Pratite nas

Politika

Pobočnica zloglasne Carle del Ponte Florence Hartmann: Moguće su revizije presude Gotovini i Markaču?

Objavljeno

na

[quote] U pismu se Harhoff, kako su prenijeli svjetski mediji, posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.[/quote] [dropcap]T[/dropcap]o je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Theodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude”, napisao je, uz ostalo, Harhoff, te, navodno, iznio i zbrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini mogli biti, također, oslobođeni.

Florence Hartmann, nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, poznata novinarka i publicistkinja, autorica knjige “Mir i kazna” koja govori o “tajnim ratovima međunarodne politike i pravosuđa” kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija da pismo danskog suca potvrđuje da zabrinutosti oko promjene kursa u Tribunalu ne dijele samo analitičari međunarodne pravde već da ta zabrinutost postoji i unutar samog Tribunala.

“Zabrinutost je rasla do te mjere da je jedan sudaca odlučio obavijestiti svoje prijatelje van institucije, a time i javnost. Ono što mi se čini najvažnije jeste da sudac Frederik Harhoff konkretno ukazuje na kršenje Statuta Tribunala od strane njegovog predsjednika Teodora Merona. Po Statutu, suci moraju biti neovisni prilikom donošenja svojih odluka. Frederik Harhoff tvrdi da Teodor Meron vršio pritisak na druge suce da osigura većinu glasova u petočlanom Žalbenom vijeću kojim je predsjedavao u predmetu protiv Gotovine i Markača, kao i u slučaju Momčila Perišića”, kazala je Hartmann.

Znači, dodala je ona, Meron je kršio Statut jer “nije poštovao nezavisnost drugih sudaca”.

“Do sada jedino je danski sudac to javno iznio, ali javna je tajna u Tribunalu da se to desilo. Zatim Frederik Harhoff tvrdi da se Teodor Meron stavio u službu države i imenuje dvije, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael. Da li su te države ili neke druge, to ne mijenja stvar da postoje ozbiljne sumnje da je Meron preoblikovao presude tako da bi zadovoljio političke interese. Time je prekršio svoje profesionalne obaveze odnosno Statut Tribunala”, kazala je Hartmann za agenciju Anadolija, te podvukla:

“Ovo su dovoljno ozbiljne i, nažalost, kredibilne optužbe da  nadležni organi otvore istragu i da Teodor Meron bude smijenjen u slučaju da se utvrdi da je kršio Statut Tribunala. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) nema drugog izbora nakon ovog pisma nego da naredi takvu istragu! A ako se utvrdi da nezavisnost i nepristranost sudaca nije poštovana, onda je moguća i revizija presuda”.

Anadolija

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor raspravlja o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije

Objavljeno

na

Objavio

Sabor u četvrtak nastavlja sjednicu raspravom o prijedlozima odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u nekoliko misija potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a.

Tako se predlaže da se u misiju potpore miru »RESOLUTE SUPPORT» u Afganistan uputi do 110 pripadnika Oružanih snaga (OS RH), a na Kosovo (KFOR) njih do 40, s dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

U Somaliju bi se, u sklopu operacije »EU NAVFOR Somalija – ATALANTA«, trebalo uputiti do 25 pripadnika OS RH, a u sklopu operacija potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnu Saharu (MINURSO) do osam, a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) do 10 pripadnika OS RH.

Predlaže se i upućivanje do 80 pripadnika OS RH na dužnostima u NATO-voj zapovjednoj strukturi, NATO-voj strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojima se, među ostalim, uvode povoljniji uvjeti za ostvarenje poticajnih mjera u slučajevima ulaganja mikro poduzetnika, kao i prijedlog zakona o ukidanju Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) u svrhu racionalizacije poslovanja i učinkovitosti tijela javne uprave. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari