Pratite nas

Gospodarstvo

Počela isplata plaća radnicima ‘Đure Đakovića – Specijalnih vozila’

Objavljeno

na

U petak oko 14 sati počela je isplata plaća za listopad radnicima “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, tvrtke u sastavu “Đuro Đaković grupe”, potvrdili su Hini iz Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

Nakon višekratnih prosvjeda i prekida rada plaću za listopad dobit će oko 600 radnika, što je polovica zaposlenih u “Đuro Đaković grupi”.

U petak je zasjedao i Nadzorni odbor “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, koji je izabrao novu Upravu nakon što je stara dala neopozive ostavke. Za novog predsjednika Uprave izabran je Danijel Marić, a članovi su Goran Matanić i Mato Kokanović.

“Đuro Đaković – Specijalna vozila” dio je grupacije “Đure Đakovića” i jedini je proizvođač oklopnih borbenih vozila u Hrvatskoj te glavni ugovaratelj tenkovskog programa i programa BOV- 8×8.

Proizvodni program obuhvaća vojni program i program teretnih vagona kao osnovne programe te inženjersku opremu i industrijsku kooperaciju u metaloprerađivačkoj industriji kao dodatne aktivnosti.

“Razgovarao sam s kolegama iz Specijalnih vozila i rekli su mi da su plaće počele stizati oko 14 sati. Kad će ih svi u toj tvrtki dobiti, sad je teško reći jer obrada ide pojedinačno. Sredstva za ovu plaću osigurana su kroz naplatu poslova obavljenih za MORH”, rekao je za Hinu Antun Štivić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

U sindikatu kažu kako je u ovom trenutku teško procijeniti kad će početi isplata plaća zaposlenima u drugim dijelovima “Đuro Đaković grupe”. Jedan od razloga su i ovrhe sad već bivših radnika koji su blokirali račune na osnovi potraživanja otpremnina. Prema neslužbenim informacijama, prije blagdana u slavonskobrodsku tvrtku ponovno bi trebao doći ministar gospodarstva.

Radnici se nadaju da to znači kako će idućeg tjedna biti poznata i nova Uprava “Đuro Đaković grupe” i ime banke koja će ubuduće pratiti proizvodnju u toj tvrtki.

U međuvremenu, strani naručitelj vagona dostavio je dijelove potrebne za završetak narudžbe pa se očekuje da će mu vagoni biti isporučeni u kratkom vremenu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Gdje je sada ‘ekspert’ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj?

Objavljeno

na

Objavio

Gdje je sada „ekspert“ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj,komentirao je HDZ na svojoj facebook stranici.

Cappelli i Staničić: Za turizam 2019. najbolja godina do sada, u 2020. zadržavanje pozitivnih trendova

Za hrvatski turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, što je 5 odnosno 2,4 posto više nego u 2018., a u 2020. očekuje se nastavak pozitivnih trendova s 3 do 5 posto većim turističkim prometom, istaknuto je u utorak u Ministarstvu turizma.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu o rezultatima 2019. i najavama za 2020. govorili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, napominjući da je u dolascima i noćenjima turista Hrvatska u 2019. ostvarila poraste od 5 i 2,4 posto u odnosu na 2018. godinu.

Cappelli očekuje da će i ukupni prihodi od turizma biti veći, moguće i do 8 posto, pri čemu je kazao da će se to, kao i svake godine, bolje znati krajem ožujka kada HNB izađe s podacima.

“Ipak, već sada na temelju podataka za prvih devet mjeseci 2019. i iz fiskalizacije, kada su prihodi bili viši za 9 posto, možemo reći da će prihodi sigurno za cijelu 2019. biti oko 5, moguće do 8 posto viši nego u 2018. godini. Tome u prilog ide i odlična adventska potrošnja, te ukupno porast dnevne turističke potrošnje u zadnjih godinu i pol za oko 20 posto, sa 79, na 97 eura”, kazao je Cappelli.

O toj će se potrošnji znati više za par mjeseci, kada se očekuju rezultati prvog istraživanja TOMAS o navikama i potrošnji turista za cijelu Hrvatsku, koje zajednički provode Ministarstvo, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Institut za turizam.

“Već sada znamo da je ta potrošnja lani u hotelima rasla za 18 posto, na oko 140 eura po danu, u kampovima za oko 8 posto, na 70-ak eura dnevno, a rasla je i u privatnom smještaju na oko 96 eura dnevno”, iznio je Cappelli, koji vjeruje da će turistička potrošnja rasti i u 2020. jer će i cijene rasti.

Naglasio je i zamjetan rast kvalitete ponude, čemu uz zakonske i partnerske aktivnosti u destinacijama pridonose i investicije, koje su u turizmu u 2019. iznosile 1,05 milijardi kuna, a u 2020. bi, na temelju ankete koju je provelo Ministarstvo, porasti za oko 20 posto, na oko 1,07 milijardi kuna.

Očekuju se i investicije od 3 do 5 milijardi kuna, potaknute novim zakonom o turističkom zemljištu, čije se usvajanje očekuje u prvom dijelu ove godine, naznačio je Cappelli.

Od 2021. moguće stopa PDV-a 10 posto i nova strategija i Nacionalni plan održivog turizma

Osvrnuvši se na smanjenje stope PDV-a od početka 2020. na 13 posto za jelo i slastice, koje će sigurno, kako smatra, kao i smanjenje raznih parafiskalnih nameta, olakšati poslovanje ugostiteljstvu, Cappelli je najavio da će i dalje pratiti trendove te da će se “prema mogućnostima fiskalnog sustava ići i dalje, da se od početka 2021. stopa PDV-a smanji na 10 posto, ili bar još na vino, kavu i slično, kako bi i cafe-barovima ostalo više za ulaganja”.

Kako se u 2020. planira početi s izradom nove nacionalne strategije razvoja turizma, jer aktualna vrijedi još za 2020., a za koju je ministar za oko mjesec dana najavio i osnivanje posebnog tima, očekuje se da će ove godine ta strategija biti i predstavljena i to kao Nacionalni plan održivog turizma.

“To nam je važan cilj i dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU-a, a s time ćemo jasno poručiti, pa i pozvati europske članice da u razvoju turizma krenu u takvom smjeru, jer samo kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, sa uključivanjem u moderne trendove digitalizacije i pametnih rješenja ima budućnost”, ocijenio je Cappelli, podsjetivši da su se promijenili i svi zakoni iz turizma od čega se također očekuje unapređenje i ponude, i suradnje u destinacijama, i učinkovitiji sustav turističkih zajednica.

Važnije promotivne aktivnosti u 2020. – predsjedanje EU, sport, kultura, nautika

Najavljujući važnije promotivne aktivnosti za 2020., direktor HTZ-a Staničić naglasio je da je cilj jačanje snage brenda, turističke potrošnje i pozicije Hrvatske na dalekim tržištima, uz zadržavanje dobre pozicije na europskim tržištima.

“HTZ je zbog hrvatskog predsjedanja EU-om već počela brend kampanju na više europskih tržišta, koja će se praktički provoditi cijele godine, dok u veljači krećemo s kampanjom za predszeonu, a u kolovozu za posezonu. To su dva razdoblja u kojima želimo više motivirati turiste na dolazak u Hrvatsku”, najavio je Staničić, ističući da je u planu u proljeće i kampanja Tjedan odmora vrijedan za domaće tržište, jer, kako smatra, ima veliki potencijal za dalji rast nakon porasta u 2019.

Posebno će HTZ ove godine promovirati i nautiku i poslovni turizam, nastavit će surađivati s velikim globalnim kompanijama poput Googlea, LonelyPlaneta, Expedie i drugih, a ukupno će sudjelovati na više od 40 međunarodnih turističkih sajmova i 100-ak prezentacija.

“Nastavlja se i udruženo oglašavanje i strateški projekti sa domaćim i stranim partnerima, slijedom čega se i ove godine mogu očekivati nove avio linije i programi za Hrvatsku, a radit ćemo i na unapređenju sustava eVisitor u sklopu digitalizacije turizma.Također će se iskoristiti i jaki sportski događaji za promociju, od već završene Snježne kraljice, do aktualnog europskog rukometnog i predstojećeg nogometnog prvenstva, kao i Olimpijada u Tokiju”, rekao je Staničić, zaključivši da će HTZ dosta raditi i na projektu Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 te za Expo Dubai krajem ove godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Modernizacija HŽ-a: Hrvatska u željeznicu ulaže 3,5 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je uložila na desetine milijardi kuna u gradnju autocesta, a sad je red došao na željezničke pruge.

Sveti Ivan Žabno – Gredec, prva nova pruga u posljednjih 52. godine u Hrvatskoj, otvorena je potkraj prošle godine, a 258 milijuna kuna koliko je uloženo u gradnju te pruge samo je jedan manji dio investicijskog ciklusa od 3,5 milijardi eura koji je pokrenut u željeznici.

Ukupna duljina mreže željezničkih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura (HŽI) iznosi 2617 kilometara, a od toga su 2343 kilometra jednokolosiječnih i svega 274 kilometra dvokolosiječnih pruga.

Prema podacima HŽI-ja, elektrificirano je 980 kilometara mreže. No u sljedećih 10 godina, i to uglavnom zahvaljujući EU fondovima, to bi se trebalo znatno promijeniti.

Hrvatska bi tako 2030. trebala imati i do 681 kilometar dvokolosiječnih pruga te 1022 kilometra elektrificiranih pruga. Tako bi se duljina dvokolosiječnih pruga trebala povećati za 361 ili 407 kilometara, ovisno o budućoj trasi dionice Nizinske pruge, piše Večernji list.

U HŽI-ju objašnjavaju da će se na koridoru RH2 odnosno hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora dužina dvokolosiječnih pruga povećati za minimalno 145 kilometara, što obuhvaća dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo pak izrađuje se studijska dokumentacija kojom će biti definirane trase. Za dionicu Karlovac – Oštarije moguće dužina trase je 40 kilometara, a za Oštarije- Škrljevo 67 ili 113 kilometara.

U HŽI-ju kažu i da će se na koridoru RH1 duljina dvokolosiječnih pruga povećati za 82 kilometra i to na dionici Dugo Selo – Novska. Usto, u ovom investicijskom ciklusu bit će elektrificirano i 42,6 kilometara jednokolosiječnih pruga, i to pruge Zaprešić – Zabok (23,9 kilometara) te Vinkovci – Vukovar (18,7 km).

Uz sufinanciranje EU trenutačno se izvode radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na 36,4 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Križevci. Taj projekt vrijedan je 196,9 milijuna eura.

Uskoro bi trebali početi radovi i na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, u ukupnoj dužini 42,6 kilometara. Odluka o odabiru izvođača za taj posao procijenjene vrijednosti 283,9 milijuna eura donesena je, no na nju su uložene žalbe.

Ove godine pak bit će raspisan natječaj i za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Procijenjena vrijednost radova je 315 milijuna eura, a ta dionica duga je 44 kilometra.

Za dionicu Karlovac – Oštarije, pak, navode u HŽI-ju, u tijeku je postupak javne nabave za odabir izrađivača studijske dokumentacije, kao i za dionicu Oštarije-Škrljevo.

Procijenjena vrijednost radova za dionicu Karlovac – Oštarije je 400 milijuna eura, a za prugu od Oštarija do Škrljeva 1,1 milijardu ili 667 milijuna eura, ovisno o odabranom tehničkom rješenju trase. Za projekt gradnje drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdan u tijeku je izrada glavnog projekta.

Ta dionica duga je 27,5 kilometara, a procijenjena vrijednost radova iznosi 270 milijuna eura. Za dionice Nizinske pruge od Karlovca do Jurdana nije još riješeno financiranje no moguće je, prema najavama resornog ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, da i za gradnju tih dionica Hrvatska dobije EU sredstva. Za njihovu gradnju po koncesijskom modelu pak interes su pokazale kineske tvrtke.

Procijenjena vrijednost radova na dionici Dugo Selo – Novska je 570 milijuna eura, a time bi će cijeli koridor RH1 postati dvokolosiječan. Projektirane brzine za te nove pruge su 160 kilometara na sat, njima će moći voziti kompozicije teretnih vlakova duge 750 metara, a putničkih 400 metara. A na novim prugama vozit će i novi vlakovi.

HŽ Putnički prijevoz dosad je ugovorio nabavu 28 novih vlakova maksimalne brzine 120 km\h. Pri tome nabavu 21 vlaka namjerava financirati s 1,1 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a preostalih 19 kreditom Svjetske banke i Eurofime.

Od drugih velikih projekata tu su i pruga Zaprešić – Zabok (vrijednost projekta modernizacije i elektrifikacije je 80,8 milijuna eura), pruga Vinkovci – Vukovar, luka Rijeka (projekt vrijedan gotovo 36 milijuna eura) te kolodvor Rijeka gdje su radovi već u tijeku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari