Pratite nas

Najave

Počasni prelet MIG-ova u čast generala Petra Stipetića

Objavljeno

na

Foto: MORH/ J. Kopi

U povodu posljednjeg ispraćaja bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH stožernog generala Petra Stipetića, koji će biti danas na zagrebačkom grublju Mirogoj, zrakoplovi MiG 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRT PZO) provest će počasne prelete iznad Zagreba, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Prvi probni prelet planiran je oko 10 sati, dok je drugi počasni prelet borbenim avionima MiG-21 iznad Zagreba planiran tijekom posljednjeg ispraćaja generala Stipetića, poslije 14 sati.

U počast generalu Stipetiću održat će se danas i komemoracija u Ministarstvu obrane RH u 11 sati, a svečani pokop bit će na Gradskom groblju Mirogoju u 14 sati, priopćeno je iz MORH-a.

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić umro je u srijedu, 14. ožujka, u Zagrebu.

General Stipetić obnašao je najviše zapovjedne dužnosti Hrvatske vojske – zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.

General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002. godine, a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala.

Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odlikovanja – Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom.

Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera.

(Hina)

 

Preminuo general Petar Stipetić

 

ODLAZAK GENERALA: Kako se 5000 vojnika RSK predalo Stipetiću

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari