Pratite nas

Politika

Pobuna zbog najave ukidanja agencija, ministar Tolušić odlučan

Objavljeno

na

Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda koji obuhvaća pripajanje 54 tijela ministarstvima ili drugim nadležnim ustanovama, izazvao je popriličan otpor onih koji bi se trebali ukinuti.

No unatoč kritikama, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, koji koordinira taj proces, odlučan je u namjeri i poručuje da neće osigurati novac u proračunu za one čije se pripajanje planiralo.

Odbacuje kritike da se neke agencije neće moći ukinuti zbog reakreditacija za fondove EU i najavljuje uštede koje se, tvrdi, mjere u desecima milijuna kuna, piše Jutarnji list.

“Dosad sam dobio 20-ak različitih analiza iz tih agencija u kojima se zaključilo da bi baš one trebale ostati, a po mogućnosti i da treba osnovati neke nove. Vjerujem da će se Vladin plan racionalizacije provesti do 1. siječnja iduće godine jer niti jedno tijelo s popisa neće biti u proračunu za sljedeću godinu”, rekao je Tolušić.

Na pitanje hoće li se za neke agencije morati raditi dugotrajan proces reakreditacije prema Europskoj komisiji, što tvrde u nekima od tih agencija, Tolušić odgovara da to nije točno.

“Vjerujem da će doći i do racionalizacije zaposlenih, ali važnije je da će se bolje kontrolirati troškovi. Za one koji su dobri, u sustavu će, naravno, i dalje biti mjesta”, najavljuje Tolušić. Dodaje da su svi ministri upoznati s planom, da su ga podržali i da se on može mijenjati samo u smislu da bude još veća racionalizacija, a da je ovaj prijedlog minimum.

“Svi su upoznati s planom koji je usklađen s ministrima. Ako neki ministar želi racionalizaciju na drukčiji način, u redu, ali ovo je minimum”, poručio je.

Najavljuje i uspostavu objedinjenog Državnog inspektorata do kraja godine, a u planu je i racionalizacija 21 ureda državne uprave u županijama. Tolušića smo pitali i što je s Agencijom za regionalni razvoj, koja se ukidala više od dvije i pol godine, da bi se na kraju od te ideje odustalo, uz izliku da bi to bio prekompliciran proces zbog fondova EU.

Dio prijedloga o spajanju star je gotovo dvadesetak godina, a zadnji pokušaj bio je u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića koji je također propao neslavno.

Za Vladin prijedlog smanjenja broja agencija u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) doznali su iz medija i poprilično se šokirali. Dosad, naime, ni u jednom planu i pokušaju – a bilo ih je posljednjih godina više – nije bilo gašenja ove agencije, odnosno pripajanja Ministarstvu znanosti i obrazovanja. S druge strane, prijedlog o spajanju agencija, koji je iz ministarstva Blaženke Divjak upućen u Vladu, bio je drukčiji od zaključka donesenog na zadnjoj Vladinoj sjednici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Šuker: Od osamostaljenja države, brodogradnja je ‘progutala’ oko 35 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Od osamostaljenja hrvatske države, brodogradnja je “progutala” oko 35 milijardi kuna, a danas je na koljenima, istaknuo je u srijedu zastupnik Ivan Šuker (HDZ) u saborskoj raspravi o Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2017., s koje je poručeno da dane potpore i njihove učinke treba kontrolirati.

Što se tiče brodogradnje, konačno trebamo pogledati istini u oči, rekao je Šuker nezadovoljan što je na raspravi o potporama bilo manje od deset zastupnika, iako se javnost proteklih mjeseci “obasipala” brigom za Uljanik.

Danas je bila prilika da se progovori o potporama u brodogradnji, rekao je zastupnik, citirajući podatak iz Izvješća da je država u 2015. za jamstva brodogradnji dala 3, 6 milijardi kuna, a godinu poslije preko milijardu kuna.

Nama sada ta jamstva dolaze na naplatu, pa je pitanje, ili je netko lagao kad je tražio jamstvo ili netko nije obraćao pozornost kad ih je davao, naglasio je.

Potpore treba kontrolirati, no sustav kontrole je kod nas zakazao, kako u poljoprivredi, tako i u brodogradnji, tvrdi Tomislav Žagar (NZ).

“Neki dan sam bio u jednom vinogradu, jedva izvukao živu glavu, trebala mi je mačeta da izađem vani, nitko ne kontrolira za što novac odlazi”, kaže zastupnik, dodajući kako je ista stvar i u brodogradnji. “Imali su uprave koje su godinama tamo sjedile, na kraju nitko više ne spominje tko ih je postavio, što su radile, da je slini novac propadao”, kazao je Žagar.

Prema potporama danim poljoprivredi, ona bi trebala puno bolje stajati, ali to nije slučaj, dodaje Grozdana Perić (HDZ), navodeći da glavninu potpora čine subvencije (72, 7 posto), kapitalnih je ulaganja svega 15, 3 posto, a poreznih olakšica 12 posto.

Godišnje izvješće o kojem je Sabor raspravljao ‘otkriva’ da je u 2017. dodijeljeno ukupno 12, 4 milijardi kuna potpora, što je 975 milijuna kuna (8,5 posto) više nego 2016. te 2,5 milijardi (25,5 posto) više nego 2015.

Udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je 3,4 posto, po zaposlenom su iznosile 8.807 kuna, a po stanovniku 2.950 kuna.

Od ukupno dodijeljenih, potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 42 posto, odnosno 5, 2 milijarde kuna i ‘narasle’ su u odnosu na 2016. i na 2015. godinu.

(Hina)

 

IDS brine ‘bujanje fašizma u Hrvatskoj’ – Bujanje Uljanikova duga im je promaklo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Evo tko će predstavljati Hrvate u Domu naroda

Objavljeno

na

Objavio

klix.ba

Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH izabrali su danas izaslanike za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izabrani su izaslanici u Klub Hrvata i Klub Bošnjaka Doma naroda PSBiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Tako će u Klubu Hrvata biti predsjednik HDZ-a BiH  i HNS-a BiH Dragan Čović, aktualni predsjedatelj Doma naroda  PSBIH Bariša Čolak, ministrica obrane Marina Pendeš i dosadašnja predsjedateljica DN PFBIH Lidija Bradara iz HDZ-a, te Zlatko Miletić iz Demokratske fronte.

u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda će biti Bakir Izetbegović, Asim Sarajlić i Amir Fazlić iz SDA, Denis Bećirović iz SDP-a te Fahrudin Radončić iz SBB-a.

Podsjećamo, u Klubu Srba u državnom Domu naroda iz Republike Srpske su izabrani Dušanka Majkić, Lazar Prodanović, Sredoje Nović i Nikola Špirić iz SNSD-a i Mladen Bosić iz SDS-a.

Ovime je kompletiran proces formiranja zakonodavne vlasti u BiH na svim razinama vlasti.

Zahvaljujući Uputstvu Središnjeg izbornog povjerenstva o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji nije u skladu sa presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić u Klub Hrvata  Doma naroda PS BiH izabran je i Zlatko Miletić iz DF-a koji nema legitimitet naroda kojega predstavlja.

Zlatko Miletić, od oca Jovana i majke Ajše, prvi put se izjasnio kao Hrvat da bi mogao biti izabran za ravnatelja Federalne uprave policije, budući da je to mjesto pripadalo predstavniku Hrvata, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Zlatko Miletić je Glavni tajnik Demokratske fronte. On je neposredno nakon što je Željko Komšić  treći put izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH otkrio kako su pokušali ucjenjivati Hrvate. “Išli smo toliko daleko da smo im (HDZ-u BiH) u jednom trenutku ponudili da svih 17 mjesta u Domu naroda Parlamenta Federacije pripadne njima, ali uz uvjet da Dom naroda ima samo ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa odnosno da ne bude u ulozi Zastupničkog doma. Ponudili smo im da se vrati ‘Travanjski paket’ obećavši da će Željko Komšić povući svoju kandidaturu za člana Predsjedništva”, kazao je Miletić gostujući u programu jedne bh. televizije.

Ostaje za vidjeti kakvo će Miletićevo djelovati u Domu naroda Parlamenta BiH jer neće imati priliku utjecati na donošenje odluka unutar Kluba Hrvata jer preostala 4 izaslanika dolaze iz HDZ-a BiH odnosno HNS-a BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari