Pratite nas

Hrvatska

Počelo obilježavanje 28. obljetnica akcije ‘Plitvice’ i pogibije Josipa Jovića

Objavljeno

na

Foto: MUP RH

Komemoracija na 28. obljetnicu akcije “Plitvice”, tijekom koje je 31. ožujka 1991. poginuo hrvatski redarstvenik Josip Jović, počela je u nedjelju u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a u ime Republike Hrvatske ispred spomenika prvoj žrtvi Domovinskog rata zajednički su vijenac položila izaslanstva državnog vrha.

Uz spomenik Josipu Joviću, nakon intoniranja himne vijenac su osim obitelj Jović, položili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Anđelko Stričak, ministri Davor Božinović, Tomo Medved i Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, suborci predvođeni svojim zapovjednikom generalom zbora Josipom Lucićem te predstavnici više braniteljskih udruga.

Na komemoraciji je više od tisuću ljudi, a počast svojem suborcu i drugim žrtvama Domovinskog rata odali su i pripadnici specijalnih postrojbi, danas organiziranih u Udrugu ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udrugu Tigar 90/91 Rakitje, Udrugu Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90 i Udrugu prvi hrvatski redarstvenik.

Na komemoraciju su dotrčali i ultramaratonci, trkači iz udruga Specijalne jedinice policije Grom zajedno s predstavnicima MUP-a, koji su iz Karlovca krenuli jučer i protrčali skoro 90 kilometara do Plitvica, s ciljem da na svoj način, kako je istaknuo idejni začetnik ultramaratonac Nikica Vrabac, podsjete građane na pobjede, podvige, uspjehe, herojska djela i ideale pripadnika specijalne policije tijekom Domovinskog rata. U Grabovcu im se ove godine priključila i grupa trkača Atletskog kluba “Plitvice” koja je s njima otrčala posljednjih 14 kilometara rute.

Tu su i pripadnici Policijske škole “Josip Jović” i Policijske akademije, koji su biciklima u dva dana prošli 150 kilometara, zatim članovi udruga hrvatskih dragovoljaca Rab, Otočac i Senj, koji su propješačili 20 kilometara, biciklisti Udruge Tigar 90/91 Rakitje koji su se dovezli iz Rakitja, svi, kako je rekla na dočeku gostiju glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević, da bi svi zajedno sačuvali od zaborava događaj na Plitvicama i Josipa Jovića.

Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje.U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

U rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao “Krvavi Uskrs”, pripadnici MUP-a krenuli su prema hotelu Jezero, a pobunjeni Srbi postavili su barikade i zapucali na njih iz zasjede, na glavnoj prometnici kod zgrade pošte, nedaleko od hotela u neposrednoj blizini ulaza u NP Plitvička jezera. U autobus s redarstvenicima uletjela je tromblonska mina koja nije eksplodirala jer nije bio izvučen osigurač. Specijalci su istrčali iz autobusa i drugih vozila u koloni te polijegali uz cestu. Uslijedio je višesatni obračun po dubokom snijegu s više ranjenih. Proboj hrvatske policije otežavala je gusta magla i snijeg. Poginuo je 22-godišnji Jović, a devet policajaca je ranjeno.

Prema policijskim izvješćima nakon uspješno provedene akcije Plitvice, kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Među njima bio je i naoružani Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Unatoč pobjedi i činjenici da se MUP vratio u tamošnju policijsku postaju hrvatska se strana kasnije ipak morala povući, pa su Plitvice sve do oslobodilačke Vojno-redarstvene akcije “Oluja” u kolovozu 1995. ostale djelom samoproglašene paradržave Republike SAO Krajine.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.

U MUP-u ističu kako u novijoj povijesti nije poznato da je “igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija”.

(Hina)

 

Krenuo Ultra maraton u znak sjećanja na prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska nabavlja 10 novih brodica za 50 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Tri hrvatska ministarstva ovih dana objavila su natječaje za nabavu 10 brodica, ukupno procijenjene vrijednosti gotovo 50 milijuna kuna bez PDV-a, piše u subotu Večernji list.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pri tome nabavlja najvrijednije plovilo – brodicu za spašavanje i traganje čija je procijenjena vrijednost 10,5 milijuna kuna.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj za šest brodica za nadzor morskog ribarstva, a ta nabava procijenjena je na 33,6 milijuna kuna bez PDV-a. Ministarstvo obrane pokrenulo je 5,6 milijuna kuna vrijedan pregovarački postupak s prethodnom objavom za nabavu tri RIB- brodice (rigid inflatible boat) s pripadajućom opremom.

Brodica za traganje i spašavanje mora biti od aluminjskih legura, a koristit će se među ostalim i za inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe i prijevoz bolesnika. Duljina trupa mora biti manja od 15 metara, brzina minimalno 35 čvorova a doplov najmanje 400 nautičkih milja.

Nova brodica za traganje i spašavanje mora biti projektirana tako da te poslove može obavljati na gornjoj granici stanja mora šest odnosno značajne valne visine četiri do šest metara pri brzini od 15 čvorova. Brodica uz tri člana posade mora moći primiti još devet osoba uz mogućnost dodatnog smještaja još jedne osobe na nosilima. Rok isporuke ne smije biti dulji od 15 mjeseci od potpisivanja ugovora.

Ministarstvo poljoprivrede još je prije ugovorilo s pulskim brodogradilištem Olimp nautika gradnju dvije brodice za nadzor morskog ribarstva, a sad ih nabavlja još šest. Brodice moraju biti duge 13 do 15 metara, moraju biti opremljene i za višednevni boravak na moru za najmanje četiri osobe.

Maksimalna brzina mora biti najmanje 40 čvorova a doplov mora biti minimalno 200 nautičkih milja. Rok isporuke tih šest brodica je najkasnije 330 dana od potpisivanja ugovora, a bit će raspoređene u Puli, Rijeci, Zadru i Dubrovniku po jedna te u Splitu dvije.

Nove tri brodice MORH-a služit će za ophodnju i nadzor. Bit će različite dužine, najmanja mora primati najmanje osam osoba, a najveća brodica devet osoba s opremom i imati maksimalnu brzinu od 40 plus čvorova. Vojne brodice moraju biti isporučene do 16. listopada 2020., piše Večernji list u subotu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kardinal Bozanić: Identitet hrvatskoga kršćanstva obilježen je marijanskom pobožnošću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: IKA

Misu na blagdan Velike Gospe u marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke predvodio je kardinal Josip Bozanić, istaknuvši da je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo blagdan kršćanske radosti, nade i budućnosti, a identitet hrvatskoga kršćanstva duboko obilježen marijanskom pobožnošću.

“Današnja svetkovina pokazuje da je ljubav jača od smrti, da je u Boga neizmjerna snaga i da je Božja snaga dobrota i ljubav. Bog je pobjednik. Ljubav je pobijedila. Život je pobijedio”, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić predvodeći svetu misu u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici pred više tisuća okupljenih vjernika, bistričkih hodočasnika.

“Danas razmatramo Presvetu Bogorodicu u sretnom završetku njezina ovozemnog života. ‘Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu’. Marija je ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo, jer kod Boga ima mjesta i za ljudsko tijelo”, dodao je.

Marijanska pobožnost duboko obilježila kršćanski identitet Hrvata

Kardinal Bozanić rekao je da je Velika Gospa hrvatski ljetni Božić, a ovaj nam blagdan daje osjetiti snagu vjere i pomaže jače živjeti naše kršćanstvo.

“Identitet hrvatskoga kršćanstva duboko je obilježen marijanskom pobožnošću. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije”, kazao je zagrebački nadiskup Bozanić.

Vjernicima i bistričkim hodočasnicima poručio je da njihovo okupljanje u ovome ‘dragom prošteništu, Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, nije slučajno’.

“Mi ovime živimo i potvrđujemo vjekovnu tradiciju hrvatskih vjernika. Ovaj sabrani, sveti narod Božji, kako bi to rekao papa Franjo, ima svoje lice, svoju povijest, ima svoj identitet i svoje poslanje”, rekao je kardinal Bozanić, naglasivši da je marijanska pobožnost duboko obilježila identitet hrvatskoga kršćanstva.

Podsjetio je da je sveti papa Ivan Pavao II., po povratku u Rim, nakon što je u svetištu Majke Božje Bistričke proglasio blaženim “pastira Crkve zagrebačke, kardinala i mučenika Alojzija Stepinca”, u osvrtu na Apostolski pohod Hrvatskoj, 7. listopada 1998. u općoj audijenciji rekao: ‘Ovo je vrlo značajna činjenica. Naime, kada se jedan narod suoči s trenucima muke i križa, vrlo snažno, kao ni u jednoj drugoj zgodi, osjeti povezanost s Kristovom Majkom te mu ona postaje znak nade i utjehe. Tako je bilo u mojoj domovini, u Poljskoj, tako je bilo i u Hrvatskoj i u svakoj drugoj kršćanskoj naciji koja je bila izložena teškim povijesnim iskušenjima’.

U propovijedi kardinal Bozanić naglasio je da su Hrvati u marijanskim svetištima od svoje Majke i Kraljice stoljećima tražili i dalje traži potporu i snagu za duhovnu obnovu. Naša su svetišta mjesta posebne evangelizacije. Ovdje se u ispovjedi pomirujemo s Bogom da bismo unosili mir u naše obitelji i sredine u kojima živimo. Veliki događaji u životu hrvatskoga naroda uvijek su na neki način vezani uz Mariju i njezinu nebesku pomoć. I drevna i suvremena povijest našega naroda, naše istinske obnove i oslobođenja, svoje uporište nalaze u zagovoru Presvete Bogorodice Marije, dodao je.

Odlika hrvatskog kršćanstva – poštivanje obitelji; obitelj je sveta ustanova

Kardinal Bozanić posebno je pozdravio na misi okupljene obitelji, roditelje s djecom.

“I to je jedna od prevažnih odlika hrvatskog kršćanstva: poštivanje obitelji. Obitelj je sveta ustanova koju treba čuvati, njegovati i promicati. Hvala Bogu što je u Hrvata obitelj visoko cijenjena ustanova, čak i ondje gdje se susreću poteškoće, lomovi i križevi”, naglasio je kardinal Bozanić. Potrebno je ponovno otkrivati ljepotu obiteljskoga života – da su brak i obitelj bogatstvo, da je dobro vjenčati se i imati djecu, da su bake i djedovi blagoslovljeni u svojoj unučadi, da mladići i djevojke trebaju dublje upoznati ideal obiteljskoga poziva kao i duhovnih zvanja u Crkvi, kazao je Bozanić, dodavši kako se  ‘Kristova ljubav u našem svijetu utjelovila u obitelji’.

Važnost kršćanskog domoljublja, naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav prema svome narodu

“I na kraju želim naglasiti i važnost kršćanskog domoljublja, kao uporišta našega vjerničkog života”, naglasio je u propovijedi kardinal Bozanić, istaknuvši: “Naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav i odanost prema svome narodu, a Marija i Josip prenijeli su mu tradiciju otaca”.

“Kršćansko domoljublje je oblik zahtjevne ljubavi prema bližnjemu što uključuje potpunu i svestranu odgovornost za opće dobro naroda i svakog državljanina, za baštinjeni dio zemlje, za učvršćivanje važnih narodnih institucija, za kulturnu baštinu i jezik”, rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić.

Dodao je kako kršćansko domoljublje potiče na izgradnju zajedništva, na međusobno razumijevanje i opraštanje. Kršćansko domoljublje ne dopušta da ostanemo ravnodušni prema siromašnima, zaboravljenima i odbačenima, a uči nas i ispravno vrednovati vlastitu tradiciju i poštivati tuđu, kazao je.

Na kraju svoje propovijedi zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić zazvao je zagovor Presvete Bogorodice Marije, kraljice Hrvata, u vremenu “kada slušamo polifonije suvremenih društvenih i političkih rasprava, da ne zaboravimo baštinjene poruke prosvjetljene Evanđeljem koje su nas sačuvale u prošlosti i koje nam i dalje mogu davati snagu za život u sadašnjosti i budućnosti”.
Kardinal Bozanić propovijed je zaključio riječima blaženoga Alojzija Stepinca, sa Zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.: “Očevi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje oči k Onoj koja je osjetila bol ugroženih, progonjenih, ispaćenih… Nju molimo da nam pomogne i u budućnosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati