Pratite nas

Hrvatska

Počelo obilježavanje Žrtve Borovo naselja za Domovinu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Obilježavanje 27. godišnjice stradanja hrvatskih branitelja i civila Borova naselja počelo je u ponedjeljak komemorativnim skupom pod sloganom “Žrtva Borovo naselja za Domovinu” održanim pred ostacima u Domovinskome ratu srušene zgrade vukovarskog Borovo commerca, u čijem podrumu je tijekom velikosrpske agresije bio odjel Ratne bolnice.

Po podacima vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga, na sam dan okupacije Borova naselja, u toj je gradskoj četvrti ubijena 51 osoba, a u cijelom je Borovu naselju poginulo 176 hrvatskih branitelja i civila. U podrumu Borovo commerca bilo je oko 800 ranjenika, a njih 115 je odvedeno u nepoznato i ubijeno.

“Ovdje se dogodio grozan zločin jer je agresor znao da se u podrumu nalaze ranjenici ali ga to nije spriječilo da tenkovima tuče ovu zgradu, koje danas više nema”, kazao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Penava je ocijenio kako jučerašnja Kolona sjećanja koja je prošla Vukovarom može svima služiti na čast jer je bila dostojanstvena.

Po riječima predsjednice udruge Vukovarske majke Mande Patko, ni nakon 27 godina od počinjenih zločina tuga i bol nisu ništa manji. Također je upozorila kako je puno vremena prošlo od zadnjih identifikacija i pronalaska grobišta, a za to krivi sve prijašnje Vlade.

Nakon prigodnog komemorativnog programa, u Koloni sjećanja sudionici obilježavanja zaputili su se do Župne crkve Gospe Fatimske, gdje će misu zadušnicu predvoditi župnik Župe sv. Euzebija i Poliona iz Vinkovaca mons. Tadija Pranjić.

Bacanjem vijenca u Dunav u Borovu bit će odana počast stradalima na tome mjestu, a odat će se i počast ubijenim hrvatskim braniteljima i civilima čija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice između Borova i Dalja.

(Hina)

 

Simbol ratnog Vukovara: Kako su ‘Zenge’ spašavale branitelje, ali im i stvarale dodatne probleme

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Steinmeier: U Europi je upravo ‘suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija ne smije se izgubiti u bilateralnim razmiricama, rekao je u četvrtak u Zagrebu njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Kolindom Grabar-Kitarović s kojom se suglasio da se izgledi za još bolju bilateralnu suradnju otvaraju 2020. kada će obje zemlje predsjedati Europskom unijom.

Službeni posjet predsjednik Savezne Republike Njemačke počeo je u četvrtak svečanim dočekom u uredu predsjednice i razgovorom u četiri oka u kojem su oboje istaknuli  da dvije zemlje dijele stajališta u mnogim europskim pitanjima, snažno ih povezuje hrvatska zajednica u Njemačkoj, a još tješnje surađivat će kada budu svaka pola godine predsjedali Unijom.

Europska unija ne smije se “izgubiti u bilateralnim razmiricama”, rekao je Steinmeier u zajedničkoj izjavi novinarima s predsjednicom nakon sastanka.

Najmlađa članica Europske unije, Hrvatska je i “most” između europskog bloka i zemalja jugoistočne Europe s kojom je veže zajednička prošlost, rekao je.

Naravno u toj prošlosti bilo je i teških razdoblja, rekao je njemački predsjednik odaslavši tako poruku zemljama jugoistočne Europe (JIE) da prevladaju otvorena pitanja.

U Europi je upravo “suočavanje s teškoćama u prošlosti utrlo put u budućnost”, rekao je Steinmeier.

Njemački gost će u četvrtak posjetiti međunarodnu školu Eurocampus u kojoj pod istim krovom djeluju njemačka i francuska škola.

“To je lijep primjer pomirenja”, rekao je Steinmeier.

Hrvatska podupire euroatlantsku perspektivu svih zemalja JIE, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“U tom smislu želimo stabilnu jugoistočnu Europu, a posebno Bosnu i i Hercegovinu”, rekla je.

Najavila je da će za svog predsjedanja u prvoj polovici 2020. organizirati još jedan summit posvećen proširenju JIE.

Kalendar je predvidio da jedni iza drugih preuzmemo odgovornost, rekao je predsjednik Njemačke koja će Vijećem EU predsjedati iza Hrvatske, u drugoj polovici 2020.

“To je šansa da još bolje surađujemo na europskoj razini”, smatra Steinmeier.

Hrvatska ne zaboravlja ključnu potporu Njemačke 90-ih

Hrvatska predsjednica istaknula je da dvije zemlje dijele zajedničke europske vrijednosti i predanost snažnoj Europskoj uniji.

Hrvatska će uvijek pamtiti “ključnu ulogu Njemačke i drugih bliskih prijatelja tijekom borbe za opstojnost, posebice tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera, rekla je i naznačila da Zagreb računa na dalju potporu Njemačke.

Hrvatska cijeni “stalnu i snažnu” potporu Njemačke članstvu Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekla je predsjednica.

Naglasila je da će EU “postati sigurnija i jača kada Hrvatska uđe u schengenski prostor”  i eurozonu.  “U tom pogledu računamo na potporu Njemačke”, rekla je Grabar-Kitarović dodala da Hrvatska već ulaže velike napore u učinkovit nadzor “najduže istočne vanjske granice EU”.

Njemačka je među najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske. Ona je prvi vanjskotrgovinski partner, 4. po veličini inozemni ulagač te tradicionalno prva po broju turističkih posjeta, rekla je Grabar-Kitarović uz podatak da je lani 2,9 milijuna posjetitelja u Hrvatsku stiglo iz Njemačke.

Hrvatska želi povećati izvoz u Njemačku, rekla je.

Dvije zemlje surađuju u nizu područja, ali posebnost u bilateralnim odnosima su hrvatski građani u Njemačkoj i hrvatski građani njemačke nacionalnosti koji su “snažan most prijateljstva i spona”.

Hrvatska zajednica od 368.000 ljudi snažno je integrirana u Njemačkoj, rekla je predsjednica.

Na pitanje njemačkih novinara o iseljavanju iz Hrvatske predsjednica je ponovila da je demografija pitanje svih pitanja, da je mobilnost dobra, ali da treba stvoriti uvjete za povratak.

Izbori za EP odlučuju o budućnosti EU 

Steinemeier je istaknuo da je Hrvatska mlada članica, ali se u “srcu EU nastanila” kao most koji pomaže u prevladavanju teškoća između starih i novih članica.

Tu ulogu je ilustrirao primjerom “Inicijative tri mora” koju su neki u Europi tumačili kao pokušaj da se nove članice odmaknu od “stare Europe”.

Hrvatska je u samom početku rekla da se ta inicijativa ne smije zlorabiti u političke svrhe i pozvala je i druge države da joj se pridruže, a Njemačka to i učinila, rekao je Steinmeier.

Naglasio je u svojoj izjavi da je u Europi danas “puno toga na kocki”.

Zato izbori za Europski parlament u svibnju nisu “samo još jedni u povijesti”, jer oni će “odlučivati o različitim nacrtima za budućnost Europske unije”, rekao je.

Njedno od dvoje predsjednika nije željelo nagađati kakav će biti ishod sastanka Europskog vijeća kasnije danas u četvrtak i u petak u pogledu brexita.

Na pitanje kako će to utjecati na odluku o raspisivanju izbora za EP hrvatska predsjednica je rekla da ona izbore mora raspisati najkasnije do 26 ožujka.

Njemački predsjednik razgovarao je poslije u četvrtak i s predsjednikom parlamenta Gordanom Jandrokovićem, a osim Eurocampusa Steinmeier posjetit će i tvrtku „Rimac Automobili“ u Svetoj Nedelji. U petak boravi u Splitu gdje će se susresti s gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, zatim s članovima udruga „Most“ i „ Pokret otoka“ te obići staru gradsku jezgru grada. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković o presudi Karadžiću: ‘Ovo je minimalna satisfakcija za žrtve i njihove obitelji’

Objavljeno

na

Objavio

Smatramo da je ovo još jedna prigoda za suočavanje s prošlošću i odbacivanje velikosrpske politike i ideologije čiji su osnovni ciljevi kao i metode u ovoj presudi označeni kao zločini protiv čovječnosti, poručio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.

Kazao je i kako se nada da će ova pružiti barem minimalnu zadovoljštinu žrtvama i njihovim obiteljima.

– Ujedno izražavamo žaljenje što Žalbeno vijeće nije utvrdilo odgovornost Karadžića za počinjenje genocida i u ostalim općinama BiH i za počinjenje onoga što se naziva sveobuhvatni udruženi zločinački pothvat kojim bi se povezalo ove zločine s političkim i vojnim vrhom tadašnje SRJ na čelu sa Slobodanom Miloševićem – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u četvrtak da u pokušaju rješavanja problema u brodogradilištima Vlada vodi računa o brodogradnji, ali i učincima bilo koje od mjera na politiku fiskalne konsolidacije, na radnike i regije u kojima se brodogradilišta nalaze.

“Vodimo računa o toj grani gospodarstva, ali i ukupnim efektima na politiku fiskalne konsolidacije te reprekusije na radnike i regionalni aspekt ove teme”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je kako Vlada razmatra sve scenarije i opcije razgovarajući s novoodabranim strateškim partnerom, upravom (Uljanik grupe) i ministarstvima gospodarstva i financija te nastoji dobiti što jasniju sliku implikacija bilo koje od odluka koja se u dogledno vrijeme trebaju donijeti.

Dodatne konzultacije, kaže Plenković, uključuju i razgovore s Europskom komisijom, s obzirom na eventualne državne potpore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari