Pratite nas

Iz Svijeta

Pobjeda Orbanove stranke Fidesz predstavlja značajan udarac autoritetu oligarhije EU-a

Objavljeno

na

Demonizacija Mađarske predstavlja pravu prijetnju demokraciji, komentira sociolog Frank Furedi na portalu Spiked.

Nakon uvjerljive pobjede u parlamentarnim izborima u Mađarskoj, vođa političke stranke Fidesz i mađarski premijer, Viktor Orban, jednostavno je rekao: „Pobijedili smo“.

Za Orbana i njegove podupiratelje pobjeda koju su ostvarili nije tek pobjeda na izborima. To je dokaz koliko cijene državnu nezavisnost koju zapadni mediji i politički vrh redovito osuđuju.

Kada biste slušali samo zapadne medije, mogli biste pomisliti da je Mađarska postala središte fašizma. Brojni su mediji mračno predviđali da bi ponovna pobjeda Orbana na izborima predstavljala prijetnju sličnu onoj iz 1930.-ih godina, kada je Hitler došao na vlast. Šokantni naslovi upozoravali su na to da Mađarska neminovno srlja u autoritarni režim. Kanađanin Michael Ignatieff, predsjednik i rektor Srednjeeuropskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti koje financira Zapad, upozoravao je da će izbori pokazati hoće li se „Mađarska učvrstiti kao demokracija ili će se izjednačiti s Putinom i diktatorima 21. stoljeća koji su u usponu“.

Razgovarajući s nekolicinom zapadnih studenata s CEU-a, očigledno je da oni vjeruju Ignatieffovim riječima. Upozoravaju me na nezapamćenu prevlast antisemitskog raspoloženja u Budimpešti. Ne vjeruju mi kada im kažem da, ako razumijete mađarski, shvatit ćete da je ovakvo raspoloženje po svoj prilici slabije izraženo u Budimpešti nego u Parizu ili mnogim drugim zapadnoeuropskim gradovima. Kada im kažem da sam vidio naoružane stražare kako štite židovske restorane u Francuskoj i Belgiji dok toga u Budimpešti nema, postane im neugodno i promijene temu.

Što god mislili o Orbanovom režimu, to je bio pošten demokratski izbor. Odaziv birača bio je gotovo rekordan – 70 posto. Tko god posjeduje mjeru objektivnosti priznat će da je to bila demokracija na djelu, a uvjerljiva pobjeda stranke Fidesz omogućuje vladi istinski politički mandat. To je priznao čak i vođa Mađarske socijalističke stranke, Gyula Molnar, koji je u svom govoru kojim je podnio ostavku ustvrdio: „Smatramo da smo mi sami odgovorni za ono što se dogodilo [i] uvažavamo odluku birača“.

Orbanovi zapadni kritičari, pak, nerado prihvaćaju odluku mađarskih birača. Oni se žale da je izborni sustav nepošten te da je 103 od 199 mjesta u izbornim jedinicama za parlamentarne izbore odlučeno prema načelu „pobjednik uzima sve“ a ne prema proporcionalnoj zastupljenosti. Takvi kritičari namjerno zaboravljaju da politička kultura u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u funkcionira prema načelu „pobjednik uzima sve“, pri čemu se nijedno mjesto ne dodjeljuje u skladu s postotkom glasova koje osvoje različite stranke.

Zapadni mediji o Orbanovoj stranci kao “krajnjoj desnici”

Zapadni mediji s histeričnim prizvukom nazivaju Orbanovu vladu krajnje desničarskom. Time se implicira da je ona istovjetna fašističkim pokretima iz 1930.-ih godina. Njegova je vlada zapravo konzervativna te počiva na onoj istoj tradiciji kao demokršćani u Njemačkoj i Italiji ili nekadašnji degolisti u Francuskoj.

No zapadni su kritičari Mađarske selektivni u uporabi pojma „krajnja desnica“. U zadnjih nekoliko tjedana prestali su nazivati oporbenu stranku Jobbik krajnje desničarskom.

Stranku Jobbik, koja uistinu zagovara klasične fašističke ideje, prestali su prozivati „krajnje desničarskom“ iz vrlo jednostavnog razloga. Ona je šutke prihvatila savez taktičkog glasovanja s takozvanim ljevičarskim oporbenim strankama. Posljedično, oligarhija EU-a sada je smatra „našom krajnje desničarskom strankom“ te joj je dala zeleno svjetlo da pokuša poraziti Orbanov režim.

U tjednima koji su prethodili izborima, sekcije Zapadnih medija polagale su svoje nade u taktički savez usmjeren protiv stranke Fidesz. Podršku su mu pružili i nekadašnji „radikalni“ disidenti, čak i omanja klika takozvanih ljevičarskih intelektualaca koji su inzistirali na tome da je davanje svog glasa radikalnim kandidatima stranke Jobbik mala cijena za pobjedu nad strankom Fidesz.

Ovaj oportunistički savez imao je za posljedicu podrivanje vjerodostojnosti svih njegovih članova. Iz tog je razloga vođa stranke Jobbik, Gabor Vona, podnio ostavku na svoju dužnost nakon što su objavljeni rezultati izbora.

Protivnici stranke Fidesz – kako u Mađarskoj, tako i u inozemstvu – predviđali su da bi velika izlaznost birača na izborima mogla dovesti ili do Orbanovog poraza ili do gubitka njegove dvotrećinske većine. Umjesto toga, velika izlaznost birača učvrstila je njegov politički autoritet. Očekivano, Orbanovi su kritičari skrenuli pozornost s Budimpešte i sada upozoravaju druge europske zajednice na to da trebaju osigurati da se situacija u Mađarskoj više ne ponovi.

“Orbanova pobjeda pokazuje da je politika u Europi još uvijek živa”

Mađarska, naravno, ima vlastite probleme. A često mislim i da se demokracija u Mađarskoj nalazi pod prijetnjom. Međutim, pravu prijetnju mađarskoj demokraciji ne predstavlja vlada stranke Fidesz, već nedostatak ozbiljne i odgovorne političke oporbe.

Demokratsko društvo zahtijeva sposobnu, zrelu političku oporbu koja će moći ponuditi suvislu alternativu i zastupati one koji se osjećaju zanemarenima i marginaliziranima. Vlada postaje istinski učinkovita u trenutku kada je vjerodostojni kritičari drže u stanju pripravnosti.

No mađarska oporba teško uspijeva predstavljati glas naroda. Potpuno se udaljila od životnog stila i kulture ljudi koji žive izvan Budimpešte. Ona nalikuje na skupinu egocentrične djece koja svaljuju krivnju za svoje neuspjehe na protivnike umjesto da za to krive vlastitu nesposobnost, a to podržavaju njihovi zapadni saveznici.

Prikazivanje Mađarske kao zlikovca u Europi nema gotovo nikakve veze s njenim navodnim poniranjem u autoritarni režim. Kao što sam obrazložio u svojoj knjizi, Populizam i kulturni ratovi u Europi, patologiziranje Orbanovog režima je ponajprije posljedica njegovog propagiranja državnog suvereniteta te njegove spremnosti na očuvanje tradicija i vrijednosti, uključujući i kršćanske.

To je protivno onima koji žele odbaciti nasljeđe europske prošlosti kao „loša stara vremnea“. Politička oligarhija zapada mrzi Mađarsku iz jednostavnog razloga – ona se usuđuje osporavati posttradicionalizam, politiku identiteta i antihumanizam.

Ne trebate se slagati s Orbanovom politikom da biste razumjeli kako pobjeda stranke Fidesz predstavlja značajan udarac autoritetu oligarhije EU-a. To pokazuje da, bez obzira na naredbe iz Bruxellesa, postoji alternativa tom svjetonazoru. Politika je u Europi još uvijek živa.

Orban je našao protuotrov za EU

 

ORBAN: Mađarski narod je definirao najvažnija pitanja: imigraciju i nacionalni suverenitet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Francuska policija priprema se za peti val prosvjeda ‘žutih prsluka’

Objavljeno

na

Objavio

Francuska će u subotu rasporediti desetke tisuća policajaca diljem Francuske i 8000 oko Pariza uoči petog vala prosvjeda “žutih prsluka”, iako se čini da pokret gubi na snazi nakon ustupaka predsjednika Emmanuela Macrona

Šef pariške policije rekao je da i dalje postoji bojazan da bi se među prosvjednike mogle ubaciti nasilničke skupine. Interventna policija štitit će poznate točke poput Slavoluka pobjede i spriječiti ljude da dođu do predsjedničke palače.

“Moramo biti spremni za najgori scenarij”, rekao je Michel Delpuech radiju RTL.

Francuska vlada pozvala je ovaj tjedan “žute prsluke”, nakon atentata u Strasbourgu u utorak u kojem su ubijene tri osobe, da ne prosvjeduju ovaj vikend.

Prosvjednici u žutim reflektirajućim prslucima od sredine studenoga demonstriraju i blokiraju ceste diljem Francuske, prvotno protestirajući protiv povećanja poreza na gorivo.

Nakon više od tri tjedna prosvjeda i dvije subote velikih nemira u Parizu, francuski predsjednik Macron priznao je da nije dovoljno brzo povećao platežnu moć radnika od njegove izborne pobjede prošle godine.

U televizijskom obraćanju iz Elizejske palače, Macron je obećao poreznu olakšicu na sve bonuse koji dolaze na kraju godine te potpuno izuzeće od poreza i davanja na isplate prekovremenih sati.

Unatoč ovim ustupcima, mnogi “žuti prsluci”, koje su intervjuirali francuski mediji, kažu kako nastavljaju i dalje sa prosvjedima.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan: Turska će ući u sirijski grad Manbidž, ako SAD ne ukloni kurdske borce

Objavljeno

na

Objavio

Turske snage ući će u sirijski grad Manbidž ako Sjedinjene Države ne uklone kurdske borce milicije YPG, a ciljat će i daljnja istočna područja koja nadziru Kurdi, rekao je u petak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Erdogan je ovaj tjedan najavio da će Turska pokrenuti novu operaciju protiv milicije sirijskih kurda YPG koja ima potporu Sjedinjenih Država i koja nadzire dijelove sjevernog pograničnog područja Sirije. Ako Turska svoj naum provede u djelo bit će to njezina treća vojna kampanja u Siriji u dvije godine.

Ankara i Washington dugo su bili u sukobu zbog Sirije gdje je SAD u borbi protiv džihadističke tzv. Islamske države podupirao kurdski YPG koji Turska naziva terorističkom organizacijom i produženom rukom zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK).

“Manbidž je područje u kojem žive Arapi no predali su to područje terorističkoj organizaciji”, rekao je Erdogan u govoru u Istanbulu.

Turska se žali na sporu provedbu sporazuma s Washingtonom o povlačenju iz Manbidža kurdskih boraca iz YPG-a.

Erdogan je poručio Amerikancima: “Sada vam kaže da to područje očistite, uklonite ih ili ćemo mi ući u Manbidž. Mislim da sam bio vrlo jasan”.

Nadalje je u obraćanju članovima Organizacije islamske konferencije Erdogan poručio da je Turska odlučna donijeti “mir i sigurnost” u područja istočno od Eufrata gdje YPG kontrolira područje veće od 400 km duž granice s Irakom.

Pentagon je već u srijedu priopćio da će svaka jednostrana akcija u sjeveroistočnoj Siriji biti neprihvatljiva i razlog velike zabrinutosti.

SAD tvrdi da je postavio promatračka mjesta na sirijskoj strani granice i da novi položaji pomažu u odvraćanju napada i sigurnosne prijetnje protiv Turske.

Erdoganu je, međutim, dosta čekanja na akciju protiv milicije YPG.

Turska ne pravi razliku između sirijskih Kurda i boraca PKK-a koji su 34 godine vodili ustanak radi osnutka vlastite države na jugoistoku Turske.

Erdogan je i tom smislu poručio: “Ne samo da branimo sigurnost naše zemlje kada djelujemo u Siriji, mi također branimo čast našeg naroda”.

Kurdski zapovjednik Mazloum Kobanin rekao je u četvrtak da će Sirijske demokratske snage (SDF) oštro odgovoriti na napade.

SDF je savez kurdskih, arapskih i sirijskih milicija, a u njima je i manji broj turkmenskih te čečenskih boraca, ali vojno zapovjedništo osigurava YPG.

(Hina)

 

Pentagon: Jednostrana vojna akcija u sjeveroistočnoj Siriji neprihvatljiva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari