Pratite nas

Gospodarstvo

Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.

Objavljeno

na

U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu.

[ad id=”93788″]

Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Osijek: Za stipendiranje učenika i studenata više od milijun kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ugovore o stipendiranju 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije u 2019./2020. godini u ponedjeljak je uručio župan Ivan Anušić, a za tu će svrhu iz županijskog proračuna biti izdvojeno nešto više od milijun kuna.

Stipendija za učenike iznosi 450 kuna na mjesec tijekom školske godine, a za studente tisuću kuna na mjesec tijekom akademske godine.

Ugovore o stipendiranju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu danas (20. siječnja 2020. godine) na prigodnoj svečanosti župan Ivan Anušić uručio je za 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije. Ukupan iznos sredstava koji Županija dodjeljuje za navedenu godinu iznosi 1.005.000,00 kuna.

– Ove školske/akademske godine odobreno je ukupno 150 stipendija, i to za učenike 450,00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci za jednu školsku godinu, a za studente 1.000,00 kuna mjesečno za akademsku godinu. Svake godine nastojimo proširiti kategorije i povećati broj stipendija, a nadamo se da će stipendije olakšati troškove školovanja učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima.

Naravno, krajnji cilj ove mjere je investiranje u mlade i njihovo znanje te da nakon školovanja ostanu ovdje, u Osječko-baranjskoj županiji, da rade i doprinose društvu. Njihovo vrijeme tek dolazi, pa želimo ne samo da ostanu ovdje nego da zajedno s nama budu aktivni dionici svih događanja, a potom preuzmu poslove i odgovornosti te vode našu Hrvatsku i Županiju u smjeru u komu svi želimo i hoćemo – rekao je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija započela je 2002. godine s postupkom dodjele stipendija darovitim učenicima i studentima. Zbog strateške orijentiranosti prema društvu znanja, naglasak je stavljen na darovitost, na postizanje izvrsnih rezultata u jednom području ili više njih te iskazanu sklonost za stalnim usavršavanjem. Ukupno je do srpnja 2019. godine za stipendiranje učenika i studenata te dodjelu jednokratnih potpora utrošeno oko 24,4 milijuna kuna iz županijskog proračuna.

– Od školske/akademske 2018./2019. godine Županija dodjeljuje stipendije u četiri kategorije učenika i studenata, a novost su stipendiranja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i zanimanja iz STEM područja čime ih se pokušava usmjeriti za zanimanja čijim će se završetkom lakše moći zaposliti i osigurati bolju egzistenciju, a istodobno zadovoljiti potrebe tržišta rada. Također, Županija je prepoznala značaj financijske pomoći socijalno ugroženim obiteljima te uvela i tu kategoriju stipendija – ističe pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Sandra Filipović.

Na natječaju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu dodijeljeno je 30 stipendija za darovite učenike i 21 stipendija za darovite studente, zatim 27 stipendija za učenike i 18 stipendija za studente koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja (stipendije učenika za zanimanja CNC operater, strojobravar, medicinska sestra/medicinski tehničar te strojarski računalni tehničar, a studenata za zanimanja magistar/specijalist struke u području dentalne medicine, medicine, veterinarske medicine, strojarstva, elektrotehnike i računarstva).

Dodijeljeno je 18 stipendija za učenike i 10 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, i to učenicima za zanimanja automehaničar, bravar, keramičar, mesar, stolar, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozila i zidar, a studentima za zanimanja magistar/specijalist struke u područjima arhitekture, geodezije, geografije, logopedije, socijalne pedagogije i socijalnog rada.

Dodijeljeno je 15 stipendija za učenike i 11 stipendija za studente slabijeg socijalnog statusa.

Učenicima se stipendije isplaćuju za razdoblje od 1. rujna 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a studentima od 1. listopada 2019. do 31. srpnja 2020. godine. Stipendije učenicima za razdoblje od rujna do prosinca 2019. godine i studentima za razdoblje od listopada do prosinca 2019. godine isplaćene su 27. prosinca 2019. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari