Pratite nas

BiH

Podrška g. Mili Puljiću i svim politički progonjenim zapovjednicima HVO-a

Objavljeno

na

Hrvatska republikanska stranka izražava bezrezervnu podršku Mili Puljiću i svim pripadnicima HVO-a koji su predmetom političkih optužnica. -HVO nije bila zločinačka organizacija i Herceg Bosna nije bila zločinačka tvorevina, ističe se u priopćenju HRS-a i dodaje:.

hr_branitelji-Imajući u vidu da skoro tjedan dana od dizanja optužnice protiv g. Mile Puljića, zapovjednika 2. Bojne HVO-a nitko pozvaniji od nas, posebice njegove stranačke i HNS-ovske kolege, nisu našli shodnim reagirati na očigledni pokušaj pisanja drugačije povijesti od one kakva je ona uistinu bila, smatramo obvezom reagirati ispred HRS-a.

Formuliranje optužnice na način kolektiviziranja krivnje za individualne zločine, spominjući tzv. udruženi zločinački poduhvat, te široko i sustavno napadanje na civile, nije ništa drugo nego pokušaj nametanja krivnje hrvatskom narodu kao zločincima i agresorima. Unitaristički mediji, a i određeni eksponenti međunarodne zajednice na čelu sa Valentinom Inzkom, nerijetko koriste sličnu retoriku tvrdnjama kako je BiH doživjela dvije agresije. Ako im šutnjom i politikom nezamjeranja politički predstavnici hrvatskog naroda to dopuštaju, mi nećemo, te ćemo podsjetiti na par činjenica.

Područja koja je pokrivao HVO su danas jedina istinski multietnička područja u BiH, što potvrđuju podaci ne samo Ministarstva za ljudska prava BiH, nego i podaci OSCE-a, Human Rights Watch-a i drugih nevladinih organizacija poput Unije za održivi povratak i integracije BiH. Na tim područjima je omogućen povratak raseljenih i izbjeglica što primjeri Stoca, Čapljine, Mostara i dr. potvrđuju, dok primjerice takav nije slučaj sa Sarajevom, Tuzlom, Zenicom, Bihaćem i svim drugim mjestima koja nisu bila pod kontrolom HVO-a. U tim mjestima ne samo da nema povratka izbjeglih i raseljenih, nego se i dandanas radi na iseljavanju nebošnjačkog stanovništva. Jednako tako je i u RS-u, gdje po podacima BK BiH danas živi 8400 Hrvata, što je za 95% manje nego prije rata, a ta brojka je manja za 1100 u odnosu na 1993. godinu. Dakle, HVO i Hrvate se optužuje za udruženi zločinački poduhvat i sustavno napadanje na civile u cilju raseljavanja, a statistika potvrđuje da su ponajviše baš Hrvati sami i dandanas žrtve sustavnog napada.

Zašto se još uvijek ne zna tko stoji iza ubojstva Joze Kafadara? Tko stoji iza paljenja kuća povratnika u Nevesinju i Kozari? Tko stoji iza vandalskih napada na povratnike i franjevce u Kraljevoj Sutjesci? Ovo su samo neki od slučajeva napada na Hrvate povratnike koji su se dogodili u proteklih godinu dana. Ako se krene dalje godinama u prošlost, od Uzdola, Čustog brda, Hudotskog, Bobaša, Kopijara, Duboštice, Bugojna, Bistrice, Kaćuna, Dusine, Gustog graba i dr. za više od stotinu zločina Armije BiH ne samo da nisu pronađeni nalogodavci, nego i sami izvršitelji. Slična situacija je i u RS-u, gdje za oko 70ak zločina (zločini u Prijedoru, Muštanici, Sanskom mostu, Bosanskom brodu, Koraći, Gornja i Donja Vrela i dr.) nitko nikada nije odgovarao. Danas 22.12. je 21. obljetnica masakra u Križančevom selu. Za 104 ubijene osobe do dandanas nitko nije odgovarao. Da nije možda i tamo HVO radio „sustavno djelovanje na civilno stanovništvo“?

Kolika je „sustavnost“ u zločinima HVO-a prema nehrvatskim civilima možda ponajbolje može posvjedočiti 2. Bojna HVO-a Mostar u kojoj je bio Mile Puljić. Naime, 2. Bojna je sudjelovala u akciji Lipanjske zore koja je dovela do oslobađanja grada Mostara. Prigodom oslobađanja Podveležja je pretrpjela ogromne gubitke u ljudstvu oslobađajući i izvlačeći civile iz bošnjačkih sela tog kraja. Armija BiH u to vrijeme nije postojala na području Mostara, budući da ratni i vojni vrh u Sarajevu još uvijek nije bio na čistu je li to bio njihov rat ili ne, pa se kalkuliralo čekajući koja će strana na kraju izvojevati pobjedu.

Zločina pod zastavom HVO-a je bilo i mora ih se istražiti i počinitelje pravedno kazniti, ali to nikako i nikada neće okaljati ono što HVO je bio i ono što HVO predstavlja u povijesti, a to je pobjednička i osloboditeljska vojska koja je prva ustala protiv agresije. Formuliranje optužnice g. Mili Puljiću na način da ga se stavlja u kontekst udruženog zločinačkog poduhvata nije traženje pravde, nego politički diktiran dokument u cilju pisanja neke drugačije povijesti. Radi toga izražavamo bezrezervnu podršku g. Mili Puljiću i svima onima koji su žrtvom političkih procesa. Sramotno je da je hrvatskim političkim predstavnicima bitnije ne zamjeriti se eventualnim koalicijskim partnerima u vlasti, nego istina i svete vrijednosti Domovinskog rata. Njihova šutnja je veći udarac hrvatskom narodu nego politički pisane optužnice protiv zapovjednika HVO-a, stoji na kraju priopćenja Hrvatske republikanske stranke.

HRS/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pahor: BiH je “poseban slučaj” u procesu proširenja EU, zaostajanje nosi velik sigurnosni rizik

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija bi u procesu svog proširenja na zapadni Balkan morala imati poseban odnos prema Bosni i Hercegovini s obzirom na složeno stanje u toj zemlji, a njeno pridruživanje Uniji moralo bi se promatrati prije svega kao političko, a ne kao pitanje tehničkog ispunjenja kriterija, izjavio je u srijedu u Sarajevu slovenski predsjednik Borut Pahor.

U govoru kojega je održao kao gost Sarajevo Business Foruma (SBF), poslovno-investicijske konferencije koja je okupila sudionike iz pedesetak država, Pahor je kazao kako Slovenija čvrsto podupire nastojanja država zapadnog Balkana da se pridruže EU i NATO-u i želi im u tome pomoći svim svojim znanjem i iskustvom.

Slovenski je predsjednik ocijenio kako je iz današnje perspektive izvjesno da će države poput Srbije u dogledno vrijeme postati članicama Unije, no u slučaju BiH taj je ishod, kako je kazao, manje predvidljiv s obzirom na sve unutarnje probleme koje ta zemlja ima.

Nedavnu odluku Europske komisije o strategiji proširenja na zapadni Balkan Pahor vidi kao vrlo pozitivnu, posebice s obzirom na ranije razdoblje u kojemu je prevladavala rezerviranost u pogledu bilo kakvog daljnjeg širenja Unije, no lošim drži to što Europska komisija ne vidi taj proces proširenja kao politički proces nego kao” tehnički problem”.

“To će biti posebno teško u slučaju BiH jer su njeni temelji i struktura posebni i zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup EU. Takav bih ja pristup zagovarao”, kazao je Pahor.

Njegova je ocjena kako će Bosni i Hercegovini, kakva je danas, biti vrlo teško ispuniti postavljene uvjete i provesti pregovore kakve čekaju druge države-kandidatkinje.

To nosi rizik da BiH dugoročno zaostane za susjedima, što će postati golemim sigurnosnim izazovom i za nju, ali samim time i za cijelu regiju, smatra slovenski predsjednik.

“Ja u razgovorima s kolegama u EU zagovaram da se Bosni i Hercegovini posveti posebna pozornost i da se prema njoj odnosi s posebnom političkom osjetljivošću”, kazao je Pahor.

Konstatirao je i kako je za BiH od ogromnog značaja provesti proces pomirenja kakvog do sada nije bilo, jer je to preduvet rješavanja niza drugih otvorenih pitanja važnih za budućnost zemlje.

“Ne mogu dovoljno snažno istaknuti koliko bi bilo važno za BiH kada bi proces pomirenja počeo. Znam da će taj proces biti dug, da ima puno poteškoća i teško ga je zamisliti, no bilo bi jako važno kada bi tri naroda i tri religije vidjele neku vrstu svjetla na kraju tunela kada je riječ o pomirenju. Mislim da bi onda i druge probleme bilo lakše rješavati”, kazao je Pahor.

Poručio je kako je i u tome Slovenija spremna pomoći svojim iskustvima iz protekih 75 godina, a dodao je i kako Slovenija snažno želi doprinijeti rješavanju svih otvorenih pitanja u regiji.

“Mislim da smo apsolutno sposobni rješavati probleme korak po korak. Naša je odgovornost učiniti sve što je potrebno za mir i sigurnost naših naroda, riješiti pitanja u regiji i otvoriti vrata proširenju EU i NATO-a i ja sam siguran u takvu budućnost”, kazao je Pahor najavivši kako će se o tome razgovarati i na summitu Brdo-Brijuni procesa, koji će se u petak održati u Skoplju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati