Pratite nas

Počinje Sarajevo film festival, u natjecanju dva naša novinara!

Objavljeno

na

Arsen Oremović u dokumentarnom natjecanju predstavlja “U braku sa švicarcem”, a Zdenko Jurilj “Pacijenta”

Danas počinje Sarajevski filmski festival, najveći filmski festival na Balkanu, koji se ove godine otvara projekcijom filma “Epizoda u životu berača željeza” lokalnog redatelja sa svjetskom karijerom Danisa Tanovića, čiji je film osvojio čak tri nagrade na ovogodišnjem Berlinalu – Zlatnog medvjeda za najbolju režiju, za najboljeg glumca (naturščika) Nazifa Munića te nagradu ekumenskog žirija.

Jelčić otvara program

Iz (doduše, popratnog) programa Berlinala u natjecateljski program Sarajeva ušli su i hrvatski film “Obrana i zaštita” redatelja Bobe Jelčića, koji je nedavno u Puli osvojio sedam Zlatnih arena te nagradu Bauer za najbolji regionalni film na festivalu u Motovunu.

Osim Jelčićeva filma, koji će otvoriti natjecateljski program igranog filma, u dokumentarnom natjecanju još je šest hrvatskih filmova. U Večernjem listu posebno smo ponosni što su među njima čak dva dokumentarca naših novinara: “U braku sa švicarcem” filmskog i glazbenog kritičara Arsena Oremovića te “Pacijent” našeg mostarskog dopisnika i reportera Zdenka Jurilja. Obojica kažu da su nakon uvrštavanja njihovih filmova u službeni program Sarajeva dobili niz ponuda iz inozemstva, a Jurilj se šali da će u programu Sarajeva “s Pjerom Žalicom braniti boje BiH, a s Oremovićem Večernji list”.

Inače, Oremovićev film istražiteljski je dokumentarac koji se bavi mahnitanjem kredita u švicarskim francima, a Juriljev je umjetnički, poetski dokumentarac koji prati anonimnog pacijenta u pripremama, za vrijeme i nakon teške operacije, gradeći atmosferu gotovo u potpunosti lišenu dijaloga.

Gostovanje “Kockica”

U lovu na Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film tu su još hrvatski naslovi “Gangster te voli” Nebojše Sljepčevića, premijerno prikazan na otvaranju ZagrebDoxa, zatim “Presuda” Đure Gavrana također premijerno prikazana na Doxu, “Autofokus” Borisa Poljaka te koprodukcije “Mama Europa” Petre Seliškar i “Okupacija, 27. slika” redatelja Pave Marinkovića.

U konkurenciji kratkometražnog filma hrvatsku predstavlja “Sin” Miroslava Sikavice, koji je kao segment omnibusa “Zagrebačke priče 2” premijerno prikazan prošle godine u Puli.

Tome treba pribrojati još niz hrvatskih filmova i autora u popratnim programima, od projekata u razvoju kao što su “Mia, ja i kromosom viška” Eve Kraljević i “Što da se radi” Gorana Devića, preko kratkih “Terarij” Hane Jušić, “Komba” Tina Žanića, “Babysitter” Ivana Sikavice” i “Onda vidim Tanju” Jurja Lerotića u gostujućem programu “Kockice”, do kinohita “Zagonetni dječak” Dražena Žarkovića u Dječjem programu.

Nema Brangeline

U devetodnevnom rasporedu Sarajeva uobičajeno je dobar balans regionalnih premijera, nezavisnih svjetskih hitova i kvalitetnog mainstreama, a neki će primijetiti da ove godine nema hollywoodskih megazvijezda poput Brangeline ili Morgana Freemana. Neslužbeno najavljenog Kevina Costnera nema na popisu gostiju, a kao najatraktivnija imena ističu se Danny Glover i Armand Assante. I dok će oni u Sarajevo donijeti dozu glamura, filmofilima će puno više značiti gostovanje iznimnog redatelja Leosa Caraxa ili rumunjskog autora Cristija Puiua.

vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade.

Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar.

Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje – poručila je predsjednica. – Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje.

Rekla sam rekla nekoliko puta  još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih – rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije.

Vukovar umire da Hrvatska živi, cijelog sebe Domovini dade

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari