Pratite nas

Naši u svijetu

Počela specijalna operacija protiv separatista!?

Objavljeno

na

Ukrajinska vojska navodno je započela specijalnu operaciju usmjerenu protiv separatista u Slavjansku, javlja RT. Kako bi slomili otpor angažirano je 20 helikoptera. Pobunjenici su srušili jedan helikopter, dok su dva oborena još ranije pri čemu je jedan pilot poginuo, a drugi ranjen.

Vođa samoobrambenih snaga Slavjanska izjavio je kako helikopteri na grad bacaju projektile, no prema izvješćima agencije Interfax, nisu zabilježene štete.

Napad je usmjeren na nekoliko kontrolnih točaka. Izvela su ga naoružana vozila i helikopteri iz kojih su se spustile vojne trupe, izjavio je za RIA Novosti glasnogovornik obrambenih snaga Slavjanska.

Reutersov fotograf javio je kako je u predgrađu Slavjanska helikopter otvorio vatru, a proruski separatisti kažu kako su ukrajinske snage počele “veliku operaciju” radi ponovnog osvajanja grada.

Po njihovim riječima, jedan je helikopter srušen, a pomoćnik ukrajinskoga ministra unutrašnjih poslova Arsena Avakova rekao je za Reuters da ne može komentirati te podatke. “Dok ne bude sve gotovo, nitko ništa neće reći”, rekao je taj pomoćnik.

Naoružane skupine koje žele odcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji zauzele su zadnjih dana više zgrada državne uprave u istočnoukrajinskim gradovima, među ostalima i u Slavjansku.

Snažne detonacije čuju se iz sjevernih predgrađa Slavjanska, javljaju pobunjenici koji već dva tjedna drže taj grad, a prenosi France Presse. U Slavjansku su proruski separatisti protekli tjedan oteli i skupinu OESS-ovih promatrača.

Ukrajinske su snage “zauzele selo Bilbasivku”, tvrde pobunjenici. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi, vratilo se 49.696.

Objavljeno

na

Objavio

Iz Hrvatske je u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a danas objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Po useljavanju u Njemačku u te dvije godine, Hrvatska je na petom mjestu, iza Rumunjske (432.852 useljenih u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi).  Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranata koji su 2016. i 2017. došli u Njemačku, piše VečernjiList.

U te dvije godine, iz Njemačke se u Hrvatsku vratilo se 49.696 osoba, tako da je u saldu migracija s Njemačkom Hrvatska u minusu 64.538 ljudi za 2016. i 2017. godinu.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna.

Iz BiH su u istom razdoblju otišle 50 122 osobe dok se vratilo njih 28 423. Slična je situacija i u Srbiji. Iz te su zemlje u dvije godine otišle  51 143 osobe, a vratilo ih se vratilo više – 52 575.

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ‘ranjena zajednica’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik i zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je u utorak u Zagrebu da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica” ali da imaju “elan, viziju i energiju” pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari