Pratite nas

Hrvatska

Počeli su izbori za Predsjednika Republike Hrvatske. Od 7 sati ujutro otvorena su birališta diljem Hrvatske

Objavljeno

na

Počeli su izbori za Predsjednika Republike Hrvatske. Od 7 sati ujutro otvorena su birališta diljem Hrvatske, a glasuje se i u inozemstvu u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH. Glasovati se može na ukupno 6350 birališnih mjesta.

Predsjedničke izbore danas nadgleda 21.819 promatrača. Od toga su 794 promatrača regrutirale nevladine udruge, njih 21.012 političke stranke, a dolaze i četiri strana promatrača (po dvojica iz Litve i Letonije). Rad Državnog izbornog povjerenstva (DIP) nadgledat će 11 promatrača – 9 iz udruga, a dvojica iz političkih stranaka.

Podaci su to iz DIP-a, kojemu su do ponedjeljka 22. prosinca stranke i udruge trebale vratiti popunjene tablice s imenom i prezimenom promatrača te biračkim mjestom na kojemu će nadgledati izbore.

Promatrači će, kažu u DIP-u, nadgledati rad biračkih odbora te povjerenstava.

– Poanta je da će se na biračkim mjestima unaprijed točno znati ime i prezime promatrača koji dolazi, a svi će promatrači imati naljepnice s jasno naznačenom njihovom ulogom na izborima – kaže predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Najviše promatrača prijavio je HDZ, njih 9782, od čega će 61 nadgledati izbore u inozemstvu. Stranke koje podupiru kandidaturu aktualnog predsjednika Ive Josipovića (SDP, HNS, HSU i ORaH) najavile su 8728 promatrača, stranke koje podupiru Milana Kujundžića (HDSSB, Savez za Hrvatsku, HSP, Hrvatska zora i druge) regrutiraju 1875 promatrača, od čega će ih 61 biti u inozemstvu, dok je Živi zid koji stoji iza predsjedničkih ambicija Ivana Vilibora Sinčića najavio 362 promatrača.

Osim prijava koje su stigle u DIP, tri stranke – HNS, HSS i ORaH – su “na terenu” prijavile još 265 promatrača. Za razliku od Kolinde Grabar Kitarović i Milana Kujundžića, kandidati Ivo Josipović i Ivan Vilibor Sinčić neće imati promatrače u inozemstvu.

Izbore će promatrati i pet nevladinih udruga. GONG je prijavio 15 promatrača, Hrvatsko odgovorno društvo njih pet, katolička udruga Palma njih 39, Udruga promatrač je najavila 53 osobe, a najviše – njih čak 682 DIP-u je prijavila udruga U ime obitelji. Predsjedničke izbore nadgledati mogu samo one političke stranke koje imaju kandidate.


Otvaranjem birališta u Australiji u subotu, u 21 sat po našem vremenu, počinju šesti predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti – birači ce odlučiti kome dati povjerenje da idućih pet godina vodi državu: Kolindi Grabar-Kitarović (HDZ), Ivi Josipoviću (SDP), Milanu Kujundžiću (Savez za Hrvatsku) ili Ivanu Sinčiću (Živi zid).

Birališta su se u 21 sat otvarila u Canberri, Sydneyu i Melbournu, a u 23 sata otvaraju se u Japanu, u ponoć u Perthu u Australiji te u Kini.

Posljednje će se biralište zatvoriti u Los Angelesu, u ponedjeljak u 4 sata ujutro po našem vremenu.

Osim u domovini, Hrvati će glasovati u još 50 zemalja, pet manje nego na posljednjim izborima 2009. godine. Izbora ovaj put neće biti u Libiji, Maleziji, Peruu, Siriji i na Novom Zelandu.

Za Hrvate van Hrvatske tek 90 biračkih mjesta u cijelome svijetu

Za hrvatske birače u inozemstvu u nedjelju, 28. prosinca otvara se 90 biračkih mjesta, što je 160 mjesta manje nego na izborima prije pet godina, ovoga puta glasovat će se samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Najviše biračkih mjesta, njih 15, otvara se u Bosni i Hercegovini – dva u Sarajevu, deset u Mostaru, dva u Tuzli i jedno u Banjoj Luci.

U Njemačkoj, gdje živi brojna hrvatska zajednica, moći će se glasovati na 13 mjesta, po jedno je određeno u Berlinu, Düsseldorfu i Hamburgu, dva u Frankfurtu, tri u Münchenu te pet u Stuttgartu.

U Austriji će se moći glasovati samo u Beču, u Švicarskoj u Bernu i Zürichu, u Italiji u Rimu, Milanu i Trstu, u Srbiji samo u Beogradu i Subotici.

Samo četiri biračka mjesta bit će otvoreno i u Sjedinjenim Državama – u Washingtonu, Chicagu, New Yorku te u Los Angelesu.

Hrvatin vjeruje da će hrvatski birači izaći na izbore u velikom broju

hrvatinPredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin izrazio je uvjerenje da će hrvatski birači u velikom broju izaći na nedjeljne predsjedničke izbore.

Vjerujem da će birači shvatiti svoje demokratsko pravo i obvezu i izaći u što većem broju na izbore, rekao je Hrvatin u subotnjem Dnevniku javne televizije.

Hrvatin ne očekuje da bi snježno nevrijeme, najavljeno za veći dio zemlje, moglo utjecati na izlaznost. “Ne očekujem da će, ako će možda biti vremenskih nepogoda, biti takve da bi to bio razlog neizlaska”, rekao je predsjednik DIP-a.

Podsjetio je da je za nedjeljne izbore samo u Hrvatskoj određeno 6260 biračkih mjesta, raspoređenih tako da su dovoljno blizu biračima.

Predsjednik DIP-a potvrdio je da je prvi, od dva dana izborne šutnje, prošao s manjim brojem prijava da se šutnja krši.

Mnogo je manje prijava građana o kršenju šutnje, nego ih je bilo na prošlim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

To su sporadični događaji, vidjet ćemo što će biti u nedjelju, ali ne očekujem neke veće probleme, rekao je Hrvatin. (Hina)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari