Pratite nas

‘Podmetanje’ pravopisa: U BiH se govori isti jezik, samo se različito imenuje?

Objavljeno

na

U Sarajevu je promoviran Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika s osnovama gramatike koji, kako su objasnili autori, prvi put objedinjuje sva tri jezika naroda ovih prostora.

Večernji list za autore navodi kako je ”uglavnom riječ o ljudima okupljenim oko kruga SDP-a”, te kako su, iako je nakana u jednome priručniku integrirati sva tri jezika u jedan pravopis, slučajno ili ne, ”očito rekli ono što nisu trebali ili smjeli ili što je moguće bila inspiracija za njegovu izradu”.

Autori priručnika Hadžem Hajdarević i Aida Kršo sami su naime priznali kako je u izradi priručnika tek recenzent bio jedan Hrvat profesor Josip Baotić, inače predsjednik Saveza antifašističkih boraca rata SUBNOR-a, dok od predstavnika Srba “nisu uspjeli nikoga angažirati”.

”Ali, naveli smo izvore koje smo koristili. Dakle, kada smo navodili hrvatski jezični standard, koristili smo hrvatski pravopis, a isto se odnosi i kada je riječ o srpskom jezičnom standardu”, rekla je Kršo.

Na upit, pak, tko je predstavljao stručne autoritete za hrvatski i srpski jezik čije su osnove iznesene u priručniku, Hajdarević je rekao da je zajedno s kolegicom Kršo bio nominiran za ovaj posao sugerirajući da i nije bilo važno imati druge predstavnike jer se na prostoru BiH ”govori isti jezik, samo se različito imenuje”.

Upitan kako se taj jezik zove, odgovorio je da to ovisi o govorniku.
[quote] ”On se zove onako kako govornik kaže. Bošnjak će reći bosanski, Hrvat hrvatski, a Srbin srpski”, kaže Hajdarević.[/quote]

Večernjak zaključuje kako je jasno da je ovo pitanje prije svega nacionalno i političko te da se ne može kroz izradu priručnika potirati postojeće stanje te podsjeća da je i u zakonima u BiH, ali i praksi, jasno definirano da su u BiH ravnopravna tri postojeća jezika hrvatski, srpski i bosanski.

-Kada se međutim ovaj fenomen proširi izvan granica BiH, onda se može licitirati i s time da su hrvatski u Hrvatskoj, srpski u Srbiji ili crnogorski jedan te isti jezik kao i tri ‘varijante’ u BiH, ali se nikada neće uspjeti podvesti pod jednu kapu jer su upravo ti pokušaji u bivšoj državnoj zajednici utjecali na daljnje podjele, a repriza se događa i u BiH, navodi se u tekstu Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Objavljeno

na

Objavio

Promotori Branimir Romac, dr. sc. Željka Lovrenčić, autorica Nela Stipančić Radonić, dramska umjetnica Dunja Sepčić i voditeljica tribine u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu Lada Žigo Španić. -Foto: Snježana Radoš

Treći roman Nele Stipančić Radonić iz Münchena, nakon tri pjesničke zbirke, predstavljen je u Zagrebu u nazočnosti birane publike

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu svečano je predstavljen roman Slušaj ptice kako pjevaju autorice Nele Stipančić Radonić koja živi u Münchenu. Roman je objavila prestižna splitska Naklada Bošković, koja često otvara prostor hrvatskoj knjizi iz dijaspore od proze do poezije i esejistike. Uz autoricu o romanu su govorili ugledna književnica i esejistica dr. sc. Željka Lovrenčić i književni kritičar doktorand splitskoga Filozofskoga fakulteta Branimir Romac te Lada Žigo Španić, koja je ujedno znalački moderirala svečanošću. Ulomke iz romana nadahnuto je interpretirala dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Prema riječima Lovrenčićeve radnju romana Nele Stipančić Radonić, napetoga poput dobre utakmice, objedinjuje upravo tā popularna igra.  Ova spisateljica do sada je objavila tri pjesničke zbirke i dva romana. Dok opširni povijesni roman Grišnici i pravednici (2016.) govori o povijesti Bosne, roman Putovanje u Indiju (2017.) suvremene je tematike. U njemu susrećemo uglavnom likove iz našega susjedstva. I u najnovijem romanu autorica se posvećuje opisima aktualnoga hrvatskoga društva. Kroz ozračje svjetskoga nogometnoga prvenstva, odnosno kroz prizmu igre, obrađuje tematiku naše društvene zbilje, istaknula je dr. sc. Željka Lovrenčić.

Prepoznatljiva poetika Nele Stipančić Radonić, određena je lakoćom pripovijedanja u posve netipičnim motrištima svakodnevice potrošačkoga društva, intrigantnim strukturama te vječno zanimljivim obiteljskim temama (bračnim, bratskim, prijateljskim…), što joj priskrbljuje sasvim osebujno mjesto u okviru recentne hrvatske književne produkcije s migrantskom pozadinom, prepoznatljivoj u bilokalnosti, odnosno bivanju između dviju različitih društvenih okolina, kazala je Lada Žigo Španić.

Radi se o tekstu, unatoč beznađu što okružuje protagoniste, koji na vrlo jednostavan način dotiče neke od zagonetki ljudskog života kao što su sreća,  upućenost na druge, životne prisutnosti i odsutnosti, nepredvidivosti kojima ne možemo umaknuti, potrebu za odlascima i odmicanjima, te osobito traganjem za svjetlom nade.  Kolopletom različitih motiva uklopljenih u konkretnu priču o dvojici braće, autorica ujedno dotiče konstante postojanja, istosti i različitosti,  među pojedincima i njihovim pojedinačnim sudbinama, ali i među idejama i načinima bivanja tijekom obiteljskog života, rekao je književni kritičar Branimir Romac.

Ovo je društveni, ali i psihološki roman koji kroz društvenu situaciju obrađuje i obiteljske te općenite odnose među ljudima. Iz ne baš optimistične perspektive, govori o stanju duha hrvatske nacije te o površnosti, sebičnosti i nezainteresiranosti za svijet oko sebe mnogih naših sunarodnjaka, ustvrdila je teoretičarka književnosti Željka Lovrenčić.

Sažeto, glavni su protagonisti braća Fabijan i Boris, dva u potpunosti suprotna lika. Dok je novinar-kolumnist Fabijan povučeni sanjar koji je doživio veliku ljubav s Julijom, sestrom kolegice s posla koja je umrla, i od tada živi povučeno između kuće i ureda, Boris je sušta suprotnost: šarmer i ljubitelj žena. Po zanimanju slikar, živi obiteljskim životom premda vrlo često izlijeće iz obiteljskoga gnijezda. Njegovu suprugu Laru to više pretjerano niti ne zanima; njoj je bitna forma. Uredila si je život i brine o sinu Svenu. Pravi se da ništa ne zna o Borisovim ljubavnim pustolovinama kojima nije odoljela ni mlada Tea u koju je zaljubljen i njegov sin. Budući da otac nikada nije imao ni volje ni vremena baviti se sinovim problemima, uglavnom je sve rješavao novcem. Velikome zaljubljeniku u nogomet, omogućio mu je i odlazak u Brazil na svjetsko nogometno prvenstvo. Kad Boris sazna da mu sin Sven nije zainteresiran za odlazak na fakultet, među njima izbija velika svađa. A kad Sven spozna da mu se otac viđa s djevojkom koju voli, stradava u prometnoj nesreći. Braća različitih karaktera, Fabijan i Boris, nakon dugo vremena, ponovno se zbližavaju upravo u toplo ljeto kad „Vatreni“ nižu uspjehe na terenu. Uvijek nerviranje s Fabijanove i čuđenje s Borisove strane. U ovome romanu koji se zbog dinamike i napetosti lako i brzo čita, nema sretnoga završetka. Ovo naizgled lagano i vrlo vješto pisano štivo obrađuje složenu tematiku. Između ostalih stvari, iščitavamo i autoričine stavove o hrvatskoj zbilji, zaključila je Željka Lovrenčić.

Autorica Nela Stipančić Radonić rođena je 1967. godine u Mrkonjić Gradu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala politologiju, smjer komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Veći dio života provela je u Zagrebu, a zadnjeg desetljeća s obitelji živi u Njemačkoj, u Münchenu. Glavno je područje njezina zanimanja i rada u inozemstvu književnost, a sporedno publicistika. Poeziju sklada od rane mladosti, dok u zrelijoj dobi piše kratke priče i romane. Dosad su joj objavljeni: roman Grišnici i pravednici (2016.), zbirka pjesama Mjesečeva djeca (2016.), zbirka pjesama Kamena šuma (2017.) i roman Putovanje u Indiju (2017.). Dobitnica je književnih nagrada. Svojim javnim sudjelovanjem nastoji pridonijeti suradnji između domovinske i iseljene Hrvatske kao sudionica Hrvatskoga iseljeničkog kongresa. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

Publika u Društvu hrvatskih književnika, među kojom su bili i naši pisci i aktivisti od SAD-a do Australije i Venezuele, srdačno je čestitala autorici i poželjela joj što bolji odziv čitatelja u domovini i u Njemačkoj. Predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD Nada Pritisanac Matulich i predstavnica HSK-a pri UN-u, nakon čestitki za novi roman, uručila je autorici priznanje Hrvatskog svjetskog kongresa za izniman doprinos radu te ugledne iseljeničke organizacije.

Vesna Kukavica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović: Hrabrost policajaca u Vukovaru ispisala najslavnije stranice u povijesti stvaranje države

Objavljeno

na

Objavio

Hrabrost i odlučnost policajaca da se s Vukovarcima i pripadnicima ZNG-a odupru daleko moćnijem neprijatelju ispisala je najslavnije stranice u povijesti stvaranja hrvatske države, istaknuo je u srijedu u Vukovaru ministar Davor Božinović na In memoriamu za 97 policajaca poginulih i nestalih u obrani Vukovara.

„Naša je obveza kao sustava i kao države čuvati spomen na njih i prenositi njihovu žrtvu novim generacijama kako se sve ono što se događalo u Vukovaru ne bi prepustilo zaboravu“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović. Naglasio je da na “In memoriamu za 97 policajaca poginulih i nestalih u Domovinskom ratu u obrani Vukovara“ nazoči cijelo vodstvo MUP-a na čelu s ravnateljem policije Nikolom Milinom kao i načelnicima svih Policijskih uprava.

Komentirao je i nezadovoljstvo procesuiranjem ratnih zločina naglasivši da je s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom u stalnom kontaktu te da je još u veljači 2018. godine osnovana posebna radna skupina za istraživanje ratnih zločina na prostoru Vukovara koja je postigla značajne rezultate.

„To naravno nije sve, niti će se ikad prestati raditi na identifikaciji i kaznenom procesuiranju svih počinitelja zločina u Vukovaru“, rekao je Božinović te dodao da je u ovoj godini policija razotkrila 19 kaznenih djela ratnog zločina od kojih se 10 odnosi na Vukovar.

Božinović o Vučjaku: To nije dobro za EU, a ni za europsku perspektivu BiH

Na pitanje ima li opasnosti od prodora 1.500 migranata u Hrvatsku kojima je u kampu Vučjak u BiH isključena voda i struja Božinović je rekao da ilegalni migranti svakoga dana pokušavaju ući u Hrvatsku, a da je hrvatska policija ta koja štiti granice i spremna je za svaki scenarij.

„Meni je žao da se to događa u BiH i osobno sam upozoravao kolege u BiH da se moraju jače angažirati na zaštiti svojih istočnih granica jer, i po njihovu priznanju, s istoka u BiH ilegalni migranti ulaze bez ikakvih zapreka i smetnji. To nije dobro za BiH, nije dobro za EU ali nije dobro ni za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine“.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, među ostalim, istaknuo je da broj smrtno stradalih i nestalih policajaca u Vukovaru dovoljno govori o razmjeru agresije na grad i stradanju branitelja. „Uz ogroman ponos i zahvalnost prema tim ljudima ostaje i praznina u srcu i nespokoj zbog svih koji su po okupaciji grada živi zarobljeni, a potom likvidirani“, rekao je Penava. Ocijenio je da grad Vukovar u mandatu aktualnih ministara unutrašnjih poslova i obrane „…dobiva ono što je davno trebao dobiti“ te najavio da će uskoro početi radovi na objektu u Vukovaru u kojem će se trajno razmjestiti postrojba Interventne policije PU vukovarsko-srijemske.

Ipak i dalje stoji na stajalištu da Hrvatska nije bila na razini zadatka kada je pitanju procesuiranje ratnih zločina koje „…procesuira međunarodna zajednica pa i sud u Beogradu“ te da je potrebno vratiti spokoj u vukovarske domove čega je preduvjet pravda za Vukovar.

Program „In memorijam za 97 policajaca poginulih i nestalih u Domovinskom ratu u obrani Vukovara“ kojim se MUP prvi puta na ovakav način prisjeća poginulih i nestalih pripadnika u obrani grada heroja počeo je sedam kilometara dugom Memorijalnom utrkom „Hvala vam za moj korak slobodni“ od mjesta pogibije vukovarskog heroja Blage Zadre do spomen-križa na ušća Vuke u Dunav koju je pretrčalo 100-njak trkača svih uzrasta.

Trkačima su na cilju ministar Božinović, glavni ravnatelj policije Milin te načelnik PU vukovarsko-srijemske Fabijan Kapular podijelili zastavice Republike hrvatske kao simbol slobode i samostalnosti.

Središnji program pod nazivom „Smije li ratnik plakati“ održan je u vukovarskom Cinestaru gdje je prikazana kraća verzija istoimenog sportsko-domoljubnog filma kao i isječci HRT-ovih dokumentaraca vezanih uz rat u Vukovaru.

Kod spomen-obilježja 97-orici poginulih i nestalih policajaca u obrani Vukovara postavljenog 2017.godine ispred zgrade Općinskog i Županijskog suda gdje se nekada nalazila Policijska uprava Vukovar, upaljene su i položene „Svijeće zahvale za naš korak slobodni“, a potom se zajedničkom molitvom molilo za vječni spomen na poginule i nestale policajce. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari