Pratite nas

Hrvatska

Počelo obilježavanje 28. obljetnica akcije ‘Plitvice’ i pogibije Josipa Jovića

Objavljeno

na

Foto: MUP RH

Komemoracija na 28. obljetnicu akcije “Plitvice”, tijekom koje je 31. ožujka 1991. poginuo hrvatski redarstvenik Josip Jović, počela je u nedjelju u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a u ime Republike Hrvatske ispred spomenika prvoj žrtvi Domovinskog rata zajednički su vijenac položila izaslanstva državnog vrha.

Uz spomenik Josipu Joviću, nakon intoniranja himne vijenac su osim obitelj Jović, položili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Anđelko Stričak, ministri Davor Božinović, Tomo Medved i Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, suborci predvođeni svojim zapovjednikom generalom zbora Josipom Lucićem te predstavnici više braniteljskih udruga.

Na komemoraciji je više od tisuću ljudi, a počast svojem suborcu i drugim žrtvama Domovinskog rata odali su i pripadnici specijalnih postrojbi, danas organiziranih u Udrugu ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udrugu Tigar 90/91 Rakitje, Udrugu Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90 i Udrugu prvi hrvatski redarstvenik.

Na komemoraciju su dotrčali i ultramaratonci, trkači iz udruga Specijalne jedinice policije Grom zajedno s predstavnicima MUP-a, koji su iz Karlovca krenuli jučer i protrčali skoro 90 kilometara do Plitvica, s ciljem da na svoj način, kako je istaknuo idejni začetnik ultramaratonac Nikica Vrabac, podsjete građane na pobjede, podvige, uspjehe, herojska djela i ideale pripadnika specijalne policije tijekom Domovinskog rata. U Grabovcu im se ove godine priključila i grupa trkača Atletskog kluba “Plitvice” koja je s njima otrčala posljednjih 14 kilometara rute.

Tu su i pripadnici Policijske škole “Josip Jović” i Policijske akademije, koji su biciklima u dva dana prošli 150 kilometara, zatim članovi udruga hrvatskih dragovoljaca Rab, Otočac i Senj, koji su propješačili 20 kilometara, biciklisti Udruge Tigar 90/91 Rakitje koji su se dovezli iz Rakitja, svi, kako je rekla na dočeku gostiju glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević, da bi svi zajedno sačuvali od zaborava događaj na Plitvicama i Josipa Jovića.

Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje.U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

U rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao “Krvavi Uskrs”, pripadnici MUP-a krenuli su prema hotelu Jezero, a pobunjeni Srbi postavili su barikade i zapucali na njih iz zasjede, na glavnoj prometnici kod zgrade pošte, nedaleko od hotela u neposrednoj blizini ulaza u NP Plitvička jezera. U autobus s redarstvenicima uletjela je tromblonska mina koja nije eksplodirala jer nije bio izvučen osigurač. Specijalci su istrčali iz autobusa i drugih vozila u koloni te polijegali uz cestu. Uslijedio je višesatni obračun po dubokom snijegu s više ranjenih. Proboj hrvatske policije otežavala je gusta magla i snijeg. Poginuo je 22-godišnji Jović, a devet policajaca je ranjeno.

Prema policijskim izvješćima nakon uspješno provedene akcije Plitvice, kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Među njima bio je i naoružani Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Unatoč pobjedi i činjenici da se MUP vratio u tamošnju policijsku postaju hrvatska se strana kasnije ipak morala povući, pa su Plitvice sve do oslobodilačke Vojno-redarstvene akcije “Oluja” u kolovozu 1995. ostale djelom samoproglašene paradržave Republike SAO Krajine.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.

U MUP-u ističu kako u novijoj povijesti nije poznato da je “igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija”.

(Hina)

 

Krenuo Ultra maraton u znak sjećanja na prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Prosvjed podrške žrtvama seksualnog nasilja: Nekažnjavanje zločina je zločin

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Više tisuća građana okupilo se u subotu na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava na prosvjedu “Pravda za djevojčice” organiziranom u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojeg je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin.

Povod za prosvjed bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, odnosno puštanje na slobodu petorice osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana.

Mirni prosvjedi u 15 hrvatskih gradova

Osim u Zagrebu gdje se po procjeni organizatora okupilo oko 7.000 građana, mirni prosvjedi održavaju se u 15-stak  hrvatskih gradova, među kojima i u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku.

Prosvjednici su na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava nosili transparente na kojima su bile ispisane poruke poput: “Dosta mi je ličkog rukovanja i dalmatinskog milovanja”, “Logo konoplje=zločin, grupno silovanje=krivo je more, “Nema opravdanja”, ” Odgovor je otpor”, “Niste same”, “Institucije koje štite zlostavljače su zlostavljačke”, “Ljute smo”, “Ona je netko, a ne nečija”, “Bez pristanka=silovanje”, “Ni pokorne ni pokorene”, “Vicevi o silovanju nisu smiješni”.

Organizatori prosvjeda – Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja. Od ministra pravosuđa traže da odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Od Državnog odvjetništva traže da hitno premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud, kako bi se spriječili mogući utjecaji interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve.

Traže da policija, centar za socijalnu skrb i sud odmah poduzmu sve radi zaštite dostojanstva i privatnosti žrtve u odnosu na lokalnu okolinu i medije, pružanje psihosocijalne podrške i provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati.

Naposljetku, traži se hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

Iz udruga koje su organizirale prosvjed pozvali su građane suzdrže od napada na suce i osumnjičenike koji izlaze iz demokratskih i civilizacijskih okvira.

Karmelić: Imamo društvo kao slučaj i zato ga moramo mijenjati 

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, kazala je Petra Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

Istaknula je da je takva mračna i nasilna stvarnost rezultat nepostojanja sustavnog programa prevencije, izostanka podrške žrtvama i neadekvatne sankcija za nasilnike.

“Institucije i mi kao društvo smo zakazali”, naglasila je, dodavši da društvo neravnopravno odgaja djevojčice i dječake, izostaju stručni i znanstveno utemeljeni edukativni programi, podrška žrtvama, a institucije štite nasilnike i same sudjeluju u nasilju.

“Mi nemamo jedan slučaj niti slučajeve nego društvo kao slučaj i zato moramo mijenjati društvo”, poručila je Karmelić, upitavši kada ćemo konačno govoriti o nasilju prema ženama prestati govoriti samo onda kada naslovnice ispune tragični slučajevi.

Na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih

Navela je da na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, jer se žrtve boje govoriti o onome što su doživjele i ne vjeruju institucijama koje su ih trebale zaštititi. Naše sudstvo je po neovisnosti 126. u svijetu, a u sudskim procesima pogoduje se interesnim skupinama, dodala je.

“Jer ne žele i ne trebaju odgovarati na pitanja što su nosile, koliko su popile i zašto nisu pazile. Prestanimo preispitivati žrtve i dodatno ih traumatizirati. Ne možemo izmišljati opravdanja za seksualno nasilje jer nasilje nema opravdanja”, poručila je Karmelić, što je izazvalo pljesak brojnih okupljenih građana te glasne zvukove bubnjeva i zvukovima paljenja motora bajkera s pozornice.

Ivan Blažević iz zaklade Solidarna kazao je da njegova definicija frajera u ovoj zemlji jednostavno ne prolazi. “U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici,  nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-te”, kazao je.

Ova zemlja treba muškarce, a oni za razliku od frajera svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost

Poručio je da ova zemlja treba muškarce, a oni “za razliku od frajera, svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost, dječacima kažu da smiju plakati, a djevojčicama ponavljaju da budu snažne i svoje”.

Djeca muškaraca vide kako oni vole i poštuju svoje žene, mijenjaju pelene, kuhaju ručak i zajednički donose važne odluke te vide da im otac zaplače uz tužan film ili pjesmu. Molim vas da obećamo da nikad nećemo počiniti, prešutjeti i opravdavati muško nasilje nad ženama, odnosno nasilje uopće. Jer onaj koji zlostavlja žene i slabije od sebe je slabić, onaj koji šuti o nasilju je kukavica, a onaj koji nalazi opravdanja – papak. Nemojmo biti to već budimo ljudi”, poručio je.

S pozornice su organizatori žrtvama poručili da nisu krive niti odgovorne te da nitko ne zaslužuje nasilje i nije odgovoran za postupke druge osobe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari