Pratite nas

Iz Svijeta

Počela je najveća vojna vježba u povijesti Rusije

Objavljeno

na

Masovno raspoređivanje u kojem sudjeluju kineska i mongolska vojska, nazvano “Vostok-2018” (Istok-2018), nastavit će se do 17. rujna u istočnom Sibiru i na ruskom Dalekom istoku.

Gotovo 300.000 vojnika, uključeni svi rodovi vojske, te kineski i mongolski vojnici kao podrška, sudjeluju u vojnoj vježbi Vostok-2018, koja se održava na dalekom istoku Rusije. Rusija je u utorak krenula s najvećim vojnim manevrima u svojoj povijesti, a NATO vojnu vježbu osuđuje kao probu za “sukob velikih razmjera”.

“Vostok-2018 je počeo”, priopćilo je u utorak ministarstvo obrane, uz video snimku koja prikazuje oklopna vozila, helikoptere i zrakoplove u pokretu.

Dok je utorak posvećen raspoređivanju postrojbi, u srijedu će se održati vježbe protuzračne borbe dok će “glavni događaj” biti u četvrtak, objavilo je ministarstvo obrane novinarima koji prate vježbe, ne navodeći više detalja.

Cilj vojne vježbe jest testirati sposobnost ruske vojske u brzom kretanju i strateškom postavljanju na teren velikih snaga, s naglaskom na kretanju preko velikih udaljenosti, kao i koordinacija između različitih vojnih grana tijekom sukoba velikih razmjera, piše RT.

Ruska vojska usporedila je tu demonstraciju sile sa “Zapadom-81”, vojnom vježbom u kojoj je prije gotovo 40 godina bilo mobilizirano između 100.000 i 150.000 vojnika iz Varšavskog pakta u Istočnoj Europi, što su bili najveći manevri ikada organizirani u sovjetskoj eri.

Vojna vježba Vostok-2018 uključuje oko 300.000 ruskih vojnika i zapovjednika, uključujući i 6000 padobranaca, preko 1000 ratnih zrakoplova, helikoptera i dronova, oko 36.000 vojnih vozila te 80 ratnih brodova.

Na vježbi “Vostok-2018” će sudjelovati čitav moderni repertoar ruske vojske: rakete Iskander, sposobne ponijeti nuklearne glave, tenkovi T-80 i T-90 ili pak najnoviji borbeni zrakoplovi Su-34 i Su-35. Na moru će ruska flota rasporediti nekoliko fregata opremljenih raketama Kalibr koje su se dokazale u Siriji.

Vostok-2018 bit će prilika i za testiranje novih sustava naoružanja, poput pješačkih oklopnih vozila BMD-4M, Patriot pickup kamiona, naoružanih antitenkovskim projektilima tipa Kornet. Isto tako, ruski vojni inženjeri imaju zadaći zbunjivati “neprijateljske” snage raketnim lažnim sustavima Iskander, koji su na napuhavanje.

Čitava vježba obuhvaća područje od oko 9,8 milijuna kvadratnih kilometara, a ruski komunikacijski stručnjaci zaduženi su za nesmetan i siguran protok informacija između zapovjednih centara i jedinica na terenu, svi koji su povezani širokopojasnom vezom sa stožerom u Moskvi, koji je od poligona udaljen 900 kilometara.

Sva ta vojna sila prebačena je na ruski daleki istok željeznicom i vojnim transportnim zrakoplovima. Na poligonu Tsugol ruskoj vojsci pridružili su se i kineski vojnici sa svojim vozilima i letjelicama.

U okviru Gospodarskog foruma u Vladivostoku na Dalekom istoku Rusije, predsjednik Vladimir Putin trebao bi prisustvovati “Vostoku-2018.” do kojeg dolazi u kontekstu trajnih napetosti sa Zapadom, uslijed ukrajinske krize, sukoba u Siriji i bezbrojnih optužbi za uplitanje u zapadnu politiku (B.V./Hina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin: Rušenje ruskog zrakoplova splet je tragičnih i nesretnih okolnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da je rušenje ruskog vojnog zrakoplova u blizini Sirije rezultat niza tragičnih i nesretnih okolnosti.

Rusko ministarstvo obrane je potvrdilo da je zrakoplov srušila sirijska protuzračna obrana, ali da je za incident indirektno odgovoran Izrael, obrazloživši da su izraelski zrakoplovi koji su djelovali u blizini doveli ruski zrakoplov u opasnost.

Putin je svojim izjavama ublažio kritike Rusije na račun Izraela, iako je dodao da Rusija mora pomnije utvrditi što se desilo. U ovom se slučaju najvjerojatnije radi o nizu tragičnih, nesretnih okolnosti, jer izraelski zrakoplov nije oborio naš zrakoplov. No, svakako moramo najozbiljnije utvrditi što se dogodilo, kazao je Putin.

Na pitanje kako će Rusija odgovoriti na taj incident, tj. hoće li biti mjera odmazde, Putin je kazao da će se poduzeti mjere koje će još više jamčiti sigurnost ruskog vojnog osoblja i i objekata u Siriji. Bit će to mjere koje će svi zapaziti, kazao je Putin.

Izrael žali zbog rušenja ruskog zrakoplova, okrivljuje Asada i Iran

Izrael je izrazio žaljenje zbog pogibije petnaestero članova posade ruskog vojnog zrakoplova koji je greškom srušila sirijska protuzračna obrana ciljajući izraelske zrakoplove, ali krivnju prebacuje na sirijski režim i njegove saveznike.
Izraelska vojska je također u priopćenju zanijekala da su se njezini zrakoplovi, koji su tada bili u akciji u Siriji, poslužili ruskim zrakoplovom kao štitom kako bi izbjegli sirijsku vatru, kako tvrde ruski dužnosnici.

U priopćenju koje je prva javna reakcija Izraela na taj događaj koji se dogodio sinoć, izraelska vojska tvrdi da su njezini zrakoplovi napali sirijsku vojnu metu odakle se isporučivalo sustave za proizvodnju snajperskih puški šijitskom Hezbolahu u Libanonu iza kojeg stoji Iran. Izrael smatra da je Asadov režim, čija je vojska srušila ruski zrakoplov, u cijelosti odgovoran za taj incident, priopćila je izraelska vojska.

Umirovljeni francuski general Jean-Paul Palomeros, bivši zapovjednik glavnog stožera francuskog ratnog zrakoplovstva, kazao je za France Presse kako smatra da je za pad ruskog zrakoplova kriva pogreška u komunikaciji između dvoje saveznika i ne vjeruje da se izraelski zrakoplov “zakamuflirao” u njegov radarski signal kako je ranije objavila Moskva.

(Hina)

Rusija zaprijetila Izraelu osvetom zbog srušenog zrakoplova nad Sirijom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari