Pratite nas

BiH

Počela je predizborna kampanja – Hoće li Hrvati ponovo biti majorizirani?

Objavljeno

na

Iako traje već mjesecima, u petak je službeno počela predizborna kampanja za predstojeće opće izbore u BiH. To je bio povod da se analizira što hrvatske stranke nude biračima, ali i kako se nose s onima koji zloupotrebom krnjeg Izbornog zakona žele grubo prekršiti volju Hrvata i pravo na legitimno predstavljanje i zastupanje, piše Hrvatski Medijski Servis.

Stranke s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini uglavnom su koncentrirane u dva bloka koji predvode HDZ BiH i HDZ 1990, dok bi se pristup HRS-a mogao nazvati svojevrsnim traženjem nekog trećeg puta.

Koalicija stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS BiH) HDZ BiH, HSS, HKDU i druge biračima nude politiku kontinuiteta i nastavak borbe za jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti koja se manifestira u načelu poštivanja principa legitimnog predstavljanja te konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućega načela kada je u pitanju način i modalitet političkoga uređenja Bosne i Hercegovine.

S druge, pak, strane, koalicija okupljena oko HDZ-a 1990. nazvana „Hrvatsko zajedništvo“ svojim biračima se obraća kritizirajući HDZ BiH i partnere, ali bez neke konkretnije vlastite vizije i rješenja koja bi ponudili (potencijalnim) biračima kao nešto drugačije i unikatnije.

Izborna bitka za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine možda najbolje i najjasnije od svega označava i pokazuje u kakvoj se ustavnoj i institucionalnoj poziciji nalazi hrvatski narod u BiH u usporedbi s druga dva konstitutivna naroda. Zahvaljujući nakaradnome Izbornom zakonu koji je omogućio da jedan narod može drugome nametnuti političke predstavnike, pa tako i za najistaknutiju funkciju u državi – Predsjedništvo BiH, postoji opasnost da se situacija iz 2006. i 2010, godine ponovi izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To bi, dogodi li se, moglo ponovno generirati veliku političku krizu i masovno i otvoreno nezadovoljstvo hrvatskoga puka. Dakle, glavna bitka voditi će se između Dragana Čovića kojega podržava ogromna većina hrvatskog naroda u BiH i Željka Komšića koji je glavna uzdanica velikobošnjačke politike.

Iz ovoga se nameće pitaje kakav je položaj Diane Zelenika koja je kandidat “Devedesetke” za Predsjedništvo BiH. Ona, čini se, računa na podršku dijela hrvatskog naroda koji nije zadovoljan politikama koje kreira HDZ BiH s partnerima.

U javnim istupima govori o borbi protiv kriminala i korupcije, no valja podsjetiti kako  to nije u nadležnosti Predsjedništva, već policijskih agencija i pravosuđa, nad kojima ni Predsjedništvo ni njegovi članovi nemaju nikakvih ingerencija.

U sferi istraživanja javnog mnijenja o ovoj temi nemamo dovoljno relevantnih informacija. Na raspolaganju su nam tek rezultati Centra za politološka istraživanja Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je ispitivao preferencije isključivo Hrvata. Njihovo istraživanje kaže da bi Čovića ponovo podržalo dvije trećine hrvatskih birača, dok Diana Zelenika uživa oko 9 posto potpore Hrvata. Potpora hrvatskih birača Komšiću, Falataru i Lijanoviću je, prema tom istraživanju, na razini statističke pogreške.

Ovo istraživanje jasno govori kako Hrvati dišu, ali problem je što istraživanje ne artikulira preferencije bošnjačkih birača, koji presudno, zbog svoje brojnosti mogu utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jednostavnije govoreći ne znamo koliko će Bošnjaka glasovati za Komšića i hoće li taj broj premašiti dvorećinsku izbornu volju koju uživa Čović među Hrvatima, piše HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Konstituiran novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Martinović predsjedavajući Doma naroda PFBiH, Čampara zamjenik

Polaganjem svečane prisege, formiranjem Klubova konstitutivnih naroda te kluba Ostalih te izborom rukovodstva doma, konstituiran je novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

I u novom sazivu ostao je nepopunjem Klub izaslanika iz reda srpskog naroda, jer u pojedinim županijama jednostavno nema zastupnika iz ovog naroda te ih ne mogu ni delegirati u Federalni dom naroda. Tako je danas od predviđenih 58 prisegnulo ukupno 55 izaslanika. Za predsjedatelja Doma naroda izabran je Tomislav Martinović (HDZ BiH). Ova stranka inače ima i najviše izaslanika u Domu naroda, 13 od 17 u Klubu Hrvata te jednog u Klubu Srba.

Preuzimajući dužnost predsjedatelja od Lidije Bradara (HDZ BiH), Martinović se zahvalio na povjerenju kazavši kako je Dom naroda PFBIH važan segment vlasti u Federaciji, te je dodao kako je njegovo imenovanje privremeno rješenje te kako će zbog njegovih osobnih razloga ali i nekih kadrovskih rješenja njegovo mjesto uskoro preuzeti netko drugi.Iskazao je nadu da će zajedno sa ostalim izaslanicima zajednički uspjeti ovaj Dom voditi u ustavnim i zakonskim okvirima i ispuniti sve zadaće koje pred ovaj saziv budu postavljene.

Zahvalio je dosadašnjoj predsjedateljici na svemu što je uradila, kazavši da je njen imperativ bio Ustav i zakon i da je na tome ustrajala. Bradara je u svom kratkom obraćanju podsjetila na rad doma u sad već proteklom sazivu, usvojene ali i neusvojene zakone. Poslala je i sljedeću poruku: „Sviđalo se to nekima ili ne, ovo je Dom naroda Parlamenta Federacije, Dom konstitutivnih naroda i ostalih, i takav će i ostati“.

Za dopredsjedatelja iz reda bošnjačkog naroda izabran je Aljoša Čampara (SDA), dok prijedlog nekolicine zastupnika iz Kluba srpskog naroda da za dopredsjedatelja doma iz reda ovog naroda bude izabran Žarko Vujović (SDP) nije dobio potreban broj glasova te je mjesto drugog dopredsjedatelja zasad neupražnjeno.

Prije izbora rukovodstva, formirani su Klubovi naroda. Predsjednik Kluba Hrvata je Ivo Tadić (HDZ BiH), Kluba Bošnjaka Jasmin Duvnjak (SDA) , dok Klub izaslanika iz reda srpskog naroda nije izabrao predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Objavljeno

na

Objavio

Uhićenje pet osoba u Bosni i Hercegovini koje se povezuje s terorizmom za stručnjake za sigurnost i terorizam nije nikakvo iznenađenje. Takve su slučajeve i očekivali s obzirom na veliki broj ilegalnih migranata koji su na teritorij BiH ušli ili s lažnim ili bez ikakvih dokumenata.

Služba za poslove sa strancima BiH u prva je dva mjeseca 2019. godine na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, stoji u priopćenju Službe za poslove sa strancima koja, među ostalim, navodi kako su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.

Tu zadaću provode u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Neopravdane kritike

Iz Službe za poslove sa strancima objavili su samo inicijale osumnjičenih za terorizam te njihova godišta, a iz toga se može vidjeti kako je riječ o mlađim muškarcima u dobi od 22 do 34 godine.

“Riječ je o osobama G. R. Z. (34), N. S. S. (30), K. Q. (23) i F. A. A. (25), koje predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, kao i osobama Z. U. (22), S. A. (24), za koje Služba trenutačno u suradnji s partnerskim agencijama i zemljama podrijetla provodi postupak potvrđivanja identiteta, kao i utvrđivanja svih ostalih činjenica nužnih za njihovo udaljavanje s teritorija BiH, na osnovi prethodno izrečenih mjera protjerivanja”, stoji u priopćenju za javnost Službe za poslove sa strancima BiH.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za Večernji list komentirao je uhićenja petorice potencijalnih terorista kazavši da “policija još uvijek provodi istragu te ispituje uhićene o njihovim kontaktima, kako u BiH tako i izvan, te načinu dolaska do Bosnu i Hercegovinu kao i tko ih je poslao i s kojim zadatkom”.

Ministar Mektić nije mogao ulaziti u detalje jer, kako kaže, istraga je još uvijek u tijeku, ali je naglasio “kako je ovo samo početak te da policija priprema veliku akciju kako bi mogla locirati i uhititi ne samo potencijalne teroriste već i kriminalce”.

Tijekom 2018. godine u BiH je ušlo nešto više od 24 tisuće ilegalnih migranata, a ministar sigurnosti Dragan Mektić najavio je kako se i u ovoj godini može očekivati nešto slično, odnosno najmanje 25 tisuća novih migranata. Novi migrantski val u Bosni i Hercegovini očekuju na proljeće.

Unatoč raznim kritikama civilnih društava kao i nekih institucija iz Zapadne Europe na rad hrvatske policije o tome kako se hrvatska policija na brutalan i nehuman način odnosi prema migrantima te traženjima da se otvori granice, hrvatska je policija, nakon uhićenja tih petero potencijalnih terorista, pokazala kako oni samo štite državnu granicu te nacionalni interes ne samo Hrvatske već i EU.

Da se teroristi najlakše mogu infiltrirati među migrante, dokazao je i teroristički napad u Parizu 13. i 14. studenog 2015., u kojem je smrtno stradalo 137 osoba, a svi su teroristi prošli balkanskom rutom. Prebacivanje terorista s migrantima nije problem s obzirom na to da ISIL nema problema s financiranjem.

Visoki američki dužnosnik nedavno je izjavio za američke medije kako je više od tisuću boraca pripadnika terorističke organizacije Islamske države pobjeglo iz Sirije i Iraka noseći sa sobom gotovinu u iznosu od 200 milijuna dolara te kako se borba protiv terorista ne treba voditi samo na teritoriju Sirije i Iraka već diljem svijeta.

Paradoksalna situacija u BiH: Migrante smjestili nadohvat oružja i streljiva!

Uhićenja u suradnji sa SAD-om

“Svakako da bi Hrvatska, nakon ovih uhićenja, trebala dodatno pojačati razinu sigurnosti i još više pojačati kontrolu granice”, kazao je za Večernji list stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ističući kako nije ništa novo da je preko “Bosne” potencijalnim teroristima trenutno najlakše ući u Europu.

“To nije prva, a vjerojatno ni zadnja takva situacija s obzirom na to da je tu još od rata ostalo ljudi koji su došli s Bliskog istoka i te se veze sa svojim okruženjem nisu pogubile, ostale su, a vjerojatno su se još i razvile.

Ako je to uhićenje izvela policija BiH, sumnjam da je to bilo bez ikakvih dokaza, a vrlo je izvjesno da su partnerske službe, američke (CIA) i druge, dale određene naznake koje ipak malo dublje prate te potencijalne međunarodne teroriste”, kazao je Cvrtila napominjući kako i Hrvatska tu može biti u velikom problemu s obzirom na to da najdužu granicu ima upravo s BiH i ističući kako “kritične točke na granici nisu zatvorene nikako, ni hermetički ni fizički, te kako je još 2015. trebalo krenuti u procjenu najkritičnijih točaka i njih zatvoriti.”

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari