Pratite nas

Herceg Bosna

Počeli pripremni radovi za izgradnju HE “Vranduk”

Objavljeno

na

Delegacija koju su sačinjavali generalni direktor JP Elektorprivreda Elvedin Grabovica, te premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sa ministrima u Vladi Federacije i članovima Uprave JP EPBiH, danas je obišla lokalitet buduće hidroelektrane “Vranduk” gdje su u toku pripremni i istražni radovi za početak gradnje objekta.

Povod za obilazak lokacije gdje će se graditi HE “Vranduk” jeste skori početak radova na izgradnji prve hidroelektrane u sistemu JP EPBiH u poslijeratnom periodu, a tu je još i objava međunarodnog javnog poziva za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija zainteresovanih za učešće u izgradnji HE “Vranduk”, kao i uručenje Plana upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.

Generalni direktor JP Elektroprivreda Elvedin Grabovica, izrazio je zadovoljstvo današnjom posjetom te istakao kako je ovo prvi značajniji projekat nakon rata u BiH.

“Ovo je prvi značajniji kapitalni objekat nakon rata i procijenjene investicije iznose oko 120 miliona KM. Za 20 dana ćemo znati kompanije koje su zainteresovane za projekat po principu ‘ključ u ruke'”, kazao je Grabovica.

On je dodao da je Elektroprivreda u Plan upravljanja za održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk investirala 150.000 KM i te da je preuzela sve ugovorne obaveze sto je traženo od njih, kako bi zaštitili Nacionalni park i tvrđavu na Vranduku.

Prva faza eksproprijacije nekretnina na lokaciji izgradnje HE “Vranduk” na području Općine Zenica je okonočana, a Elektroprivreda BiH je preuzela četiri nekretnina na području MZ Vranduk, među kojima i stambeni objekti, građevinsko zemljište pod stambenim objektima, poljoprivredno i šumsko zemljište.

Premijer FBiH Nermin Nikšić je izrazio zadovoljstvo što je Elektroprivreda ispoštovala i stavke iz ugovora o očuvanju Nacinalnog parka Staru grad na Vranduku.

“Elektroprivreda kao najveća kompanija u vlasništvu FBiH jeste generator daljnjih industrijskih napredaka, ali taj razvoj ne treba biti na uštrb lokalne zajednice i drago mi je da je danas EP ispoštovala i svoju drugu obavezu o očuvanju nacionalnog parka. Osim energetskog sektora to dopronosi i razvoju drugih privrednih grana”, izjavio je Nikšić.

Direktor Gradskog muzeja Zenica Adnadin Jašarević danas je u ime direktorice Zavoda za zaštitu spomenika kulture Lidije Mičić, od direktora EP Elvedina Grabovice primio Plan za upravljanje i održavanje Nacionalnog spomenika Stari grad Vranduk.

“Ovaj Plan upravljanja podrazumijeva da će EP brinuti o potrebama tvrđave Vranduk kao što su sanacioni radovi i radovi rekonstrukcije. Kakva vremena dolaze po pitanju ulaganja u kulturne institucije i kulturu, smatram da je ovaj gest EP pohvalan i da ćemo u buduće imati sredstva za održavanje naših kulturnih objekata”, kazao je Adnadin te dodao da se na održavanje tvrđave Vranduk godišnje uloži oko 18.000 KM.

Vrijednost projekta HE “Vranduk” je 127 miliona KM, a njena izgradnja je planirana kao protočno postrojenje derivacionog tipa, instalisane snage 19,63 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 96,38 gigavat-sati (GWh).

klix.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obrana Hrvata kroz Herceg Bosnu ne može biti zločinački pothvat

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje 26. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedanaest dana prije drugostupanjske presude šestorici nekadašnjih čelnika HZ, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne, proteklo je u zebnji i iščekivanju, te u isticanju ponosa prema opstanku i opstojnosti Hrvata u BiH i pijeteta prema svim žrtvama, piše Večernji list BiH.

Nekritička i crno-bijela tehnika portretiranja svih događanja u Bosni i Hercegovini i ove godine su učinila da se na Herceg Bosnu gleda najmanje iz tri kuta.

Dretelj i Musala

Posve je logično da će bošnjačke žrtve za sve loše osuđivati Herceg Bosnu i hrvatske vlasti. Jednako kao što to čine hrvatske žrtve prema bošnjačkim vlastima i Sarajevu. A da čak ni u tome pristupu žrtvama ni približno jednako nema jednakosti, kao niti počinjenim zločinima, pomoglo je nedavno izricanje presude za žrtve u logorima Musala kod Konjica i Dretelju kod Čapljine.

Uz to što je hrvatski “zločinac” dobio dvostruko veću kaznu od bošnjačkog “zločinca”, u najmanju ruku neprihvatljivo je da se logor za Hrvate naziva sabirnim centrom, u kojemu su se, eto, omakli i zločini, a da pravosuđe BiH sabirni centar kojim su upravljali Hrvati nazivaju logorom.

Ništa drukčija dioptrija nije bila niti iz Haaga, koji je u prvostupanjskoj presudi jedino osudio grijehe Herceg Bosne, koja formalno ne postoji, a istodobno niti jedna druga genocidom, ubojstvima i progonom napravljena tvorevina nije doživjela takvu osudu.

Postavlja se pitanje, treba li se sramiti Herceg Bosne, njezinih utemeljitelja, njezinih rezultata… Svako racionalno i normalno stvorenje osudit će zločine koje je bilo tko počinio u bilo koje ime.

Identičnu distancu treba zauzeti prema svima onima, institucijama i pojedincima, koji nastoje stigmatizirati cijeli jedan narod, Hrvate, i staviti im breme kakvo su nosile ustaše i sljedbenici zločinačkog nacističkog režima.

Posavina, Bosna…

Protagonisti se jesu promijenili, ali matrica prikazivanja žrtve i izvlačenja političkih bodova na tome temelju odavno je pročitana priča. Hrvati u BiH na povijesni dan osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne trebaju i moraju biti ponosni.

Posebice stoga jer su toga dana 18. studenoga 1991., na dan pada Vukovara, odgovorili kako neće skrštenih ruku čekati sudbinu grada heroja na obalama Dunava. Podlogu za osnivanje Herceg Bosne dale su im već utemeljenje Hrvatske zajednice u Bosanskoj Posavini, središnjoj Bosni, te na koncu i onima u Hercegovini.

Upravo su ta činjenica te kasnije stvaranje Hrvatskoga vijeća obrane bili ključni za opstanak i opstojnost najvećeg dijela hrvatskoga naroda. Na tome teritoriju zadržalo se oko 450.000 Hrvata. Herceg Bosna bila je jedina žila kucavica i za opstanak Bosne i Hercegovine.

Ideja Herceg Bosne nikada nije i neće umrijeti među Hrvatima. Oni je, makar i u virtualnom svijetu, doživljavaju ispunjenjem stoljetnoga sna o slobodi.

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari