Pratite nas

Gospodarstvo

Počeo prosvjedni hod radnika ‘3. maja’, u podne prosvjedni skup

Objavljeno

na

Radnici brodogradilišta “3. maj”, njih više od tisuću, u ponedjeljak su krenuli u prosvjedni “marš” od istočnog izlaza iz brodogradilišta do središta Rijeke i Trga 128. brigade Hrvatske vojske gdje će u podne održati prosvjedni skup za opstanak brodogradilišta i radnih mjesta.

Prosvjedna kolona kretat će se Ulicom Milutina Barača, Krešimirovom ulicom i Trpimirovom ulicom do Korza te Trga 128. brigade Hrvatske vojske.

Radnici “3. maja” u štrajku su zbog neisplate rujanskih plaća od 22. listopada. Prosvjedni mimohod i skup za opstanak brodogradnje organizirao je Štrajkaški odbor, a radnici su pozvali sve građane Rijeke i Primorsko-goranske županije da im se pridruže.

Brodograditelji traže da im se omogući nastavak proizvodnje, izdvajanje iz Uljanik grupe i pronalazak kvalitetnog i novog partnera te uključivanje u procese pregovaranja s mogućim strateškim partnerima. Traže da Uljanik vrati pozajmicu od 523 milijuna kuna, koju mu je dao “3. maj”, ostavku direktora “3. maja” Maksimilijana Percana te deblokadu poslovnog računa.

Član Štrajkaškog odbora Juraj Šoljić naglasio je da “3. maj” nema dovoljno ugovorenih poslova i nema alternativnih i sigurnih rješenja, a radnicima s raznih strana pristižu razne, često i suprotne informacije. Stoga od Ministarstva gospodarstva očekuju da se jasno očituje o sudbini “3. maja”.

Šoljić je dodao da je, osim obitelji radnika “3. maja”, i puno drugih obitelji povezano s “3. majem”, putem kooperantskih tvrtaka, dobavljača, obrta te da i one ovise o njegovu opstanku.

(Hina)

 

Hloverka Novak Srzić: Kako je Ivan Jakovčić Nino – postao NekretNino

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža: Mostarskom Aluminiju prijeti gašenje

Objavljeno

na

Objavio

Direktor Aluminija Dražen Pandža upozorio je kako bi ova tvrtka kompanija pritisnuta velikim gubitcima i dugovanjima od petka mogla potpuno prestati s radom ako hitno ne dobiju potporu Vlade Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik, za podmirenje obveza prema dobavljačima sirovina.

“Oni (dobavljači) nas podržavaju već 10-tak dana u našem radu i dali su rok petak 23. studenog. Nakon toga morat ćemo plaćati sve sirovine, što je uz ove cijene struje apsolutno nemoguće”, rekao je Pandža na izvanrednoj konferenciji za novinare u mostarskom Aluminiju.

Dugovanja i gubici mostarske tvrtke iznose 360 milijuna maraka (oko 180 milijuna eura), što je rezultat niske cijene metala i visoke cijene električne energije, te višegodišnjih loših ugovora koje je imala ta kompanija. Prije mjesec dana prijetilo joj je isključenje električne energije zbog obveza prema elektroprivrednim kompanijama u iznosu od 90 milijuna eura, te regulatorima na elektroenergetskom tržištu. U međuvremenu je Vlada Federacije BiH obećala izdvojiti potporu Aluminiju te omogućiti isporuku električne energije.

Po riječima direktora Pandže, stanje se nije promijenilo zbog čega doslovno kupuju električnu energiju iz dana u dan.

”Mi nismo riješili nabavku električne energije i još uvijek plaćamo struju dan za dan. To je ekstremna situacija jer dan unaprijed moramo plaćati struju. Ne znamo hoćemo živjeti 24 ili 48 sati”, rekao je direktor Aluminija.

Mostarski Aluminij, koji je jedan od najvećih izvoznika u BiH te najveća kompanija u Hercegovini, u većinskom je vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 44 posto koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je Vlada RH suvlasnik i ima 12 posto dionica te tvrtke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tijekom 2017. u Hrvatsku pristiglo 1,07 milijardi eura novčanih doznaka hrvatskog iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

U 2017. godini u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, od čega većinu čine novčane doznake hrvatskog iseljeništva, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. To je znatno više, nego 2014. kada je uplaćeno 870 milijuna eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a, gdje živi hrvatsko iseljeništvo.

-Većinu transfera čine novčane doznake iseljenika, koji novac šalju u svoje matične zemlje – napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježile su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijarde, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska, s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura.

Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija, s odljevom od 6,8 milijardi eura, te Italija, sa 6,1 milijardom eura.

Iz Hrvatske je u druge zemlje u istom razdoblju poslan iznos od 248 milijuna eura.

Podsjetimo, hrvatsko iseljeništvo, odnosno Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, poslali su tijekom 2014., na račune svojih obitelji u Hrvatskoj 870 milijuna eura, odnosno 6,6 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari