Pratite nas

Gospodarstvo

Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.

Objavljeno

na

U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu.

[ad id=”93788″]

Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Za pogođene potresom i epidemiju do sada donirano više od 17 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

U razdoblju od 24. ožujka do 3. travnja na račune za donacije financijskih sredstava u akcijama “Zajedno za Zagreb” i “Hrvatska protiv koronavirusa” uplaćeno je više od 17 milijuna kuna, a uplate su stizale i u raznim stranim valutama, priopćila je Vlada u ponedjeljak.

“Vlada Republike Hrvatske zahvaljuje svim uplatiteljima na prikupljenim financijskim sredstvima od donacija namijenjenih za sanaciju posljedica najjačeg potresa u posljednjih 140 godina koji je pogodio grad Zagreb i okolicu te na sredstvima uplaćenim za borbu protiv epidemije koronavirusa COVID-19”, stoji u priopćenju.

Vlada je na telefonskoj sjednici održanoj 24. ožujka otvorila račune kako bi se putem državnog proračuna donirali novci za pomoć.

U akciji “Zajedno za Zagreb” uplaćeno je 7.376.594,29 kuna, 21.932,42 EUR, 3.367,52 CHF, 500 SEK i 50 GBP.

U akciji “Hrvatska protiv koronavirusa” uplaćeno je 10.450.303,65 kuna, 386.663,92 EUR, 4.911,52 CHF i 50 GBP.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo financija i nadalje će izvještavati javnost o iznosu uplaćenih sredstva jednom tjedno, krajem tjedna. Ako je uplatiteljima potrebna potvrda o primljenoj novčanoj donaciji, mogu se obratiti na e-mail kontakt Ministarstva financija: [email protected].

U akciji “Zajedno za Zagreb”, donacije za uplatitelje iz Hrvatske uplaćuju se na račun: HR1210010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske s pozivom na broj odobrenja: HR68  5371 – OIB uplatitelja.

Donacije za uplatitelje izvan Hrvatske uplaćuju se na račun Ministarstva financija kod Hrvatske narodne banke, na broj računa IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0.

U akciji “Hrvatska protiv koronavirusa”, donacije za uplatitelje iz Republike Hrvatske uplaćuju se na račun HR1210010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske s pozivom na broj odobrenja: HR68  5380 – OIB uplatitelja.

Donacije za uplatitelje izvan Hrvatske uplaćuju se na račun Ministarstva financija kod Hrvatske narodne banke na broj računa: IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Skupština Aluminija prihvatila ponudu grupacije Abraham

Objavljeno

na

Objavio

Skupština dioničara mostarskog Aluminija prihvatila je danas ugovor o najmu ponuđen od grupacije Abraham.

Proizvodnja bi se, kako kažu, najprije trebala pokrenuti u pogonima livnice, a zatim u pogonu anoda te u elektrolizi.

S ponovnim pokretanjem predviđa se i zapošljavanje oko 200 radnika i to kroz nekoliko etapa. Ponuda je prihvaćena velikom većinom glasova, a tek jedan od članova Skupštine bio je protiv. Riječ je o predstavniku malih dioničara Zlatku Topiću.

Opunomoćenik Vlade FBiH Stipo Buljan najavio je prijem 80 novih radnika i skoro otvaranje pogona Aluminija. Navodi i kako postoje klauzule kako se i kada može eventualno raskinuti ugovor.

“Nadam se da će obje strane ispoštovati ono što je potpisano. Važno je da se provjere svi aneksi i da se utvrdi stanje kakvo zaista i jeste”, kazao je Buljan.

Zadovoljstvo nakon Skupštine nije krio ni predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Zdenko Klepić. On je rekao da je pred Aluminijem i novim investitorom prva trećina posla, a da će svi na koncu biti sretni kada dođe do finalne trećine u kojoj bi se trebala pokrenuti proizvodnja.

“Nadam se da će to biti u što skorije vrijeme. Vjerujem i da će se radnici vratiti na posao. Hvala stoga svima koji su pomogli. Očekujemo i dalju podršku”, rekao je.

Novinare je interesiralo i što je promijenjeno u ugovoru u odnosu na ponudu iz veljače koja je glatko odbijena.

“Izmijenjeno je dosta stvari. Udovoljeno je onome što je tražila Vlada FBiH. Sve je ispoštovano. Teško je o rokovima obzirom na uvjete koje danas imamo, ali mislim da bi sve ovo trebalo oživjeti za par mjeseci”, kazao je Klepić.

Podsjećamo, proizvodni pogoni mostarskog Aluminija zaustavljeni su 10. srpnja 2019. nakon što je poduzeće iskopčano s električne mreže zbog nagomilanih dugova, a do kraja prošle godine svih 900 zaposlenika dobilo je otpremnine i rješenja o prestanku radnog odnosa./AA/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari