Pratite nas

Komentar

Počelo prikupljanje potpisa u HDZ-u – ‘Nismo mi protukandidati nego kandidati’

Objavljeno

na

isječak/hrt

Nakon što su za 15. ožujka raspisani izbori za novog predsjednika HDZ-a, njegova zamjenika i 4 potpredsjednika, počinje postupak prikupljanja potpisa koji traje do 28. ovog mjeseca. Kandidati za predsjednika i zamjenika moraju prikupiti 10 i pol tisuća potpisa, a kandidati za potpredsjednike više od 6 tisuća.

– Potpisali smo obrasce koji su prvi pravni korak za kandidaturu, mene za predsjednika HDZ-a, Tome Medveda za zamjenika i Zdravke Bušić, Ivana Anušića, Branka Bačića i Olega Butkovića za potpredsjednike. Idemo u ove izbore kao tim dokazanih ljudi koji su dali veliki doprinos stranci, ali i kao dužnosnici. Uvjereni smo u većinsku potporu članova stranke za smijer dobar i pozitivan za stranku i Hrvatsku, izjavio je Andrej Plenković.

– Dobro je da u vremenu izbora svi akteri razotkriju svoja prava stajališta i pozicije. Izbori i služe da se predstave različite opcije i koji je to smjer HDZ-a. Važno je naglasiti da postoje ljudi koji tri i pol godine na sastancima sjede i kad ja upitam ‘Ima li netko nešto protiv?’ šute i nemaju nijednu sugestiju. Danas se bude iz sna i kažu da imaju nešto protiv. Mislim da to nije vjerodostojno, kazao je Plenković.

Upitan je li istina da radi kult ličnosti u stranci, predsjednik HDZ-a naveo je kako je to i njemu novost.

– Mislim da će ovaj tim biti pobjednički tim. A tko će biti na kojim pozicijama nakon izbora, to ćemo vidjeti – Ono što je nama cilj da prođemo u što demokratskijem duhu kroz izbore, a onda idemo na parlamentarne izbore. Naš koalicijski potencijal će biti velik budući da ćemo mi pobjediti. Brkić je prvi govorio ‘Nemojmo s Mostom, ajmo s HNS-om’. Nek me demantira – kazao je Andrej Plenković, prenosi Večernji.

– Imajmo povjerenja u članove HDZ-a da će oni vrednovati i ono što iznesemo u kampanji kao naše programe, ali i ono što smo kroz svoj rad pokazali obnašajući odgovorne pozicije”, rekao je kandidat za zamjenika predsjednika HDZ-a Tomo Medved. Postoji i mogućnost da se prijavi još kandidata, dodao je.

– Nismo mi protukandidati nego kandidati. Zajedno ćemo raditi kao i dosad. Molim da se ne apostrofira ‘tim Plenkovića’, ‘tim Kovača’, ‘tim HDZ-a’ – sve je to jedan isti tim. Interes je isti, a pozornost medija mi je jasna, samo ne treba potencirati podjele. Stožer je oformljen kako bi mogli funkcionirati organizacijski, ali nismo jedni drugima suprotstavljeni, izjavio je Ivan Anušić.

U središnjicu HDZ-a u 10 sati trebao bi doći zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, koji je jučer najavio da će se kandidirati za potpredsjednika stranke. Kandidati za predsjednika, zamjenika te potpredsjednika HDZ-a, Miro Kovač, Ivan Penava i Davor Ivo Stier, u 15 sati će u Središnjici potpisati obrasce za prijavu kandidatura.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Zašto je ‘Otvoreno’ postalo zatvoreno?

Objavljeno

na

Objavio

Kada se nešto oglašava ili zove “Otvoreno”, ne bi smjelo biti zatvoreno. Sinoćna emisija HTV-a Otvoreno, po izboru gostiju primjer je nepotrebnog zatvaranja. Tri od četiri najvažnija člana nacionalnog kriznog stožera imali su prigodu valjda dodatno informirati naciju pored toga što nas svakoga dana na puno načina upravo ti ljudi informiraju o svemu najvažnijem, a baš bi Otvoreno trebalo biti mjesto i način propitkivanja njihovog rada. To bi i njima koristilo, jer bi iz neovisne pozicije osvrt na njihov rad, taj rad učinio vrjednijim u javnoj percepciji.

Otvoreno bi stoga trebala biti prilika da se između ostalog stručno propitaju informacije koje oni daju i u konačnici, njihovo djelovanje. Sam Zagreb u kojem se nalazi sjedište HRT-a i studio emisije ima tisuće vrhunskih liječnika svih specijalnosti, stoga je pomalo mučno i razmišljati o tome, kako je i zašto moguće da pored ovih ljudi i ministra Božinovića nema baš nikoga tko bi o modelima borbe protiv epidemije i samoj epidemiji mogao nešto dodatno ili drugačije, da ne kažem svježije reći.

HTV s ovim načinom informiranja ljudi samo nastavlja banalizaciju informacijskog procesa, kojoj svjedočimo godinama. Sjetite se samo situacija kada primjerice prof. Ivan Đikić objavi neki rad i nešto “otkrije” kako se isključivo njega zove da bude javni recenzent vrijednosti svoga uspjeha, umjesto da se i zbog njega i javnosti pozove relevantnog kolegu, koji bi predstavio njegov uspjeh. Tako potencijalne vrijednosti i zanimljivosti postaju banalna propaganda i sve dobije oznaku dvojbenosti.

Poziv članovima stožera, bez obzira što ti ljudi imaju dodatno reći ubio je emisiju i dodatno potaknuo sumnje, pogotovo nakon proboja informacije o sastanku Plenkovića s urednicima najutjecajnijih medija. Takav sastanak je bilo razumno i nužno sazvati, ali nikako ga se nije smjelo skrivati od javnosti, jer u tom slučaju baš sve poprima suprotno značenje i obilježje. To je isto kao da čovjek, dolazeći doma noću, ima svoj ključ ulaznih vrata, a šulja se preko stražnjeg prozora riskirajući dojam lopova.Tako i ova emisija.

Koliko se god trudili učiniti dobre stvari, koliko se god ubijali radeći, ti ljudi iz kriznog stožera upravo zbog toga što o njihovom radu ne govore njihove kolege, ispadaju dvojbeni i izazivaju nedoumice ni krivi ni dužni. Taj model komuniciranja je težak autogol. Sumnje svojim ponašanjem i idiotskim poltronstvom sije HTV, koja se tako totalno srozava i urušava prilično pristojnu komunikacijsku razinu kriznog komuniciranja države.

Umjesto da pitaju članove kriznog stožera ili s neovisnim gostima rasprave najvažnija pitanja aktualnog stanja, HTV dovodi u poziciju nositelje borbe protiv epidemije da sami o sebi govore, što nikada nije dobro.

Pitanje je kako to da u godinama u kojima se sve iz prošlosti izvrće ruglu i uništava društvenom kampanjom u ime nekakvih vrijednosti 21. stoljeća, primjenjujemo model obrane ljudi od virusa, koji su Dubrovčani primjenjivali u Srednjem vijeku boreći se protiv kuge – karantenu. Zanimljivo je da upravo zagovornici borbe protiv katolibanskog srednjovjekovnog primitivizma, danas inzistiraju na primjeni tih metoda obrane? Bilo bi čisto higijenski to vrijedno čuti.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari