Pratite nas

Vijesti

Podsjetimo se Oklahoma City 1978.: Nobilovo pljuvanje na ”Lijepu našu”

Objavljeno

na

U tijeku je proces protiv OZNA-škog i UDB-aškog krvnika Josipova Boljkovca. Kao što se moglo očekivati, odvjetnik Anto Nobilo, sin Boljkovčevog sudruga iz poratnih dana, pravno zastupa jugoslavenskog ubojicu.

Opće je poznata činjenica da gospodin Anto Nobilo potječe iz Korčulanske partizanske obitelji – te da je bio javni tužitelj u Jugoslaviji zahvaljujući svome jugoslavenskom i komunističkom pedigree-u. Kao takav je ostao u trajnom sjećanju hrvatske javnosti zbog suđenja dr. Andriji Artukoviću, polovicom 80-ih minuloga stoljeca.

Andrija Artuković izveden je pred jugo-komunistički sud nakon američkog izručenja toj totalitarnoj i krvničkoj “državi” – ’86 godine. Unatoč njegovoj odmakloj životnoj dobi, lošem zdravstvenom i mentalnom stanju, Artuković je ipak uspio posvjedočiti na tom istom Zagrebačkom sudu da Nezavisna Država Hrvatska nije bila “takozvana,” (kako su je nazivali i hrvatski i srpski komunisti) nego – doista – Nezavisna Država Hrvatska hrvatskoga naroda.

Nema sumnje da se zbog takvog iskaza pokojnog Ministra Andrije Artukovića, Anto Nobilo “ne može sjetiti” (niti mu se, do sada, itko u javnosti udostojio to javno spočitnuti) kako je bio javni komunistički tužitelj na suđenju bespomoćnom i ostarjelom hrvatskom starcu sredinom osamdesetih godina.

Ali zato se danas Nobilo vatreno i grlato zauzima za jednoga okorjelog jugoslavenskog lašca i ubojicu, Josipa Boljkovca. Ne samo da ga pravno zastupa i zarko brani u javnosti, već se kao kukavica javnosti žali (vrhunac jugo-udbaškog licemjerja i kukavičluka) kako je, i na koji način, priveden i pritovoren bespomoćni i ostarjeli Boljkovac.

Anto Nobilo je poznat hrvatskoj javnosti ne samo zbog njegovih istupa u obrani neobranjiva jugo-komunističkog režima, već i zbog osobnih slučajeva nasilja koja se njega samog tiču – a koja su se dogodila proteklih godina od nastanke Republike Hrvatske. U prilogu objašnjenju pojave tipa takvog psihološkog profila na površini hrvatske javnosti, predočimo slučaj Oklahoma City 1978 – čisto da ne bi slučajno palo u zaborav.

Prema pisanju dragovoljca Domovinskog rata, Borisa Prebega – objavljeno u knizi o Miri Baresiću, autora pratra Vjekoslava Lasića – svima nama dobro poznati Anto Nobilo bi potučen na Svjetskom Prvenstvu Karate-a 1978. godine u Oklahoma City-u, SAD.

Na svjetskom prvenstvu u karateu, održanom Oklahoma City-u, daleke 1978., porazio ga je hrvatski narodni borac za slobodu, pokojni Miro Barešić, koji se borio pod paragvajskom zastavom, ali je nakon pobjede nad Nobilom tražio da se svira Lijapa naša, što je Nobila i njegovu pratnju dovelo do konsternacije.

Podsjećamo, Miro Barešić je žrtva jugoslavenske UDB-e (čije je Anto Nobilo ekspozitura) koja ga je, iz zasjede i zamke, lisila života negdje u zaleđu rodnog mu Šibenika 1991.g.

Ovako to opisuje hrvatski ratnik Boris Prebeg, prema sjećanju njegova osobnog razgovora s pokojnim Barešićem: općenito smo pričali o životu i dozivljajima, razmjenjivali mišljenja, jednom riječju veselili smo se našem susretu. Imali smo o čemu pričati, pogotovo slušati Miru o njegovom burnom životu, od Rolovića do druga Ante Nobila, zamjenika javnog tužitelja u procesu protiv ministra Nezavisne Države Hrvatske dr. Andrije Artukovića, kojega je pobijedio na Prvenstvu karataša u Oklahoma City-u. Na natjecanju u Americi Miro Barešić je zastupao Paragvaj. Osvojivsi medalju, Miro je zahtijevao je da se uz paragvajski stijeg istakne i hrvatski. Kada je Nobilo vidio hrvatski stijeg, pljunuo je prema Miri i opsovao mu mater ustašku. Za taj cin nije ga nitko osudio. On (Nobilo) i sada u Hrvatskoj, gdje hrvatske vlasti zakon o lustraciji jos nisu donijele, nesmetano radi kao odvjetnik.

Ne gajimo nikakve iluzije da će ovaj podsjetnik imati odjeka u hrvatskoj javnosti, ali tješi činjenica da članak ulazi u beskonačnost Svemrezja te da ce – koga to bude zanimalo – služiti kao referenca.

I što-šta drugo.

Autor Frano Budimlic/hrsvijet.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari