Pratite nas

BiH

Počela je predizborna kampanja – Hoće li Hrvati ponovo biti majorizirani?

Objavljeno

na

Iako traje već mjesecima, u petak je službeno počela predizborna kampanja za predstojeće opće izbore u BiH. To je bio povod da se analizira što hrvatske stranke nude biračima, ali i kako se nose s onima koji zloupotrebom krnjeg Izbornog zakona žele grubo prekršiti volju Hrvata i pravo na legitimno predstavljanje i zastupanje, piše Hrvatski Medijski Servis.

Stranke s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini uglavnom su koncentrirane u dva bloka koji predvode HDZ BiH i HDZ 1990, dok bi se pristup HRS-a mogao nazvati svojevrsnim traženjem nekog trećeg puta.

Koalicija stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS BiH) HDZ BiH, HSS, HKDU i druge biračima nude politiku kontinuiteta i nastavak borbe za jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti koja se manifestira u načelu poštivanja principa legitimnog predstavljanja te konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućega načela kada je u pitanju način i modalitet političkoga uređenja Bosne i Hercegovine.

S druge, pak, strane, koalicija okupljena oko HDZ-a 1990. nazvana „Hrvatsko zajedništvo“ svojim biračima se obraća kritizirajući HDZ BiH i partnere, ali bez neke konkretnije vlastite vizije i rješenja koja bi ponudili (potencijalnim) biračima kao nešto drugačije i unikatnije.

Izborna bitka za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine možda najbolje i najjasnije od svega označava i pokazuje u kakvoj se ustavnoj i institucionalnoj poziciji nalazi hrvatski narod u BiH u usporedbi s druga dva konstitutivna naroda. Zahvaljujući nakaradnome Izbornom zakonu koji je omogućio da jedan narod može drugome nametnuti političke predstavnike, pa tako i za najistaknutiju funkciju u državi – Predsjedništvo BiH, postoji opasnost da se situacija iz 2006. i 2010, godine ponovi izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To bi, dogodi li se, moglo ponovno generirati veliku političku krizu i masovno i otvoreno nezadovoljstvo hrvatskoga puka. Dakle, glavna bitka voditi će se između Dragana Čovića kojega podržava ogromna većina hrvatskog naroda u BiH i Željka Komšića koji je glavna uzdanica velikobošnjačke politike.

Iz ovoga se nameće pitaje kakav je položaj Diane Zelenika koja je kandidat “Devedesetke” za Predsjedništvo BiH. Ona, čini se, računa na podršku dijela hrvatskog naroda koji nije zadovoljan politikama koje kreira HDZ BiH s partnerima.

U javnim istupima govori o borbi protiv kriminala i korupcije, no valja podsjetiti kako  to nije u nadležnosti Predsjedništva, već policijskih agencija i pravosuđa, nad kojima ni Predsjedništvo ni njegovi članovi nemaju nikakvih ingerencija.

U sferi istraživanja javnog mnijenja o ovoj temi nemamo dovoljno relevantnih informacija. Na raspolaganju su nam tek rezultati Centra za politološka istraživanja Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je ispitivao preferencije isključivo Hrvata. Njihovo istraživanje kaže da bi Čovića ponovo podržalo dvije trećine hrvatskih birača, dok Diana Zelenika uživa oko 9 posto potpore Hrvata. Potpora hrvatskih birača Komšiću, Falataru i Lijanoviću je, prema tom istraživanju, na razini statističke pogreške.

Ovo istraživanje jasno govori kako Hrvati dišu, ali problem je što istraživanje ne artikulira preferencije bošnjačkih birača, koji presudno, zbog svoje brojnosti mogu utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jednostavnije govoreći ne znamo koliko će Bošnjaka glasovati za Komšića i hoće li taj broj premašiti dvorećinsku izbornu volju koju uživa Čović među Hrvatima, piše HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Bez izmjene ustava BiH ne može u EU

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH na odlasku Dragan Čović rekao je kako bez promjene ustava ta zemlja neće moći postati članica Europske unije, što je ocijenio i prigodom da se riješi hrvatsko pitanje nakon što su na posljednjim izborima Hrvati preglasani od brojnijih Bošnjaka prigodom biranja člana državnoga vrha, prenose u srijedu tiskani mediji u Mostaru.

”Ustavne odredbe se svakako moraju prilagoditi ambijentu u Bosni i Hercegovini i našim maštanjima o europskoj budućnosti i sve ono što mislimo napraviti u reorganiziranoj BiH. To bez izmjene ustava svakako neće ići”, rekao je Čović sinoć u Mostaru.

Pri tome je pojasnio kako će reformi ustava vjerojatno prethoditi izmjena Izbornog zakona kako bi se zajamčilo da brojniji narodi, prije svega Bošnjaci, ne nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović dodao je kako po sadašnjem Izbornom zakonu Hrvati nemaju nikakve izglede izabrati svog člana državnog Predsjedništva imajući na umu da su Bošnjaci nekoliko puta brojniji od toga naroda.

”Igra koja se vodila zadnjih nekoliko mjeseci rezultirala je time da je brojniji narod poslao poruku nama Hrvatima: ‘koliko god da ste homogeni ili se organizirali, ako dobijete 100 posto glasova mi ćemo vam izabrati predstavnike'” , rekao je Čović.

On je dodao kako će hrvatske stranke poslati jasnu poruku te da će izmjena izbornih propisa po presudi Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju predstavljati preduvjet za uspostavu i funkcioniranje vlasti.

Treći izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva većinom glasova bošnjačkih birača mimo većinske volje Hrvata izazvao je velike političke i nacionalne frustracije kod toga naroda.

Organiziran je veliki prosvjed u Mostaru, a u 20-tak većinskih hrvatskih općina u BiH on je proglašen nepoželjnom osobom.

(Hina)

 

Agresija Dženane Harup-Druško prava je mjera ‘građanske BiH’ onako kako je vide unitaristi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari