Pratite nas

Politika

Podjela HDZ-a u Lici – Hoće li nakon gotovo 30 godina postati opozicija?

Objavljeno

na

Nakon izbacivanja Darka Milinovića iz HDZ-a, pa rascjepa ličkog HDZ-a, a onda i pada proračuna iduće nedjelje održavaju se izvanredni izbori za članove Ličko-senjske županije.

RTL prvi objavljuje rezultate istraživanja agencije Promocijaplus o tome kakvi bi mogli biti rezultati i novi odnos snaga.

Listu HDZ-a i partnera s Marijanom Kustićem na prvom mjestu bira najviše ispitanika: 28,1 posto, ali im lista koju predvodi bivši potpredsjenik HDZ-a Darko Milanović, kojeg je Plenkovićevo vodstvo izbacilo iz stranke, puše za vratom s potporom od 24,2 posto. Usporedbe radi, na lokalnim izborima 2017. HDZ s partnerima je osvojio 55 posto što jasno govori o aktualnoj i nikad dosada viđenoj podjeli HDZ-a u županiji kojom vladaju gotovo 30 godina.

Tada druga, sada treća snaga s 11,2 posto je nezavisna lista Bura promjena koja je također doživjela promjene.

Prvi na listi je novaljski gradonačelnik Dabo dok je Karlo Starčević prvi na samostalnoj listi HSP-a koji osvaja 6,9 posto.

Od ostalih koji imaju šanse za ostanak i u novoj skupštini su SDSS s 5,4 posto i SDP koji stoji dvostruko lošije nego na izborima 2017. Šanse za ulazak u Skupštinu prvi put ima i Živi zid.

HDZ sa 10 sigurnih mandata, Milinović se približio desetom mandatu

A evo kako bi, prema rezultatima u mandatima izgledala nova Skupština:

“Novi” HDZ osvaja 10 mandata, gotovo dvostruko manje nego što su osvojili 2017., ali te mandate osvaja lista bivšeg potpredsjednika HDZ-a Darka Milinovića – vidimo 9 mandata, s tim da ima šanse i za još jedan, granični mandat, pa je moguće i potpuno izjednačenje.

Promijenjena Bura promjena osvaja 4, HSP sa Starčevićem 2 – zajedno mandat manje nego na redovnim izborima.

Po jedan mandat osvaja SDSS, SDP i Živi zid. S tim da šanse za mogući granični mandat ima lista HSLS-HNS, odnosno Ante Franić.

Ono što je vidljivo jest da bi Skupština i nakon izbora mogla biti vrlo sličnog izgleda kao i sada, jednako raslojena kao i prije neizglasavanja proračuna i raspuštanja Skupštine.

Koalicijski potencijal imat će ključnu ulogu, hoće li HDZ ići ponovno na rušenje proračuna, pa onda i na rušenje i dalje aktualnog župana Milinovića ili će prvi put u povijesti biti opozicija u ovoj županiji tek će se vidjeti.

Pozitivna percepcija kandidata

Izrazito ili uglavnom pozitivnim lički ispitanici češće vide Darka Milinovića. Vidimo gotovo 60 posto tako ga ocjenjuje, dok njegovog nasljednika u stranci i žestokog rivala Marijana Kustića pozitivnim smatra tek nešto više od četvrtine ispitanika.

No, istovremeno, na kompletnoj percepcijskoj mapi Milinovića gotovo dvostruko više ispitanika smatra negativnim, dok preko 30 posto i ne zna tko je Kustić.

Nema dvojbi da će se cijeli ovaj tjedan boriti bitka za svaki mandat, prostora za promjene ima ukoliko se aktiviraju Ličani jer prema istraživanju na izbore namjerava njih tek nešto više od 50 posto.

HDZ-ovi ministri nastavljaju pohod na Liku, vjerojatno i saborski zastupnici jer je čak i u Saboru stanka, iz oporbe razlog vide isključivo u kampanji za Liku, a bez dvojbi iduća nedjelja bit će test i za HDZ uoći europskih izbora, ali i osobno za Andreja Plenkovića.

Donijet će ili dodatnu snagu ili upaliti alarm za uzbunu koji po ovim rezultatima već svijetli.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 402 ispitanika 27. i 28. veljače, uz standardnu grešku uzorka od +/-4.87 posto.

Idućeg tjedna ekskluzivno objavljujemo rezultate novog CRODEMOSKOPA s prvim istraživanjem rejtinga lista za EU izbore kao i rejtinge potencijalnih kandidatima za predsjedničke izbore, piše RTL, prenosi Hrvatska-danas.com.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

IZBORI 2020 Najbolji odaziv u 1., zagrebačkoj, najslabiji u 5. slavonskoj jedinici

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč pandemiji koronavirusa, čak 620 tisuća birača izašlo je u nedjelju prijepodne na izbore za Hrvatski sabor, najbolji odaziv je u 1. izbornoj jedinici koju čine centar i zapad Zagreba, a najslabiji u 5., slavonskoj jedinici, podatci su Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Izraženo u postotcima, u Hrvatskoj je do 11,30 sati glasovalo 18,09 posto birača, dok je prije nepune četiri godine, na izborima 2016., u istom vremenu svoje pravo iskoristilo njih 18,7 posto, odnosno 640 tisuća, objavilo je u podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

U 1. izbornoj jedinici glasovala je petina birača (20 posto), no dobar odaziv imaju i 10., dalmatinska (19, 77 posto) kao i 7. izborna jedinica (19 posto).

Najmanji odaziv je u 5., slavonskoj, gdje je glasovalo 16, 56 posto birača.

Po izlaznosti prednjači Dubrovačko-neretvanska županija

Gledano po županijama, prednjače Dubrovačko-neretvanska (20, 26 posto), Karlovačka (19, 8) te Grad Zagreb u kojemu je do 11,30 sati glasovalo 120 tisuća birača, odnosno gotovo petina (19, 43 posto).

U Zagrebu, u Klasičnoj gimnaziji u Križanićevoj ulici, je i osam posebnih biračkih mjesta na kojima glasuju privremeno upisani birači, oni glasuju za liste jedinica u kojima imaju prebivalište.

Slabiju izlaznost imaju Vukovarsko-srijemska (15, 97 posto), Brodsko-posavska (16, 06) te Međimurska županija (16, 4 posto).

Lovrin: Birači vrlo disciplinirani

Potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin kaže da parlamentarni izbori protječu u redu, birači su vrlo disciplinirani i većina nosi zaštitne maske,

Ima nešto dojava o sitnim nepravilnostima koje se odmah ispravljaju, no to ne utječe na regularnost izbora, kazala je Lovrin. Pojašnjava kako birači, primjerice, dojavljuju da netko nije držao propisani razmak zbog sprječavanja zaraze.

Kazala je i kako do DIP-a nisu stigle dojave da problema s glasovanjem ima 50-ak birača zaraženih koronavirusom koji su se javili da žele glasovati, kao ni 500-tinjak birača u samoizolaciji.

U inozemstvu, gdje se glasuje drugi dan, na biračka je mjesta ukupno izašlo 17 tisuća birača, najviše u BiH (13 tisuća) i u Njemačkoj (2.400). Hrvatska dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj mogu izabrati tri od 151 zastupnika.

Pravo glasa na nedjeljnim parlamentarnim izborima ima 3 milijuna 860 tisuća hrvatskih birača, od kojih se za glasovanje u inozemstvu aktivno registriralo oko 185 tisuća.

Nove podatke o odazivu DIP će objaviti u 17 sati, a prve izborne rezultate u 21 sat. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

IZBORI 2020 Bira se 10. saziv Sabora od neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu.

Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, nedjeljni su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.

Birači ne bi trebali posebno strahovati

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Preferencijski glas

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati. Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari