Pratite nas

BiH

Počelo projektiranje trase plinovoda između BiH i Hrvatske

Objavljeno

na

U tijeku je izrada idejnog rješenja projekta Južna interkonekcija, plinovoda koji će povezati transportne plinovode Hrvatske i BiH, odnosno Plinacra i BH-Gasa.

Ovaj projekt, kako je priopćeno iz BH-Gasa, spada u linijske infrastrukturne projekte i u tijeku je projektiranje trase u dužini od 160 km čime ovaj projekt spada u najkompleksnije projekte koji se trenutno realiziraju u BiH. To je projekt koji svojom dužinom spada u projekte s najdužom projektiranom linijskom trasom u BiH. Kompleksnost projekta ogleda se i u tome što se projektiranje odvija na teritoriju četiri županije i zahtjeva uključenost svih lokalnih zajednica na tom području od ideje do realizacije.

Prvog kolovoza ove godine službeno je započela realizacija projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, održavanjem inicijalnog sastanka s projektantom. Izrada projektne dokumentacije financira se grant sredstvima Europske komisije, a za projektanta je izabran konzorcij Connecta – Mott MacDonald.

Projektant je započeo aktivnosti preciznog definiranja trase uz geodetsko snimanje i geološke istražne radove.  Poseban segment projektiranja je uporaba dronova za precizno određivanje trase plinovoda kao i točke spajanja plinovoda s obje strane granice.

S obzirom na to da trasa plinovoda prolazi kroz više županija Federacije BiH, kontaktirane su i relevantne institucije na federalnoj, županijskoj i općinskoj razini u svrhu ishodovanja neophodne prostorno-planske dokumentacije, te osiguranja informacija o postojanju prepreka kao što su minska polja, arheološke iskopine i slično.

Dosad je izvršeno geodetsko snimanje koridora plinovoda, te trasiranje dijela trase počevši od Novog Travnika. Trasa plinovoda je projektirana do danas na oko 40 km od zahtjevanih 160 km. Dodatno, započela su geološka istraživanja s ciljem utvrđivanja pogodnosti tla za polaganje plinovoda.

Ono što je posebno važno za ovu fazu izrade projektne dokumentacije je to da je BH-Gas započeo proceduru osiguranja grant sredstava za izradu glavnog projekta i granta za osiguranje  dijela sredstava za samu izgradnju plinovoda u BiH.

Realizacijom projekta Južna interkonekcija omogućit će se integracija bh. tržišta sa europskim tržištem prirodnog plina povezivanjem transportnih sustava prirodnog plina BiH i Hrvatske, te diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plionom (LNG Krk, Kaspijska regija (projekat IAP), europska čvorišta za trgovinu plinom, uz povećanje sigurnosti opskrbe. Ujedno, projekt Južna interkonekcija je dio i neodvojivi krak plinovoda IAP čijom realizacijom, a kako je to priopćeno s posljednjeg sastanka u Azerbejdžanu, Bosna i Hercegovina će imati priliku i za kupovinu prirodnog plina s plinskih polja ove zemlje.

Projekt s bh. strane podrazumjeva izgradnju plinovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a sa strane Hrvatske podrazumijeva plinovod granica BiH-Zagvozd-Split, priopćeno je iz BH-Gasa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju se relaksirati

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović poručio je da se odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju relaksirati te da nema razloga za stalno izazivanje napetosti i kriza.

U intervjuu za Večernji list, a u povodu 15 godina na čelu stranke, Čović je istaknuo kako sva tri naroda u BiH moraju surađivati, odbacujući optužbe da je više na strani Srba nego Bošnjaka.

Bošnjačkoj politici, kaže, zamjera, što želi upravljati svim procesima u BiH i šalje loše poruke Hrvatima, a kao očit primjer naveo je izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

-To je za mene jača afera od svih drugih afera ako znamo što je uloga te institucije. Ako se netko drzne da bez dogovora s bilo kim, od partnera s kojima čini vlast, zanemari posve proceduru natječaja koja je provedena, prekine sve i  imenuje pet članova SIP-a, šalje se jasna poruka, kazao je Čović, dodajući kako je krajnji cilj stvoriti uvjete za preglasavanje Hrvata u izboru člana Predsjedništva BiH i nametanje Doma naroda.

Kritizirao je predstavnike međunarodne zajednice što, kako kaže, šute i saginju glavu, na kršenje ustava i zakona u BiH, kao što je slučaj pri izboru članova SIP-a.

Govoreći o potencijalnom nasljedniku na mjestu predsjednika HDZ-a BiH Čović je ustvrdio da unutar stranke ima značajan broj onih koji „udovoljavaju svim standardima koje danas mladi čovjek treba imati ako se želi baviti politikom“. Ne želi govoriti o imenima kandidata koji bi za dvije-tri godine mogli doći na čelo HDZ-a, jer bi se prema njima usmjerila, smatra on, paljba i pritisak.

-Posve sam, međutim, siguran da im zavidan broj mladih ljudi koji će biti u stanju nositi ovaj projekt. Prije toga moja je snažna želja riješiti ova ključna pitanja kako bi se tim mladim ljudima ostavio čist prostor. Da ih ne dovedemo u situaciju da se moraju baviti poslovima izmjene Izbornog zakona ili Ustava BiH. Čini mi se da smo na sredini tih događanja, jer smo u proteklih 15 godina imali jedan maraton- ustvrdio je Čović. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hercegovački duhan dobio međunarodnu zaštitu izvornosti

Objavljeno

na

Objavio

Duhan sorte ‘hercegovački ravnjak’ upisan je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobio zaštitu izvornosti, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi.

Kako su u srijedu priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan je registriran sukladno Lisabonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju.

“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navodi se u priopćenju Instituta.

Nositelj prava na ime podrijetla je udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ iz Gruda. Hercegovački duhan tako je postao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a uz hercegovački med jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite.

Duhan, od kojega je sitnim rezanjem pravi ‘škija’ za pušenje, proizvodi se na području Hercegovine od 17. stoljeća. O tome svjedoči i povjesničar Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“.

Po njegovim navodima prometno opadanje levantske trgovine natjeralo je Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana. Smatra se da je dolinom Neretve duhan unesen u Hercegovinu. Na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale su pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina.

Brojni su zapisi o snalažljivosti hercegovačkih proizvođača duhana koji su ga švercali u unutrašnjost zemlje kako bi uspjeli prehraniti svoje obitelji.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari