Pratite nas

‘Podmetanje’ pravopisa: U BiH se govori isti jezik, samo se različito imenuje?

Objavljeno

na

U Sarajevu je promoviran Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika s osnovama gramatike koji, kako su objasnili autori, prvi put objedinjuje sva tri jezika naroda ovih prostora.

Večernji list za autore navodi kako je ”uglavnom riječ o ljudima okupljenim oko kruga SDP-a”, te kako su, iako je nakana u jednome priručniku integrirati sva tri jezika u jedan pravopis, slučajno ili ne, ”očito rekli ono što nisu trebali ili smjeli ili što je moguće bila inspiracija za njegovu izradu”.

Autori priručnika Hadžem Hajdarević i Aida Kršo sami su naime priznali kako je u izradi priručnika tek recenzent bio jedan Hrvat profesor Josip Baotić, inače predsjednik Saveza antifašističkih boraca rata SUBNOR-a, dok od predstavnika Srba “nisu uspjeli nikoga angažirati”.

”Ali, naveli smo izvore koje smo koristili. Dakle, kada smo navodili hrvatski jezični standard, koristili smo hrvatski pravopis, a isto se odnosi i kada je riječ o srpskom jezičnom standardu”, rekla je Kršo.

Na upit, pak, tko je predstavljao stručne autoritete za hrvatski i srpski jezik čije su osnove iznesene u priručniku, Hajdarević je rekao da je zajedno s kolegicom Kršo bio nominiran za ovaj posao sugerirajući da i nije bilo važno imati druge predstavnike jer se na prostoru BiH ”govori isti jezik, samo se različito imenuje”.

Upitan kako se taj jezik zove, odgovorio je da to ovisi o govorniku.
[quote] ”On se zove onako kako govornik kaže. Bošnjak će reći bosanski, Hrvat hrvatski, a Srbin srpski”, kaže Hajdarević.[/quote]

Večernjak zaključuje kako je jasno da je ovo pitanje prije svega nacionalno i političko te da se ne može kroz izradu priručnika potirati postojeće stanje te podsjeća da je i u zakonima u BiH, ali i praksi, jasno definirano da su u BiH ravnopravna tri postojeća jezika hrvatski, srpski i bosanski.

-Kada se međutim ovaj fenomen proširi izvan granica BiH, onda se može licitirati i s time da su hrvatski u Hrvatskoj, srpski u Srbiji ili crnogorski jedan te isti jezik kao i tri ‘varijante’ u BiH, ali se nikada neće uspjeti podvesti pod jednu kapu jer su upravo ti pokušaji u bivšoj državnoj zajednici utjecali na daljnje podjele, a repriza se događa i u BiH, navodi se u tekstu Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Generalski zbor podijeljen oko dvoje kandidata

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Kandidatura Miroslava Škore za predsjednika RH izazvala je žestoki sukob unutar Hrvatskog generalskog zbora, piše u utorak Jutarnji list.

Potpredsjednik Zbora Ljubo Ćesić Rojs rekao je za N1 televiziju da Škoru podržavaju veleizdajnici i da je glas za Škoru glas za “mračne sile”. “Glas za Škoru je glas za Stipu Mesića i tko zna kakve mračne sile…Vidjet ćete tko će davati podršku Škori, ljudi koji žele unijeti nemir u Hrvatsku”, rekao je Ljubo Ćesić-Rojs.

“To je neviđen skandal”, poručio je za Jutarnji član Generalskog zbora Željko Sačić komentirajući Ćesićev istup. “Proglašavati Miroslava Škoru i sve nas koji podržavamo Škorinu kandidaturu mračnim silama je izvan pameti. To je neviđen skandal. To govori o panici koja se stvorila u Uredu predsjednice zbog Škorine kandidature”, rekao je Sačić a prenosi Jutarnji list.

Osim Sačića, tvrdi izvor blizak Škori, kandidaturu poduzetnika i pjevača podržavaju i još neki aktualni te bivši članovi Zbora poput Davora Domazeta-Loše i Ivana Tolja. Šef Generalskog zbora Pavao Miljavac poručuje da će Zbor svoj službeni stav o kandidatima iznijeti tek nakon što rasprave sve njihove programe.

“Do sada smo mi u Zboru manje-više bili suglasni s odlukama Grabar-Kitarović, bez obzira na neke greške koje je napravila. Nakon svih kandidatura i rasprave o njihovim programima Upravni odbor će na koncu donijeti stav. Tu odluku ne treba očekivati prije jeseni”, rekao je Miljavac a prenosi Jutarnji list u utorak. (Hina)

 

Ljubo Ćesić Rojs: Škorina kandidatura je napad na predsjednicu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

– S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta – istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku. Svečani koncert pod nazivom “Neka sjaji sunce svima, di još našeg roda ima” na Trgu kralja Tomislava navečer će održati LADO, koji ove godine obilježava 70. obljetnicu umjetničkog djelovanja, javlja HRT

 

Čestitka predsjednice Grabar-Kitarović: Ime hrvatske države konačno i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari