Pratite nas

Iz Svijeta

Počelo glasovanje na referendumu o neovisnosti Škotske

Objavljeno

na

Škoti će donijeti jednu od najvažnijih odluka u svojoj povijesti i na referendumu odlučiti hoće li napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo – nakon više od 300 godina provedenih u zajednici – što je prije gotovo sto godina učinila Irska. Birališta su otvorena i u 7 sati, a glasovat će se do 22 sata po mjesnom vremenu. Rezultati se očekuju rano u petak.

Rezultati anketa, objavljeni uoči početka referenduma o budućnosti Škotske, i dalje pokazuju da je većina Škota za ostanak svoje zemlje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ankete, koje su provele agencije Survation i YouGov, pokazuju da je između 52 i 53 posto ispitanih Škota protiv neovisnosti, prenosi Reuters.

Prema posljednjim podacima 4.285.323 birača su registrirana za glasovanje na referendumu, što predstavlja oko 97% stanovništva preko 16 godina starosti. Referendum je otvoren za one koji imaju 16 i više godina i žive u Škotskoj. Na biračkom listiću će biti pitanje: Treba li Škotska biti neovisna zemlja?, a birači bi trebali prekrižiti bilo Da ili Ne.

Tabor ‘za’ i onaj protiv neovisnosti Škotske uputili su jučer svoje posljednje poruke građanima.

U otvorenom pismu biračima, škotski prvi ministar Alex Salmond izjavio je da referendum predstavlja “najveći i najznačajniji trenutak koji ćemo ikad imati”. On je poručio biračima da ignoriraju “sve očajnije i apsurdnije strašne priče” Downing Streeta i da vjeruju u sebe. Salmond tvrdi da će Škotska biti dobrodošla u Europsku uniju i odbacuje izvješća da je španjolski premijer Mariano Rajoy rekao da će morati podnijeti zahtjev za članstvom kao bila koja država kandidatkinja.

Alistar Darling, koji vodi kampanju protiv neovisnosti, kaže da bi izglasavanje neovisnosti bila “tragedija” te da je bilo dosta ružnih stvari u kampanji za neovisnost. U potezu koji je interpretiran kao paničan, britanski premijer David Cameron i još dvojica čelnika glavnih stranaka u Westminsteru obećali su jučer ‘nove, velike ovlasti’ Škotskoj ako donese odluku protiv neovisnosti.

hrt.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Četnicima zabranjeno sudjelovanje na mimohodu ratnih veterana u Melbourneu!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mimohod australskih i zapadnih savezničkih veterana

Danas je u Melbourneu u Victoriji održan mimohod australskih i savezničkih ratnih veterana, na kojemu su do sada marširali i australski četnici, ali su danas protjerani, kako javljaju iz Srpskog nacionalnog centra “Draža Mihajlović” ovdje u Melbourneu.

Godinama smo ulagali proteste protiv njihova sudjelovanja, o čemu je predratni emigrantski  “Hrvatski tjednik” iz Melbournea detaljno izvještavao svake godine.

Proteste je ulagala i Jugoslavija i tek je njezinom propašću taj pritisak prestao i nigdje u austalskom tisku nismo mogli naći spomena da je hrvatska diplomacija nastavila u ime Hrvata Australije protestirati protiv sudjelovanja četnika u mimohodu savezničke vojske, svake godine na ANZAC Day 25. travnja.

To se nije moglo očekivati u vrijeme kada je Vesna Pusić bila ministrica vanjskih poslova RH, ali je bilo za očekivati da će dolaskom HDZ-a na vlast ipak nešto biti učinjeno. Međutim, što god je SDP uvodio, kada je dolazio na vlast, HDZ je zadržao a često i učvrstio.

Prije par godina skupina hrvatskih branitelja iz Sydneya je na osnovu hrvatske vojne pripadnosti NATO savezu i zajedničkog sudjelovanja u mirotvornim operacijama diljem svijeta zajedno s Australcima, pokušala sudjelovati u mimohodu na ANZAC Day, ali su nakon srpskog protesta bili zamoljeni za odustanu, što su i učinili da se ne stvara nered koji bi u australskoj javnosti ostavio vrlo negativan utisak.

Hrvatska je članica NATO saveza. Kako Australija i Novi Zeland nisu atlanske države, u tu je svrhu 1951. godine osnovan vojni savez  ANZUS (Australia, Novi Zeland i USA), koji je u svakom praktičnom smislu sastavni dio NATO saveza.

Kako su raspadom Jugoslavije i uspostavom diplomatskih odnosa između Hrvatske i Australije hrvatski koordinacioni odbori raspušteni, a zastupanje hrvatskih interesa preuzela hrvatska diplomatska predstavništva, protesti protiv ovakvog promoviranje četništva, koje Hrvati doživljavaju kao prst u oko, umukli su.

Nakon masakra u Novom Zelandu, gdje je jedan Australac inspiriran četništvom, pokoljem u Srebrenici i općim srpskim antimuslimanskim svjetonazorom, poubijao veliki broj muslimana u dvije džamije u Christchurcu, Projekt Velebit je zajedno sa sydneyskim glasilom “Domovina” i Odborom Hrvata u Victoriji, 24. ožujka 2019. uputio otvoreno pismo na australskog federalnog Ministra za veteranska pitanja i na sva državna predstavništva australskog udruženja ratnih veterana RSL, objašnjavajući da Australija prihvaćanjem četnika kao sudionika na ANZAC Day mimohodima, legalizira i promovira ideologiju pod čijim utjecajem je najprije počinjen masakr u Norveškoj a sada i u australskom susjedstvu, u Novom Zelandu.

Izvještaj o tome objavljen je na Projektu Velebit 25. ožujka o.g.:

ZAUSTAVITI INFILTRACIJU, POPULARIZACIJU I LEGITIMIZACIJU ČETNIŠTVA U AUSTRALIJI

Četnici čekaju spremni priključiti se veteranskom mimohodu u Melbourneu.

U suradnji s Projektom Velebit u domovini, upriličili smo ovu akciju solidno i temljito, ali smo po tek nekoliko neslužbenih signala imali indikacije da bi sudjelovanje četnika u mimohodu moglo biti zabranjeno i sve do danas, 25. travnja, na ANZAC Day nismo znali hoće li Australija reagirati.

Preko australskog Hrvata Jacka Vlasica, koje bio u sastavu austalskih oružanih snaga, a koji je i sam ulagao proteste protiv četničkog sudjelovanja u mimohodima, dobili smo neslužbenu obavijest da bi četnici mogli biti zabranjeni s veteranskog mimohoda, ali su od njega tražili da s tim ne izlazi u javnost.

Tek danas poslije podne, nakon što su mimohodi završili saznajemo da je naše Otvoreno pismo rodilo plodom i da su četnici po prvi puta u preko pola stoljeća, uz pomoć interventne policije protjerani s mimohoda.

Iz Srpskog nacionalnog centra “General Draža Mihjlović” ovdje u Mlebourneu, pred par sati je došla izjava na engleskom jeziku, čiji prijevod donosimo u nastavku:

“Ambasador Srbije je bio obaviješten o događajima koji su se zbili danas, a odnose se na apsolutno nepoštovanje prema srpskim životima izgubljenima u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Da budemo sasvim jasni, Srbi koji su namjeravali marširati bili su jedinstveni kao jedan. Nije bilo međusobnih unutarnjih razmirica, iako su neki objavili da je to razlog za nesudjelovanje.

Policija blokira pristup četnicima na mimohod ratnih veterana u kojemu sudjeluju i predstavnici drugih savezničkih vojski iz WW2.

Australski vojni predstavnik (Field Marshal) nas je obavijestio i citiram ‘Ako ne popakirate svoje plakate i ne napustite, protiv vas će biti poduzete mjere’, nakon čega je stiglo oko 15 policajaca.

Nismo dobili ništa na crno i bijelo da smo zabranjeni!

Mi ćemo marširati iduće godine i nećemo dozvoliti da lobističke grupe Srbe prestavljaju kao neprijatelje.

Najvažnije je da Srbi rade zajedno i da su jedinstveni, radi čega se ovo nikada više neće ponoviti.”

Jedan je od zabranjenih sudionika sudionika na mimohodu objavio:

“Zabranili su nas sa mimohoda, a 30 pripadnika inteventne policije nas je potjeralo pred telvizijskim kamerama i pedesetak drugih snimatelja – bilo je kao da smo majmuni u cirkusu, sa ovom akcijom unaprijed planiranom da nas isprovocira.

RSL nas  je odlučio zabraniti nakon što su primili prigovore.

Ukazali su na protest iz 1993., međutim podrazumijeva se da je bilo nedavnog dodatnog lobiranja protiv nas – misli se da su ovi također bili Srbi sa, ja pretpostavljam, komunističko-fašističkom agendom. Ovo je krajnje tužan dan za našu zajednicu, pljuvačka u lice našim veteranima pokojnima i živima. Ostali smo sabrani i nismo reagirali na iznenadni postupak vlasti koje su nastupile neprijateljski i agresivno. Predstavnici novina ‘Srpski glas’ su bili prisutni i očekuje se da će događaj opisati u njihovom idućem broju”.

Prava je šteta i veliki indikator hrvatske političke stvarnosti, da ovo nije ostvarila niti pokušala ostvariti hrvatska vlada preko svoga Ministarstva vanjskih poslova i diplomatskoga kora, nego jedna nevladina udruga “Projekt Velebit” bez ikakave državne podrške, koja živi na donacijama državotvornih Hrvata a vlasti njezine predstavnike vodaju po sudovima pod optužbama da njihovo iznošenje istine o Hrvatskoj predstavlja govor mržnje.

Uspjelo je uz podršku “Domovine” i Odbora Hrvata u Victoriji, ostvariti nešto što preko pola stoljeća nije uspjelo nikome i mi ne možemo nego izraziti iskreno zadovoljstvo što smo velikoj hrvatskoj zajednici u Australiji a i cijelom hrvatskom narodu, priskrbili ovaj veliki uspjeh na međunarodnom planu, oko komemoracije koju prenose i o njoj izvještavaju televizije svih država zapadnoga sevezništva.

Dinko Dedić / Projekt Velebit

 

Ljubušanka Katarina na čelu državne policije u Australiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump reagirao na Bidenovu objavu predsjedničke kandidature

Objavljeno

na

Objavio

Objava kandidature Joea Bidena za predsjednika nije prošla nezapaženo kod američkog čelnika Donalda Trumpa koji je upozorio tog političara, bivšeg potpredsjednika, da će predizbori u Demokratskoj stranci biti “prljavi”.

“Dobrodošao u utrku Uspavani Joe”, napisao je Trump na svom Twitter profilu u svom već uobičajenom stilu davanja nadimaka svojim političkim protivnicima.

“Samo se nadam da ćeš imati dovoljno inteligencije, u što se dugo sumnja, da provedeš uspješnu kampanju za predizbore. Bit će prljavo – nosit ćeš se s ljudima koji istinski imaju neke veoma bolesne i dementne ideje. No ako uspiješ, vidimo se na startnoj liniji!”, dodao je republikanac.

Biden je svoju kandidaturu objavio u četvrtak.

“Mi smo u bitki za dušu ove nacije”, poručio je u videoporuci objavljenoj rano ujutro po američkom vremenu, pozvavši birače da uskrate drugi mandat Trumpu.

“Vjerujem da će povijest gledati na četiri godine ovog predsjednika i svega što prigrljuje kao na devijantan trenutak u vremenu. No ako damo Donaldu Trumpu osam godina u Bijeloj kući on će zauvijek i temeljito promijeniti karakter ove nacije i ono što jesmo, a ja ne mogu stajati sastrane i dopustiti da se to dogodi”, dodao je.

Dugogodišnji senator, 77-godišnji Biden, koji je osam godina bio u administraciji demokratskog predsjednika Baracka Obame, pridružio se napučenoj listi dvadesetak kandidata koji žele demokratsku nominaciju kako bi porazili sadašnjeg predsjednika, prenosi Reuters.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari