostvarili 13,3 milijuna dolazaka (povećanje od 14 posto) i 75,3 milijuna noćenja (povećanje od 13 posto), a porast bilježe i domaći turisti s rastom od devet posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.

U tom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u Istri (23,4 milijuna), Kvarneru (15,8 milijuna) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,7 milijuna noćenja).

Slijede Zadarska županija sa 11,6 milijuna, Dubrovačko-neretvanska sa 6,7 milijuna, Šibensko-kninska sa šest milijuna, Ličko-senjska s 2,8 milijuna te Zagreb s 1,5 milijuna noćenja.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Hrvatski bankarski sustav je stabilan i održiv

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski bankarski sustav je iznimno stabilan i likvidan, a izmjenama poreznih zakona vlada je dala bankama poticaj da aktivnije krenu u rješavanje nenaplativih kredita, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Zdravko Marić.

Ministar Marić sudjelovao je na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo na kojem je jedna od tema bila rasprava o uspostavi sveobuhvatne strategije o održivom financiranju.

“Jedan od većih rizika za bankarski sektor u EU-u je situacija s lošim, nenaplativim kreditima. To je i u Hrvatskoj proteklih mjeseci bila tema. Na razini EU-a i eurozone postoje velike razlike u pogledu udjela nenaplativih kredita u ukupnom broju kredita, u nekim zemljama je to ispod dva posto, a u nekima do 30 ili 40 posto”, rekao je ministar Marić.

Prema zadnjim podacima, koje je Eurostat objavio u siječnju, najveći udio nenaplativih kredita ima Grčka, čak 46,9 posto, a najniži udio nenaplativih kreditima u ukupno odobrenima ima Luksemburg, svega 0,7 posto.

U devet članica udio nenaplativih kredita je iznad 10 posto – Grčkoj, već spomenutih 46,9 posto, Cipru 33,4 posto, Portugalu 15,5 posto, Italiji 12,2 posto, Bugarskoj 12,1 posto, Hrvatskoj 11,7 posto, Irskoj 11,6 posto, Sloveniji 11,4 posto i Mađarskoj 10,4 posto.

“Naša namjera nije samo smanjiti udio loših kredita u bilancama banka samo zato da ispunimo neke kriterije prema eurozoni ili prema bilo kome drugome, nego smatramo da je to važno i zato smo izišli s onim izmjenama poreznih zakona koje bi dale veći poticaj bankama da krenu aktivnije u rješavanje loših kredita kako bi se mogle više fokusirati na druge aktivnoti, to jest na davanje novih kredita.

Nama je važno i smanjivanje rizika s obzirom da u nekim zemljama postoji velika izložnost prema domaćem financijskom sustavu, poglavito bankama. Hrvatski financijski sustav je izuzetno stabilan, likvidan, dobar i održiv”, rekao je Marić dodajući kako je to jako važno s obzirom da vlada izdaje dosta obveznica i trezorskih zapisa na domaćem financijskom tržištu.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo 24,6 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti turističkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018., kojim je predviđeno 24,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna.

Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Ovogodišnji program nastavak je svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva turizma usmjerenih na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su dostupna subjektima malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge.

„Hrvatska je u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija koja osim prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, posjetitelje sve više privlači kvalitetnom i širokom ponudom turističkih proizvoda. Ovim programom pružamo financijsku podršku turističkim djelatnicima kako bi tržištu mogli ponuditi nova i inovativna rješenja te tako dodatno ojačali ponudu, osigurali visoku razinu i popunjenost turističkog smještaja, a samim time osnažili i potrošnju u destinaciji. Vjerujemo da će projekti koji će proizaći iz ovog programa u konačnici ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeli razvoju turizma kroz svih dvanaest mjeseci.“, izjavio je ministar Cappelli predstavljajući program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ koji će uz navedene prednosti dodatno povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju, pri čemu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.

Mjera D odnosi se na prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.

Potpore se dodjeljuju u rasponu od  20.000 do  400.000 kuna po projektu, ovisno o svakoj mjeri.

Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na www.mint.hr/javni pozivi.

facebook komentari

Nastavi čitati