Pratite nas

Politika

Podjela HDZ-a u Lici – Hoće li nakon gotovo 30 godina postati opozicija?

Objavljeno

na

Nakon izbacivanja Darka Milinovića iz HDZ-a, pa rascjepa ličkog HDZ-a, a onda i pada proračuna iduće nedjelje održavaju se izvanredni izbori za članove Ličko-senjske županije.

RTL prvi objavljuje rezultate istraživanja agencije Promocijaplus o tome kakvi bi mogli biti rezultati i novi odnos snaga.

Listu HDZ-a i partnera s Marijanom Kustićem na prvom mjestu bira najviše ispitanika: 28,1 posto, ali im lista koju predvodi bivši potpredsjenik HDZ-a Darko Milanović, kojeg je Plenkovićevo vodstvo izbacilo iz stranke, puše za vratom s potporom od 24,2 posto. Usporedbe radi, na lokalnim izborima 2017. HDZ s partnerima je osvojio 55 posto što jasno govori o aktualnoj i nikad dosada viđenoj podjeli HDZ-a u županiji kojom vladaju gotovo 30 godina.

Tada druga, sada treća snaga s 11,2 posto je nezavisna lista Bura promjena koja je također doživjela promjene.

Prvi na listi je novaljski gradonačelnik Dabo dok je Karlo Starčević prvi na samostalnoj listi HSP-a koji osvaja 6,9 posto.

Od ostalih koji imaju šanse za ostanak i u novoj skupštini su SDSS s 5,4 posto i SDP koji stoji dvostruko lošije nego na izborima 2017. Šanse za ulazak u Skupštinu prvi put ima i Živi zid.

HDZ sa 10 sigurnih mandata, Milinović se približio desetom mandatu

A evo kako bi, prema rezultatima u mandatima izgledala nova Skupština:

“Novi” HDZ osvaja 10 mandata, gotovo dvostruko manje nego što su osvojili 2017., ali te mandate osvaja lista bivšeg potpredsjednika HDZ-a Darka Milinovića – vidimo 9 mandata, s tim da ima šanse i za još jedan, granični mandat, pa je moguće i potpuno izjednačenje.

Promijenjena Bura promjena osvaja 4, HSP sa Starčevićem 2 – zajedno mandat manje nego na redovnim izborima.

Po jedan mandat osvaja SDSS, SDP i Živi zid. S tim da šanse za mogući granični mandat ima lista HSLS-HNS, odnosno Ante Franić.

Ono što je vidljivo jest da bi Skupština i nakon izbora mogla biti vrlo sličnog izgleda kao i sada, jednako raslojena kao i prije neizglasavanja proračuna i raspuštanja Skupštine.

Koalicijski potencijal imat će ključnu ulogu, hoće li HDZ ići ponovno na rušenje proračuna, pa onda i na rušenje i dalje aktualnog župana Milinovića ili će prvi put u povijesti biti opozicija u ovoj županiji tek će se vidjeti.

Pozitivna percepcija kandidata

Izrazito ili uglavnom pozitivnim lički ispitanici češće vide Darka Milinovića. Vidimo gotovo 60 posto tako ga ocjenjuje, dok njegovog nasljednika u stranci i žestokog rivala Marijana Kustića pozitivnim smatra tek nešto više od četvrtine ispitanika.

No, istovremeno, na kompletnoj percepcijskoj mapi Milinovića gotovo dvostruko više ispitanika smatra negativnim, dok preko 30 posto i ne zna tko je Kustić.

Nema dvojbi da će se cijeli ovaj tjedan boriti bitka za svaki mandat, prostora za promjene ima ukoliko se aktiviraju Ličani jer prema istraživanju na izbore namjerava njih tek nešto više od 50 posto.

HDZ-ovi ministri nastavljaju pohod na Liku, vjerojatno i saborski zastupnici jer je čak i u Saboru stanka, iz oporbe razlog vide isključivo u kampanji za Liku, a bez dvojbi iduća nedjelja bit će test i za HDZ uoći europskih izbora, ali i osobno za Andreja Plenkovića.

Donijet će ili dodatnu snagu ili upaliti alarm za uzbunu koji po ovim rezultatima već svijetli.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 402 ispitanika 27. i 28. veljače, uz standardnu grešku uzorka od +/-4.87 posto.

Idućeg tjedna ekskluzivno objavljujemo rezultate novog CRODEMOSKOPA s prvim istraživanjem rejtinga lista za EU izbore kao i rejtinge potencijalnih kandidatima za predsjedničke izbore, piše RTL, prenosi Hrvatska-danas.com.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Crobarometar: Zemlji se vratio optimizam, ali i potpora vladi

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović je najpopularniji, ali i političar od kojeg građani na početku mandata nemaju velika očekivanja. Naime, za sada njih 51 posto misli pozitivno. Zanimljivo, prije 5 godina i pobjede sličan rejting kod birača imala je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj je te 2015. pozitivan dojam imalo 52 posto ispitanika. Ali je zato 2010., kada je pobijedio, Ivo Josipović imao potporu od 72 posto, rezultati su to Crobarometra kojeg donosi Dnevnik Nove TV.

Milanović je najpopularniji, a Kolinda Grabar- Kitarović funkciju napušta s potporom od 45 posto građana, ali 48 posto onih koji o njoj imaju negativno mišljenje.

Andrej Plenković popravio je osobni rejting i sada o njemu pozitivan dojam ima 41 posto ispitanika, a negativan njih 52 posto.

Osobni rejting bolji je i Boži Petrovu o kojem 39 posto građana misli pozitivno, a njih 46 posto negativno.

Davor Bernardić popularniji je početkom 2020., ali daleko od Zorana Milanovića. O njemu pozitivan dojam ima 33 posto, a negativan njih 52 posto.

Milan Badić pak gubi potporu i sada o njemu pozitivan dojam ima 24 posto građana, a negativan 69 posto.

2020. godina donosi oporavak optimizma i sada 28 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, što je jedan od najboljih rezultata posljednjih godina. Ali i dalje 63 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Vladine politike isto tako sada podupire 31 posto građana, što je jedan od boljih rezultata posljednjih godina, ali i dalje 60 posto građana ne podupire poteze Banskih dvora.

Napomena

Istraživanje je provela agencija ISPOS u sklopu redovitog CROBAROMETRA na 985 građana od 1. do 20. ovog mjeseca. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv – Domovinski rat bio je poraz srpske politike i strategije

Objavljeno

na

Objavio

U šestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv Davor Dijanović je razgovarao s Marinom Sabolovićem, magistrom primijenjene geografije, doktorandom na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, kolekcionarom službenih odora hrvatskih oružanih formacija, znakovlja i odlikovanja i predsjednikom Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije.

Kako je došlo do realizacije projekta vojnoga muzeja u Bjelovaru? Čime se bavi Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije? Što nam donosi projekt uređenja spomen-doma Barutana u Bjelovaru?

Koja je bila uloga Omega, bjelovarske specijalne policije i 105. bjelovarske brigade u Domovinskom ratu? O čemu možemo čitati u Sabolovićevoj znanstvenoj monografiji „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990.-1996.“?

Zašto ne može nikada doći do zabrane zastave s prvim “bijelim” poljem? Kakav je odnos mlađih naraštaja prema Domovinskome ratu? Zašto određene strukture kriminaliziraju obrambeni Domovinski rat? Je li Hrvatska srednjoeuropska ili balkanska država?

Zašto se mladi iseljavaju iz Hrvatske? Vrijedi li ostati u Hrvatskoj i boriti se, poslušajte u podcastu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari