Pratite nas

Gospodarstvo

Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.

Objavljeno

na

U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu.

[ad id=”93788″]

Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Najveći gubitnici porezne reforme gradovi u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Osim najvećih gradova – Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra – najveći gubitnici nove porezne reforme najvjerojatnije će biti mnoge općine i gradovi u gospodarski najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, na sjeverozapadu zemlje, u Istri te bogatija mjesta uzduž Jadrana, piše Jutarnji list u subotu.

Kako se očekuje da će porezna reforma ministra Zdravka Marića ujesen biti izglasana u Saboru, od 1. siječnja 2020. svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer će radnici mlađi od 25 godina biti u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a radnici između 26. i 30. godina plaćat će upola manji porez.

Kako se Vlada još lani u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u cijelosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, najveći gubitnici u 2020. će biti najveći gradovi, naprosto zbog brojnosti radne snage do 30. godine.

Budući da službenih podataka Vlade o tome koliko točno u Hrvatskoj ima zasposlenih (mirovinskih osiguranika) do 25. a koliko do 30. godine starosti nema, zasad se ne zna ni koliko će točno zbog ukidanja odnosno 50-postotnog smanjenja poreza na dohodak izgubiti sve županije, gradovi i općine u idućoj godini, piše Jutarnji list.

Ministar financija Marić nedavno je rekao samo da je “ukupan broj mladih u toj dobi (do 30. godine života) 370 tisuća, a onih koji su u škarama poreza na dohodak ima 250 tisuća”.

“Službene podatke o tome koliko mlađih od 30 godina prima plaću koja ulazi u porezne škare nažalost nemamo ali napravili smo svoje projekcije gubitka poreznih prihoda za sve gradove i općine. Najoptimističnija procjena govori o gubitku od 700 milijuna kuna, najcrnja o gubitku više od milijardu”, rekao je savjetnik u Udruzi gradova Dario Runtić.

Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i čelnik Udruge gradova, procjenjuje da će sve jedinice lokalne samouprave ukupno izgubiti oko 600 do 700 milijuna kuna te da će od ministra financija zbog toga najvjerojatnije tražiti kompenzaciju izgubljenih prihoda, piše u subotu Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Cappelli: Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli, ocijenivši kako je postojeći broj od oko 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje realan, a za očuvanje konkurentnosti ključno je ulagati u podizanje kvalitete i infrastrukturu.

“Kad su me prošle godine na londonskom sajmu pitali što se očekuje od turizma, rekao sam da će biti porast za negdje između jedan i tri posto dolazaka i negdje jedan do dva posto noćenja, i mi cijelo vrijeme držimo taj ritam”, rekao je Cappelli gostujući u središnjem dnevniku HRT-a.

U kolovozu je do sada zabilježen porast od oko jedan do dva posto što dolazaka, što noćenja, napomenuo je ministar. Pridoda li se srpanjskoj i kolovoškoj špici sezone predsezona, koja je bila oko šest posto u plusu, te postsezona, koja bi također prema očekivanjima trebala biti dobra, ukupan bi rast mogao biti do tri posto, dodao je.

Smatra kako su rezultati u turizmu tijekom posljednjih nekoliko godina podigli očekivanja rasta, a da je u 2019. zapravo došlo do “normalizacije prometa”. “Prije dvije godine smo imali turista kao i danas. Tada smo govorili da pucamo po šavovima, da mi to ne možemo izdržati, a sad se navodno traži da bude još više turista”, istaknuo je Cappelli, napomenuvši kako je Hrvatska već sad među prve tri zemlje u svijetu s velikim nesrazmjerom između ukupnog broja stanovnika – četiri milijuna – i broja turista, koji je 20 milijuna godišnje.

Da bi održala konkurentnost, Hrvatska mora ulagati u podizanje kvalitete: upravo su objekti s četiri ili pet zvjezdica i najpopunjeniji, istaknuo je nadalje ministar Cappelli, pa tako kampovi s pet zvjezdica bilježe rast prometa za 40 posto, hoteli za dva do tri posto, a porast bilježi i privatni smještaj.

U tom smislu, hrvatska vlada prepoznala je važnost razvoja infrastrukture, te je dosad krenula s investicijama samo u prometnu infrastrukturu vrijednim 20 milijardi kuna, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari