Pratite nas

Gospodarstvo

Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.

Objavljeno

na

U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu.

[ad id=”93788″]

Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

HNB lani s gubitkom od 468 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska narodna banka (HNB) prošlu je godinu završila s gubitkom od 468,37 milijuna kuna, što je znatno manje nego u 2017. kada je iznosio 2,55 milijardi kuna, pokazuje godišnje izvješće središnje banke.

Godišnje izvješće pokazuje i da je gubitak, koji je najvećim dijelom rezultat tečajnih razlika, pokriven iz opće pričuve.

Po podacima iz izvješća, ukupne međunarodne pričuve HNB-a na kraju 2018. iznosile su 17,44 milijardi eura, što je za 1,7 milijardi ili 11 posto više u odnosu na kraj 2017.

Neto međunarodne pričuve, u koje nisu uključena sredstva Ministarstva financija, Europske komisije, SDR-i kod MMF-a kao ni ulaganja u repo poslove, porasle su za 2,08 milijardi eura ili 15,2 posto, na 15,82 milijarde eura.

Rast međunarodnih pričuva u 2018. ostvaren je na osnovi otkupa deviza od banaka, ostvarene zarade od upravljanja pričuvama te pozitivnih međuvalutnih promjena zbog jačanja tečaja američkog dolara prema euru, koje je dovelo do rasta vrijednosti dolarskog dijela pričuva iskazanog u eurima.

U izvješću se, između ostaloga, ističe da je HNB deviznim transakcijama u 2018. neto otkupio rekordnih 1,84 milijarde eura, čime je kreirano 13,6 milijardi kuna likvidnosti u financijskom sustavu.

Valutna struktura međunarodnih pričuva u 2018. blago se promijenila u korist eura. Tako je udio eura u pričuvama krajem 2018. iznosio 85,1 posto, dok je na kraju 2017. bio 83,2 posto. U istom razdoblju udio američkog dolara u međunarodnim pričuvama, koji je na kraju 2017. iznosio 14,5 posto, smanjio se na 12,7 posto. Udio SDR-a također se blago smanjio, i to s 2,3 na 2,1 posto međunarodnih pričuva.

U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, znatno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat izvještaja o dobiti, napominje se u izvješću.

U 2018. američki dolar ojačao je u odnosu na euro, a time i u odnosu na kunu, pa je to dovelo do povećanja kunskog iskaza međunarodnih pričuva i pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika. konstatira se. Međutim, istodobno je bilo zabilježeno i jačanje kune prema euru, pa su na osnovi toga za eurski dio pričuva obračunate nerealizirane negativne tečajne razlike.

A kako su one premašile pozitivne tečajne razlike od jačanja američkog dolara, ukupne nerealizirane tečajne razlike naposljetku su bile negative i iznosile su 592 milijuna kuna, što je odredilo i rezultat izvještaja o dobiti HNB-a, koji je u 2018. bio u minusu za 468 milijuna kuna.

Taj iznos pokriven je iz općih pričuva HNB-a, koje su 31. prosinca 2017. iznosile 11,3 milijardi kuna, a većinom su formirane od pozitivnih tečajnih razlika u prethodnim godinama te među ostalim služe upravo kao zaštitni sloj za pokrivanje valutnog rizika i očuvanje temeljnoga kapitala HNB-a, kaže se još u izvješću.

Registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica

U iscrpnom izvješću HNB-a, na više od 200 stranica, navodi se i da je tijekom 2018. u Hrvatskoj bilo registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica kuna u ukupnoj vrijednosti od 150.920 kuna, od čega su 71,9 posto bile krivotvorine loše kvalitete izrade.

U usporedbi s 2017. broj registriranih krivotvorina kuna povećan je za 97,2 posto.

Uzevši u obzir da je tijekom 2018. izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara bilo prosječno 244.833.167 komada novčanica, na milijun komada novčanica kuna u optjecaju registrirane su dvije krivotvorene novčanice, dok je u 2017. godini u optjecaju registrirana 1,1 krivotvorena novčanica, ističe se u izvješću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od smanjenja stope PDV-a polovicu su zadržali trgovci

Objavljeno

na

Objavio

Dok većina ekonomista smatra kako snižavanje stope PDV-a nije dobra odluka jer proračun mnogo gubi, a građani malo dobivaju, ministar financija ustrajava na spuštanju opće stope od iduće godine sa 25 na 24 posto, kako stoji u zakonu, a otvorena je opcija da se u četvrtom krugu porezne reforme snižena stopa proširi na nove prehrambene proizvode, piše u utorak Jutarnji list.

Koliko su posljednje porezne izmjene doista utjecale na potrošačke cijene, pokušali su odgovoriti analitičari HNB-a, rezultati pokazuju da je prijenos za većinu proizvoda “bio znatan, ali nepotpun” i iznosio je oko 50 posto, donosi dnevnik.

U siječnju ove godine snižen je PDV na određene prehrambene proizvode i dječje pelene s 25 na 13 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta sa 25 na 5 posto.

Kad bi prijenos bio potpun, pad cijena prehrambenih proizvoda obuhvaćenih ovom zakonskom izmjenom iznosio bi 9,6 posto, a cijene lijekova bile bi niže za 16 posto.

Rezultati analize HNB-a za razdoblje od prosinca do veljače pokazuju da se učinak smanjenja PDV-a na cijene znatno razlikovao po analiziranim proizvodima i kategorijama: medijan ocijenjenog učinka na cijene iz skupine meso iznosi -6,3 posto, na voće -6 posto, na povrće -6,2 posto, na ribu -2,7 posto, na jaja -12,1 posto, na pelene -5,3 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta -14,5 posto.

Doprinos učinka smanjenja PDV-a, objašnjavaju analitičari HNB-a, izračunali su tako što su razliku između ostvarene i prognozirane promjene indeksa cijena pojedine skupine proizvoda pomnožili s ocijenjenim udjelom proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.

Da se smanjenje poreza ne prelijeva u potpunosti na cijene, upućuje domaće iskustvo, kao i iskustva drugih zemalja. Očekivano, manji je u slučaju smanjenja poreza negoli povećanja. Više je razloga koji objašnjavaju to djelomično prelijevanje poreznih izmjena na potrošačke cijene.

Među ostalim, navodi HNB, intenzitet prijenosa smanjenja PDV-a na cijene ovisi o stupnju konkurencije na pojedinom tržištu. Naime, pojedini trgovci smanjit će cijene samo djelomično, kako bi povećali profit, u slučaju kada ocijene da to neće utjecati na gubitak njihova tržišnog udjela, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari