Pratite nas

Vijesti

Počela je ‘Eksperimentalna faza’ kurikularne reforme pod nazivom ‘Škola za život’

Objavljeno

na

Za 472 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola počinje nova školska godina, u kojoj će više od osam tisuća učenika i dvije tisuće učitelja biti uključeno u eksperimentalni program Škole za život koji se počinje provoditi u 48 osnovnih i 26 srednjih škola. 

U školsku godinu 2018./2019. kreće ukupno 320 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 39 tisuća prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 152 tisuće učenika. Nastava će trajati do 14. lipnja, osim za maturante kojima nastava završava 22. svibnja. Prvo polugodište traje do 21. prosinca 2018., a drugo polugodište počinje 14. siječnja 2019.

U prvi razred srednjih škola upisano je oko 38 tisuća učenika, od čega 11 tisuća u gimnazije, a 27 tisuća u strukovne škole. Ove je godine zabilježen blagi porast interesa za strukovna zanimanja, posebice za neka deficitarna trogodišnja zanimanja u sektoru Turizma i ugostiteljstva konobar i kuhar, te u sektorima Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, Grafička tehnologija i audio – vizualno oblikovanje, Promet i logistika te Šumarstvo, prerada i obrada drva.

Eksperimentalna faza kurikularne reforme pod nazivom Škola za život, u 48 osnovnih i 26 srednjih škola donijet će nove metode poučavanja i vrednovanja. Uvode se i okviri za rad s darovitom djecom te okviri za rad za djecu s poteškoćama. Škola za život obuhvatit će ukupno 8396 učenika koji će, prema najavama, imati 30% lakše torbe, s obzirom na to da eksperimentalni udžbenici naglasak stavljaju na digitalnu komponentu. Učitelji će, pak, njih 2061, koliko ih je uključeno, imati znatno više autonomije u poučavanju.

Škola za život primjenjivat će se u prvim i petim razredima osnovnih škola te u prvim razredima gimnazija u svim predmetima, u sedmim razredima u biologiji, kemiji i fizici, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima. Premda je uoči početka školske godine bilo najava da eksperimentalni udžbenici neće biti spremni do 3. rujna, većina njih dopremljena je u škole, tijekom sljedećih nekoliko dana trebali bi stići i ostali, a za nastavnike su pripremljeni i pomoćni nastavni materijali.

Sve učenike petih i šestih razreda od ove godine čeka obavezna informatika prema novom kurikulumu za koji su se učitelji i nastavnici educirali od siječnja. Što se tiče opreme škola za nastavu informatike, MZO je u okviru Cjelovite kurikularne reforme opremilo prvih 218 škola u ukupnom iznosu od 10,5 milijuna kuna, a u drugome valu bit će opremljene 673 škole kojima je dodijeljeno 26 milijuna kuna. Osim toga, u sklopu srednjoškolskoga obrazovanja provodi se eksperimentalni program dualnog obrazovanja za četiri kvalifikacije prodavač, staklar, dimnjačar i kozmetičar u ukupno 11 škola.

Kao i dosadašnjih godina na hrvatskim prometnicama s početkom školske godine počinje i preventivno-edukativna akcija “Poštujte naše znakove” u sklopu koje će policijski službenici na prometnicama, u zonama škola, pojačano nadzirati promet. Osim toga, policijski će službenici organizirati kraća obraćanja prvašićima u svim osnovnim školama, a vozače pozivaju na pojačan oprez u blizini škola i na prilaznim pravcima.

S novom školskom godinom, prividno probno, počinje protuhrvatski školski program

U Bosni i Hercegovini također počinje još jedna školska godina. Oko 400 tisuća učenika, od kojih 30 tisuća prvašića, danas će sjesti u školske klupe. Nastava u školskoj 2018./2019. počinje 3. rujna 2018., a završava 14. lipnja 2019. Prvo polugodište, barem u školama koje nastavu slušaju na hrvatskom jeziku, traje od 3. rujna do 21. prosinca 2018., a drugo od 14. siječnja do 14. lipnja 2019., a za učenike završnih razreda srednje škole do 22. svibnja 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel osudila je u srijedu u svom obraćanju Bundestagu porast nacionalizama u svijetu i još jednom podržala Globalni sporazum UN-a o migracijama istaknuvši da se radi o ispravnom pokušaju odgovora na globalne izazove.

„Ovaj pakt za migracije, kao i pakt za izbjeglice, ispravan je pokušaj davanja odgovora na to kako riješiti globalne probleme djelujući zajednički i na međunarodnoj razini“, rekla je Merkel tijekom rasprave o proračunu u Bundestagu, koja tradicionalno služi i kao prilika za rekapitulaciju rada vlade.

Merkel je rekla kako oko Migracijskog pakta još treba riješiti „posljednje sitnice“, ali da se radi o ispravnom dokumentu, naglasivši da on ne zadire u suverenost država te da je i u nacionalnom interesu.

„Pakt ne zadire u suverenost nacionalnih država. I u našem nacionalnom interesu je da se uvjeti i regulacija za migracije poboljšaju“, rekla je Merkel o dokumentu koji će po prvi put postaviti smjernice za tretman migranata. Ona je time odgovorila na kritike iz dijelova konzervativne, populističke Alternative za Njemačku (AfD), ali i iz vlastitih demokršćanskih redova koji smatraju da će Migracijski pakt pojačati migraciju prema Njemačkoj.

Također je istaknula kako se ništa pravno obvezujuće neće potpisivati na UN-ovu skupu u Marakešu posvećenom migracijama.

Jedan od triju kandidata za nasljednika Angele Merkel na čelu Kršćansko demokratske unije (CDU) Jens Spahn kritički je proteklih dana govorio o paktu o migracijama, koji bi trebao biti odobren na summitu UN-a u prosincu, te je zatražio da  CDU još jednom raspravlja o njemu na stranačkoj konferenciji, na što su negativno reagirali ostali stranački čelnici, a i vlada, koja je jasno poručila da podupire sporazum.

‘Ne treba miješati patriotizam i nacionalizam’ 

Njemačka kancelarka svoj je govor pred Bundestagom posvetila i jačanju nacionalizama i pomanjkanju solidarnosti unutar Europske unije.

„Njemački interes uvijek znači i misliti na interese drugih. U tomu leži tajna uspjeha Europe. U tomu leži tajna uspjeha jednog multilateralnog svijeta“, rekla je Merkel.

Ona je ustvrdila da je zbog povratka nacionalizama sve teže sklapati multilateralne sporazume diljem svijeta.

„Razdoblje Hladnog rata je bilo grozno. Ali to je razdoblje bilo pregledno. Danas postoje različiti centri moći kod kojih nije uvijek jasno na koji način reagiraju“, rekla je Merkel i naglasila kako postoji velika razlika između patriotizma i nacionalizma.

„Ili pripadate onima koji misle da mogu sve sami riješiti i pritom misle na sebe: to je nacionalizam u najčišćoj formi. To nije patriotizam. Patriotizam je kada u interesu Njemačke uključujete i druge i tako nastaje win-win situacija“, zaključila je kancelarka.

Ona je kao jedan od najvećih izazova politike na domaćem planu istaknula izazove digitalizacije i zaključila da Njemačka na ovom području mora postati „na svjetskoj razini“.

Njemačka kancelarka na kraju je izlaganja izrazila optimizam da će zastoj u pregovorima oko brexita zbog moguće španjolske blokade vezane uz pitanje Gibraltara, biti riješen do nedjelje, kada se sastaju šefovi država i vlada zemalja EU-a.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Nakon SAD, Australije, Mađarske, Austrije, Češke, Poljske, Švicarske, Estonije, Bugarske, i Izrael je odbio UN Globalni sporazum o migracijama, javlja timesofisrael.com

UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari