Pratite nas

Politika

Podupiru novu majorizaciju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Nevladina organizacija Savjetodavno vijeće za BiH (ACBH) koja djeluje u Sjedinjenim Državama pozdravila je donošenje rezolucije koju je predložio senator Mark Begich kojom se od američkog predsjednika Baracka Obame traži imenovanje posebnog predstavnika za Balkan koji bi prije svega bio usmjeren na provedbu Daytonskog mirovinskog sporazuma, ali su se usprotivili dijelu rezolucije u kojoj se upozorava na izborne podvale Hrvatima na koje je upozorio senator.

BiH nije višenacionalna

U pismu koje je upućeno senatoru Begichu, ova organizacija koja se predstavlja kao višenacionalna, a u najvećem broju okuplja Bošnjake u SAD-u, upozorava se da dio Begicheva pisma koji ukazuje na to da se na izborima poništava izborna volja Hrvata, predstavlja put u daljnje nacionalne podjele i narušavanje demokratskih načela. Ustvari, radi se o retorici koju ponavljaju sve bošnjačke stranke, a napose one najveće i koje se predstavljaju višenacionalnim. Sve se svodi na to da Bošnjaci kao najbrojniji narod može izabrati Hrvatima predstavnike u vlasti, i to se smatra ‘demokratskim standardom’. “Uvođenjem pravila da se predstavnici u vlasti mogu birati unutar njihove vlastite nacionalne skupine, rezolucija bi vodila daljnjem cementiranju nacionalno-teritorijalne podjele, koja zasigurno nije u dugoročnom interesu Bosne i njezinog naroda”, navodi se u pismu ACBH koje je senatoru Begichu poslala predsjednica ove organizacije Mirzeta Hadžikadić. 
Ova organizacija poziva i na donošenje novoga ustava koji bi omogućio jednaka prava svim građanima te ‘omogućiti jasan i izvediv put prema EU i NATO-u promoviranjem demokracije, napretka i stabilnosti’.

Pokrenuo lavinu

ACBH naglašava da želi vidjeti daljnji snažni nastavak angažiranja SAD-a kako bi se približila NATO-u i EU. 
Američki senator Mark Begich podnio je senatskom Odboru za vanjsku politiku rezoluciju 131 kojom se traži imenovanje posebnog američkog izaslanika za Balkan, prije svega usmjerenog na procjenu uspješnosti provedbe Daytonskog sporazuma u BiH u kojoj je navedeno da se buduće reforme ne smiju voditi na štetu najmalobrojnijih Hrvata čiji je položaj već oslabljen.

VLM/hercegbosna.org

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari