Pratite nas

Najave

Počinje snimanje filma o Hudoj jami po knjizi Romana Leljaka

Objavljeno

na

Američka filmska tvrtka iFilms LLC u suradnji s partnerima iz Hrvatske priprema dokumentarno igrani film “Huda Jama” o stradanju hrvatskih, slovenskih i austrijskih civila koji su bez suđenja zvijerski mučeni i pogubljeni od strane komunista 1945. godine nekoliko tjedana nakon završetka Drugog svjetskog rata, piše direktno.hr

[ad id=”68099″]

Film radi se prema predlošku istoimene knjige Romana Leljaka “Huda jama”, a snimanje počinje danas.

Partizani su nagurali više desetaka tisuća mladih ljudi, pretežito djevojaka te ih žive zazidali u okna rudnika u kojima su svi skupa preminuli mučeničkom smrću. Cilj ovog filma je rasvijetliti taj zločin protiv čovječnosti te otvoriti put istini prema svijetu.

Stradanja Hrvata nakon Drugog svjetskog rata su ogromna. Ovo je samo jedna epizoda komunističkih zlodjela. Želja nam je progovoriti o njima, podastrijeti svijetu sliku ovih strahota i patnji naših mučenika.

Finalna verzija filma bit će na hrvatskom i engleskom jeziku. Film će biti prikazan na festivalima diljem svijeta, distribuiran na fakultete u Americi, Kanadi i EU, podijeljen članovima Američkog kongresa, zastupnicima odnosno Europske unije te predstavljen u Ujedinjenim narodima.

Predstavljanje filma nad tako širokom publikom odličan je diplomatski pomak i nastojanje da ćemo uz pomoć ostalih zemalja konačno u Saboru osuditi komunistički režim.

Iza američke kompanije koja snima film stoji Nikola Knez, producent hrvatskog podrijetla, koji u Hrvatskoj u snimio film “Sunčica” o ženama silovanim u Domovinskom ratu.

U prilogu: kantautorska  pjesma Kazimira Kaze Mikašeka: “Bez istine tama pobjeđuje” službeno je, na zamolbu Romana Leljaka proglašena himnom udruge Huda jama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u državnom posjetu Turskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

U tom pogledu od tada je ostvaren napredak.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Obuljen: Regulirat ćemo odgovornosti za komentare u medijima i na društvenim mrežama

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na internetu koji je najavljen danas na sjednici Vlade odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.

Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice Vlade te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

“U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrdit ćemo jasno odgovornost kako za tekstove tako za komentare koji se objavljuju”, izjavila je ministrica i dodala urednička odgovornost mora postoji za sve što se na tom mediju događa.

Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.

Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima.

“Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju”, rekla je Obuljen Koržinek.

Što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu, ako se krše zakoni.

Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.

“Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona”, kazala je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari