Pratite nas

Magazin

Počela je sezona berbe kuka

Objavljeno

na

Sa proljetnim kišama po livadama i hercegovačkim kamenjarima bude se i proviruju kuke, tradicionalni hercegovački proljetni specijalitet.

Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

kuke

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su “prizemnice” visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom “lovištu”, može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Kuke

Zajedno s kukama beru se i divlje šparoge kojih je manje. Divlje šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. Kod nas se još nazivaju zmijske kuke i ljudi ih rijetko beru, iako su jestive.

Spremanje: svježe ubrane kuke se sjeckaju/kidaju ručno, odnosno lome na komadiće dužine 2-3 cm. Potom se kuha 30-ak minuta. Voda se potom iscijedi a kuke se začine sirćetom i uljem. Doda se ljutike (mlade zelene kapulice) i tvrdo kuhanih jaja i delikatesa je spremna za jelo, topla ili hladna svejedno. Takva delicija je malo gorkastog okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u našem kraju, negdje se kuke umjesto kuhanja prže u tavi.Također, kuke se mogu poslužiti i kao salata, dakle bez kuhanja, čime još više čuvaju vrijedne minerale i vitamine.

Kuke imaju nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali – fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

Kuke sadrže najviše vode, 93%. Od vitamina, kuke su najbogatije vitaminom C – 23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.

O ljekovitosti kuka postoje razna proturječna mišljenja.

Šparoge
Šparoge

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta kuka s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

Kuke povoljno djeluju kod zatvora te kod slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se jesti osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje jesti kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.

Široka je paleta načina pripreme šparoga od juha, salata do paniranih šparoga i omleta kakva je primjerice istarska «fritaja». Kao hrana i lijek veoma je bila cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. g.p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90%, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali. Vrlo malo ugljikohidrata i nimalo masti čine ju preporučljivom namirnicom u prehrani dijabetičara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Šparoga sadrži oko 22 kcal na 100 g. te je kalorijski siromašna, ali nutritivno bogata namirnica.

Ljekovite i djelotvorne tvari 
-asparagin,
-arginin
-jantarna kiselina
-tirozin
-tragovi holina
-vitamini: A, B, C, folna kiselina
-minerali: kalij, kalcij, magnezij i fosfor
-mikro elementi: željezo, cink i bakar

Ljekovito djelovanje
-djeluje kao diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela)
-mali sadržaj ugljikohidrata čini ju odličnom dijetalnom hranom u prehrani dijabetičara
-ima svojstva laganog purgativa budući da sadrži celulozna vlakna koja povećavaju volumen stolice i na taj način stimuliraju pražnjenje debelog crijeva, pa se izdanak šparoge ubraja u » korijenje koje otvara» uz komorač, peršin i celer
-pospješuje rad jetre i bubrega, a savjetuje se i u dijeto terapiji nakupljanja mokraćne kiseline, gihta (arthritis urica) i reume
-budući da sadrži sastojke poput folne kiseline, željeza, beta karotena i vitamina C važnih za stvaranje i sazrijevanje stanica krvi savjetuje se kod anemije.

Jela od divljih šparoga i kuka ne bi se smjela izostaviti iz proljetne prehrane!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Vratija se Roko, di je bija, krila izgubija…

Objavljeno

na

Objavio

ISPADANJE IZ NATJECANJA EUROVIZIJE USPJEH/NEUSPJEH?

Nakon druge večeri napora za ulazak u završnicu ovogodišnjeg jeruzalemskog natjecanja za pjesmu Eurovizije, ne ulazak našeg natjecatelja s pjesmom „The dream“ bio je za mene konsternirajući. Prigodom izvedbe, što je treći puta kako sam pjesmu čuo, čak sam zajedno s pjevačem zapjevao početak refrena… Znači,“ ušla“ mi je pjesma u uho,  a i inače mi se glazbeno svidjela, a pogotovo glas i pjevanje pjevača… Međutim…

Već prigodom prvog slušanja na domaćem terenu nisu mi se svidjela krila, točnije njihov dizajn, pa sam u svojem komentaru na FB bio preporučio moderniji oblik krila kakav mi je bio poznat iz opusa akademske kiparice Dijane Ive Sesartić i njezinog kipa jednog od arkanđela na solinskoj rivi.

PJESMA LIJEPA –KRILA SE NISU UKLAPALA

Na Euroviziji izvedba je bila sjajna, ali ostao  je dojam da su krila bila nezgrapna, a izvođač je u snimanju iz daljine izgledao kao, ne mogu si pomoći,  ormar ili, ajmo reč, ormarek s krilima. Ali i sa zavidnom eksplozijom pljeska na kraju izvedbe, dužom i bučnijom od drugih izvođača, prije i poslije našeg Roka…

Naravno da je ovo moja subjektivna ocjena. Ali i teško mirenje s odlukom glasača, po onoj narodnoj  – svatko sudi po sebi. Kako doći do objektivnije stručnije ocjene boljeg poznavatelja i usporediti s njom vlastito mišljenje? Temeljno novinarsko pravilo je  „u glavu“. Kako naći takvu „glavu“,  kada se radi o multidisciplinarnom spektaklu u kojem je pjesma i glazba samo nit vodilja. Potražih Facebook i FB prijatelja Zorana  Škugora, poznatog producenta i all round intelektualca, koji poznaje background glazbenih manifestacija, od klapskih, do eurovizijskih i šire…

ŠKUGOR: DANAS SE PISME GLEDAJU, A NE SLUŠAJU

S njegovim dopuštenjem, iz inboxa objavljujem moje pitanje i odgovor. Pitanje je glasilo:“ Kad bu meritorna ocjena palih anđela. Meni je pjesma lijepa, ulazi u uho. Je li dekoracija potopila pjesmu, naravno uz druge motive, od političkih na dalje…? Odgovor je bio: Danas se pisme gledaju, a ne slušaju… Moja reakcija je bila: Ojme, falila dekoracija. Fala, bila je ka prije trideset godin…ne?“. I to je sve. Zamolih g. Škugora za intervju. Nije bilo reagiranja,  pa intervjua nema.

Zato nastavljam s osvrtom. Dobih glazbenjačku potvrdu i poduku poznatu meni i iz moje teniske amaterske sfere, da se tenis igra nogama, a pomaže rukama. Premda se loptica preko mreže prebacuje s reketom u ruci. Prevedeno na glazbenu natjecateljsku sferu u slobodnoj interpretaciji – možeš imati super i glazbu i izvođača, ali odlučuju ostali i vidljivi i nevidljivi činitelji iz sfere znanja sposobnosti, stručnosti, ali i kockarski… Sve,ali baš sve, vidljivo s pomoću televizijskog prijenosa…

SVE JE VIDLJIVO NA TELEVIZORU

Za moj dojam da je pjesma dobra dobih potvrdu čitajući subotnji Večernjak. Evo samo nekoliko konstatacija. Poznati pjevač ocjenjuje da naš Roko odlično pjevao, ali da Eurosong nije više natjecanje pjesama nego polako postaje Eurovideosong. Poznata pjevačica je nastup Roka opisala da ima sjajan vokal, da je lijepo otpjevao pjesmu i da je pjesma vrlo korektna. Naglasila je da je vizualno iznimno važno, jer to nije festival, ni koncert na kojem slušate svojeg omiljenog pjevača. Eurosong je nepredvidiv, zahtijeva autentičnost. Svojedobno poznata TV voditeljica drži da na Eurosongu nismo podbacili i da je naša pjesma bila sjajna kao i interpretacija. Izrazila je razočaranje ukusom Europe. Citirat ću, uz nadanje da ne ću dobiti „po nosu“, mojeg FB prijatelja, glazbenog kritičara Hrvoja Horvata koji kaže: „Na Eurosongu je bitno i biti simpatičan, a ne samo vikati i pjevati visoke tonove i iskazivati tehničke moći pjevača. Eurosong ima drugačije postulate  i često sasvim slučajne stvari odlučuju o pobjedniku“…

TKO GUBI, IMA SE PRAVO LJUTITI…

Poslije svakog debakla, po narodnoj : Tko gubi ima se pravo ljutiti, postavljaju se pitanja, viri u susjedstvo, i u dvorišta moćnih, traže se krivci. Sve to traje neko vrijeme dok aktualna politika i PR ne ponude nešto drugo, a Eurosong polako siđe s pozornice javnosti. Međutim, radi se o imidžu države i njezinog kulturnog statusa u svijetu i ne bi nam trebalo biti svejedno da nas je toliko zemalja preteklo u finalnom natjecanju.

Ne bi trebalo u državi koja je svojedobno bila uspješna u ovom natjecanju  biti svejedno ima li nas ili nema u natjecanju, ali i završnici. Stoga nije neopravdano očekivati od mjerodavnih, ne znam tko su oni, ali njihovo djelovanje je ocjenjivo i vidljivo, da pokušaju pronaći algoritam za pripremu uspješnog nastupa, jer, očito je, da samo pjesma i glazba ne odlučuju sami po sebi, nego u sinergiji brojnih ostalih  činitelja. Želimo im, ne baš poznatima, ali po neuspjehu prepoznatima, uspjeh u tom poslu.

OJ, MJERODAVNI, RADI SE O IMIDŽU HRVATSKE…

U odgovoru na pitanje iz naslov, nezadovoljni smo bez ulaska u završnicu. Ipak,  zadovoljni smo, ne samo ja, lijepom pjesmom i njenim interpretatorom i interpretacijom. Očito je da brojnost utjecajnih činitelja čini nastup kao svojevrsni lutrijski  podvig. U ostalom, što u životu nema lutrijskih natruha? Kvaliteta  pjesme pokazat će se na tržištu brojem prodanih nosača zvuka, što želimo. Nastup na Euroviziji, pa ne i u završnici, pridonijet će promociji, ako ju naši poslovnjaci s tog područja budu znali provesti i uspješno iskoristiti. U ovom slučaju radi se o njihovom džepu, pa se očekuje uspješna „prodaja“ dobrog proizvoda.

Do idućeg Eurosonga bez krila, jer se zna kako je Ikar završio kad su mu se „rastopila“ zbog Dedalova izbora ljepila. Razmislimo možda, našalimo se, o čarobnom letećem sagu i Aladinovoj svjetiljci… Učinila bi, moguće, put  do uspjeha transparentnijim…

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Službeno se upoznali Zdravko Mamić i Aleksandar Vučić

Objavljeno

na

Objavio

Svečanost otvaranja 22. međunarodnog sajma gospodarstva – Mostar 2019, privukao je, uz brojne izlagače, još i neke nevjerojatno zanimljive osobe. A to je, svakako, vidljivo i na ovoj fotografiji.

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prije posjeta sajmu razgovarali su o suradnji BiH i Srbije.

U Mostaru je nazočan i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, no on se nije sastajao u sjedištu HDZ-a s Čovićem i Vučićem.

Ali, ovo je sigurno najatraktivniji i najnevjerojatniji prizor iz Mostara – predsjednik Srbije s neskrivenim divljenjem gleda u Zdravka Mamića, bivšeg izvršnog predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza i Dinama, koji je već mjesecima u bijegu pred hrvatskim pravosuđem.

Simpatija je obostrana, što potvrđuju srdačnost i toplina dvojice zaljubljenika u sport, a na fotografiji Čović samo ”statira”.

Podsjećamo i kako je Mamić već javno, u intervjuu srbijanskom Alo.rs, početkom siječnja ove godine, izrazio svoje divljenje Vučiću.

“Na sav posao i obveze koje ima, primjećujem da Aleksandar Vučić veliku pažnju poklanja i sportu. A to što predsjednik države voli sport čudesno je bitno za jednu zemlju. Za sportaše je to najvažnije”, rekao je Mamić u intervjuu za srpski Alo.rs pa dodao:

“Znam da je Vučić u nekoliko službenih posjeta s hrvatskim delegacijama, ili pojedincima u Zagrebu i Vukovaru pitao za mene i hvalio moj rad. To mi je veliki kompliment. On je poznati navijač Crvene zvezde i očigledno se dosta razumije u nogomet. Nažalost, nisam imao priliku upoznati Vučića, ali bih ga volio upoznati.”

Eto, sada se u Mostaru obojici ispunila velika želja, piše direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati