Pratite nas

Magazin

Počela je sezona berbe kuka

Objavljeno

na

Sa proljetnim kišama po livadama i hercegovačkim kamenjarima bude se i proviruju kuke, tradicionalni hercegovački proljetni specijalitet.

Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

kuke

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su “prizemnice” visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom “lovištu”, može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Kuke

Zajedno s kukama beru se i divlje šparoge kojih je manje. Divlje šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. Kod nas se još nazivaju zmijske kuke i ljudi ih rijetko beru, iako su jestive.

Spremanje: svježe ubrane kuke se sjeckaju/kidaju ručno, odnosno lome na komadiće dužine 2-3 cm. Potom se kuha 30-ak minuta. Voda se potom iscijedi a kuke se začine sirćetom i uljem. Doda se ljutike (mlade zelene kapulice) i tvrdo kuhanih jaja i delikatesa je spremna za jelo, topla ili hladna svejedno. Takva delicija je malo gorkastog okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u našem kraju, negdje se kuke umjesto kuhanja prže u tavi.Također, kuke se mogu poslužiti i kao salata, dakle bez kuhanja, čime još više čuvaju vrijedne minerale i vitamine.

Kuke imaju nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali – fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

Kuke sadrže najviše vode, 93%. Od vitamina, kuke su najbogatije vitaminom C – 23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.

O ljekovitosti kuka postoje razna proturječna mišljenja.

Šparoge
Šparoge

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta kuka s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

Kuke povoljno djeluju kod zatvora te kod slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se jesti osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje jesti kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.

Široka je paleta načina pripreme šparoga od juha, salata do paniranih šparoga i omleta kakva je primjerice istarska «fritaja». Kao hrana i lijek veoma je bila cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. g.p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90%, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali. Vrlo malo ugljikohidrata i nimalo masti čine ju preporučljivom namirnicom u prehrani dijabetičara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Šparoga sadrži oko 22 kcal na 100 g. te je kalorijski siromašna, ali nutritivno bogata namirnica.

Ljekovite i djelotvorne tvari 
-asparagin,
-arginin
-jantarna kiselina
-tirozin
-tragovi holina
-vitamini: A, B, C, folna kiselina
-minerali: kalij, kalcij, magnezij i fosfor
-mikro elementi: željezo, cink i bakar

Ljekovito djelovanje
-djeluje kao diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela)
-mali sadržaj ugljikohidrata čini ju odličnom dijetalnom hranom u prehrani dijabetičara
-ima svojstva laganog purgativa budući da sadrži celulozna vlakna koja povećavaju volumen stolice i na taj način stimuliraju pražnjenje debelog crijeva, pa se izdanak šparoge ubraja u » korijenje koje otvara» uz komorač, peršin i celer
-pospješuje rad jetre i bubrega, a savjetuje se i u dijeto terapiji nakupljanja mokraćne kiseline, gihta (arthritis urica) i reume
-budući da sadrži sastojke poput folne kiseline, željeza, beta karotena i vitamina C važnih za stvaranje i sazrijevanje stanica krvi savjetuje se kod anemije.

Jela od divljih šparoga i kuka ne bi se smjela izostaviti iz proljetne prehrane!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari