Pratite nas

Gospodarstvo

Po prvi put u svojoj povijesti Hrvatska se približava brojci od 100 milijuna noćenja

Objavljeno

na

Tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je 85 milijuna noćenja, a samo u kolovozu gotovo 32 milijuna noćenja.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, tijekom kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno 4,4 milijuna dolazaka, što je za šest posto više nego prošlogodišnjeg kolovoza, te 31,8 milijuna noćenja (također šest posto više). Od siječnja do kolovoza ostvareno je 14,8 milijuna dolazaka (povećanje od 14 posto) i 85 milijuna noćenja (povećanje od 13 posto).

Najnovije rezultate predstavio je Gari Cappelli, ministar turizma, rekavši da oni potvrđuju kvalitetno upravljanje turističkim sustavom, dobro odrađene promotivne aktivnosti, snažno ulaganje u kvalitetu ponude i usluge te raznolikost sadržaja u destinacijama.

“Najave za postsezonu su odlične i ovaj snažan dvoznamenkasti rast turističkog prometa približava nas, po prvi puta u hrvatskoj povijesti, brojci od sto milijuna noćenja. Isto tako, na razini cijele godine očekujemo viši turistički rast od europskog prosjeka. To je smjer u kojem želimo ići i dalje jer samo predanim i kvalitetnim radom svih dionika u turizmu Hrvatska može postati još konkurentnija turistička destinacija”, rekao je Cappelli.

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, najavio je pozitivne trendove i tijekom narednih mjeseci, posebno u rujnu. “Glavni dio ove turističke godine doista je ispunio naša očekivanja jer je hrvatski turizam rastao po visokim stopama i tijekom glavnih ljetnih mjeseci kada su naši kapaciteti tradicionalno najpopunjeniji. Ovih dana u Hrvatskoj boravi više od 500 tisuća turista pa vrlo dobre rezultate očekujemo i tijekom rujna koji svake godine postaje sve značajnijim za naše ukupne rezultate. Cilj je da ovu godinu uspješno privedemo kraju te da spremni uđemo u 2018. godinu za koju smo već krenuli s određenim pripremama”, rekao je Staničić.

Objavljeni podaci kažu da su od ukupnog broja dolazaka i noćenja u kolovozu strani turisti ostvarili 4,1 milijun dolazaka (porast od šest posto) i 28,2 milijuna noćenja (porast od šest posto), a porast bilježe i domaći gosti s rastom od 1,4 posto u dolascima i osam posto u noćenjima.

Najviše noćenja u kolovozu ostvareno je u Istri (8,6 milijuna), na Kvarneru (6,1 milijun) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (šest milijuna noćenja). Zadarska županija ostvarila je 4,7 milijuna noćenja, Šibensko-kninska 2,4 milijuna, Dubrovačko-neretvanska 2,2 milijuna, Ličko-senjska 1,5 milijuna noćenja.

Najviše noćenja tijekom kolovoza ostvarili su turisti iz Njemačke (6,8 milijuna), Slovenije (tri milijuna), Italije (2,8 milijuna), Poljske (2,2 milijuna) i Austrije (dva milijuna noćenja).

Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (13 milijuna), kampovima (6,2 milijuna) te hotelima (pet milijuna noćenja), dok je u nautičkom čarteru ostvareno više od 720 tisuća noćenja, što je povećanje od 13 posto.

U prvih osam mjeseci strani su turisti ostvarili 13,3 milijuna dolazaka (povećanje od 14 posto) i 75,3 milijuna noćenja (povećanje od 13 posto), a porast bilježe i domaći turisti s rastom od devet posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.

U tom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u Istri (23,4 milijuna), Kvarneru (15,8 milijuna) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,7 milijuna noćenja).

Slijede Zadarska županija sa 11,6 milijuna, Dubrovačko-neretvanska sa 6,7 milijuna, Šibensko-kninska sa šest milijuna, Ličko-senjska s 2,8 milijuna te Zagreb s 1,5 milijuna noćenja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari