Pratite nas

Gospodarstvo

Pogled iz Kanade: dr Janjiček o najavi osnivanja državnog holdinga.

Objavljeno

na

U Hrvatskoj javnosti povela se rasprava o utemeljenju određenog „holdinga“ u koji bi ušla poduzeća u državnom vlasništvu.

[ad id=”93788″]

Tim povodom organizirana je u emisiji “Otvoreno” na HRT-u izmjena mišljenja u svezi te ideje u smislu mogućih posljedica osnutka takvog holdinga. Najinteresantnije je bilo to što baš nitko od nazočnih u studiju nije rekao što je u biti „holding“ poduzeće i što mu je svrha. Stoga ću upravo poći od te činjenice.

Holding je dioničko društvo koje u svom vlasništvu posjeduje većinske pakete dionica manjih tvrtki. Samim time takvo holding poduzeće pozitivno utječe na poslovanje tvrtki kojima je većinski vlasnik. Svrha ovakvog oblika dioničkog poduzeća je povećanje stope dobiti u tim manjim tvrtkama, jer se kroz njihovu vlasničku povezanost nastoje smanjiti rashodi i troškovi poslovanja tih manjih poduzeća.

Isto tako ojačava se njihov financijski položaj na tržištu kapitala, odnosno tržištu dionica. Tako što bi se na burzi kotirale dionice „holdinga“, a ne više dionice tih malih poduzeća. Dakle, osnutak holdinga ima izravnu nakanu jačanja manjih poduzeća na dioničkom tržištu, tako što se više ne bi pojavljivali individualno, već kroz holding. Osim toga, takav holding imao bi povoljnije uvijete kreditiranja od komercijalnih banaka, jer raspolaže većim kapitalom i uživa veće povjerenje kod banaka. Time bi ta mala i srednja poduzeća u sklopu holdinga imala brži razvitak.

U Austriji je model holdinga bio napravljen upravo iz tog razloga, kako bi se austrijska poduzeća u državnom vlasništvu kroz „holding“ poslovanje financijski ojačala, razvila, te lakše i bolje privatizirala. Od 1967 godine kada je holding u Austriji osnovan, veliki broj poduzeća iz holdinga je privatiziran. Taj dio doslovce nitko u studiju HRT nije želio reći!? Je li u pitanju pomanjkanje informacija ili je neki drugi razlog, teško je reći, ali to baš nitko nije spomenuo u studiju HRT-a.
Upravo zato, što se nije sagledavao razlog osnutka holding poduzeća sa državnim vlasništvom u Austriji, mogli su se čuti razni komentari i primjeri osnivanja holdinga u Hrvatskoj koji su doslovce pokazali zbog čega se Hrvatska ne miče s mjesta.

Predstavnik sindikata kroz svoj komentar o modelu holdinga dokazao je kako je još uvijek „mentalni komunist“! Gospodin Sever je rekao kako su poduzeća u državnom vlasništvu u stvari „narodno vlasništvo“! Nije srećom rekao „društveno vlasništvo“, ali je očito na to i mislio. Koristio je istina termin po kojem se nekad komunistička diktatura nazivala „narodna demokracija“!

Isto tako zalaže se da poduzeća od „nacionalnog interesa“ budu uvijek i jedino u državnom vlasništvu! Naravno pitanje koje se nameće samo od sebe, a što je kriterij za neko poduzeće imati „nacionalni interes“! Zvučalo je to isto kao nekad kada se tumačilo da se odluka o otvaranju obične prodavaonice u kapitalizmu donosila temeljem profitnog interesa, dok se u socijalizmu takva ista odluka donosila „svjesno“!?

U takav „mentalno-ideološki sklop“ uklopio se i gospodin Njavro. Naime, on je rekao kako je potrebno državna poduzeća voditi u svrhu „javnog interesa i po najvišim standardima“!? Što je doista taj „javni interes“ i što je to „visoki“ ili „niski“ standard upravljanja!? Kako se to može definirati? Jasno, odgovor je nedvojeban, tako nešto ne postoji! Bilo javno ili privatno poduzeće može se voditi samo u profitnom interesu! To ne znači da je interes profita u sukobu sa interesom kupaca, već naprotiv!

Neizbježno je došlo i pitanje ogromnih gubitaka Hrvatskih Autocesta. Upravo zbog korupcije tijekom gradnje, ali i korupcije za njihovo održavanje Hrvatske Autoceste su u gubitcima. Privatne autoceste u Istri posluju sa profitom i bez gubitaka, jer nema korupcije niti u njihovoj izgradnji, niti u njihovom održavanju. Nitko nije bojio tunele s troškom na jedan kilometar višim nego troškom gradnje po jednom kilometru u Istri, kao što je bio slučaj sa Hrvatskim Autocestama.

Isto tako spomenut je i je broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, a on je razmjerno 3,5 po jednom kilometru, dok je u Istri 0,8 zaposlenih po jednom kilometru! Dakle, broj zaposlenih u Hrvatskim Autocestama po jednom kilometru autoceste je čak četiri puta viši, nego na privatnim autocestama u Istri. Jasno je da su troškovi plaća zaposlenih po jednom kilometru autoceste previsoki za Hrvatske Autoceste.

Spomenut je i primjer hrvatskih željeznica, te se gospodin Njavro zauzeo za privatizaciju HŽ-a, ali bez privatizacije tračnica!? Problem je upravo u tomu što su hrvatske željezničke tračnice zastarjele, te niti najmoderniji vlakovi ne mogu pružiti brzi i udobni prijevoz putnika i robe! Nitko neće ući u posao kupnje suvremenih vlakova za putovanje po Hrvatskoj po tračnicama iz doba Marije Terezije!

HEP je također bio razmatran kao poduzeće koje se nikako ne smije privatizirati, pa je u tu svrhu spomenut primjer Kalifornije. Međutim, upravo to je pokazalo i ne poznavanje stvari. Kalifornija kao država je imala višestruki rast potrošnje električne energije zbog raznih svjetski poznatih korporacija iz svijeta telekomunikacije i računalne tehnologije koje su postojale i razvijale se u Kaliforniji. Osim toga u Kaliforniji je locirana i poznata „silicijska dolina“!

Dakle, poduzeća koja su po svojoj naravi poslovanja ogromni potrošači električne energije. Gospodin Sever je okrivio privatno vlasništvo za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji. Međutim, glavni problem je bio taj što je potražnja za električnom energijom rasla vrlo brzo, a država je ograničila cijenu po 1KW električne energije! Zbog preniske cijene, privatni investitori nisu bili zainteresirani za investiciju izgradnje elektrana. Naime, cijena po 1KW nije mogla jamčiti povrat na ulog izgradnje elektrana. Dakle, nije privatno vlasništvo bilo „krivo“ za pomanjkanje električne energije u Kaliforniji, već uplitanje države koja je maksimizirala cijenu električne energije unatoč rastu potražnje za njom.

No treba spomenuti i poduzeće koje je također od „nacionalnog interesa, a to su Hrvatske Vode. Poduzeće koje se pokazalo krajnje ne učinkovito u obrani od poplava, a koje uzdržava čitava nacija praktično za ništa! Svakog proljeća i jeseni, kiše sve poplave u Hrvatskoj, a Hrvatske Vode ne čine ništa. Posve normalno pitanje koje se nameće svakom hrvatskom državljaninu, treba li Hrvatske Vode ostaviti ovakve u državnom vlasništvu ili privatizirati? Očito je voda došla do grla od prevažnog „nacionalnog interesa“!

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Gdje je sada ‘ekspert’ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj?

Objavljeno

na

Objavio

Gdje je sada „ekspert“ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj,komentirao je HDZ na svojoj facebook stranici.

Cappelli i Staničić: Za turizam 2019. najbolja godina do sada, u 2020. zadržavanje pozitivnih trendova

Za hrvatski turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, što je 5 odnosno 2,4 posto više nego u 2018., a u 2020. očekuje se nastavak pozitivnih trendova s 3 do 5 posto većim turističkim prometom, istaknuto je u utorak u Ministarstvu turizma.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu o rezultatima 2019. i najavama za 2020. govorili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, napominjući da je u dolascima i noćenjima turista Hrvatska u 2019. ostvarila poraste od 5 i 2,4 posto u odnosu na 2018. godinu.

Cappelli očekuje da će i ukupni prihodi od turizma biti veći, moguće i do 8 posto, pri čemu je kazao da će se to, kao i svake godine, bolje znati krajem ožujka kada HNB izađe s podacima.

“Ipak, već sada na temelju podataka za prvih devet mjeseci 2019. i iz fiskalizacije, kada su prihodi bili viši za 9 posto, možemo reći da će prihodi sigurno za cijelu 2019. biti oko 5, moguće do 8 posto viši nego u 2018. godini. Tome u prilog ide i odlična adventska potrošnja, te ukupno porast dnevne turističke potrošnje u zadnjih godinu i pol za oko 20 posto, sa 79, na 97 eura”, kazao je Cappelli.

O toj će se potrošnji znati više za par mjeseci, kada se očekuju rezultati prvog istraživanja TOMAS o navikama i potrošnji turista za cijelu Hrvatsku, koje zajednički provode Ministarstvo, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Institut za turizam.

“Već sada znamo da je ta potrošnja lani u hotelima rasla za 18 posto, na oko 140 eura po danu, u kampovima za oko 8 posto, na 70-ak eura dnevno, a rasla je i u privatnom smještaju na oko 96 eura dnevno”, iznio je Cappelli, koji vjeruje da će turistička potrošnja rasti i u 2020. jer će i cijene rasti.

Naglasio je i zamjetan rast kvalitete ponude, čemu uz zakonske i partnerske aktivnosti u destinacijama pridonose i investicije, koje su u turizmu u 2019. iznosile 1,05 milijardi kuna, a u 2020. bi, na temelju ankete koju je provelo Ministarstvo, porasti za oko 20 posto, na oko 1,07 milijardi kuna.

Očekuju se i investicije od 3 do 5 milijardi kuna, potaknute novim zakonom o turističkom zemljištu, čije se usvajanje očekuje u prvom dijelu ove godine, naznačio je Cappelli.

Od 2021. moguće stopa PDV-a 10 posto i nova strategija i Nacionalni plan održivog turizma

Osvrnuvši se na smanjenje stope PDV-a od početka 2020. na 13 posto za jelo i slastice, koje će sigurno, kako smatra, kao i smanjenje raznih parafiskalnih nameta, olakšati poslovanje ugostiteljstvu, Cappelli je najavio da će i dalje pratiti trendove te da će se “prema mogućnostima fiskalnog sustava ići i dalje, da se od početka 2021. stopa PDV-a smanji na 10 posto, ili bar još na vino, kavu i slično, kako bi i cafe-barovima ostalo više za ulaganja”.

Kako se u 2020. planira početi s izradom nove nacionalne strategije razvoja turizma, jer aktualna vrijedi još za 2020., a za koju je ministar za oko mjesec dana najavio i osnivanje posebnog tima, očekuje se da će ove godine ta strategija biti i predstavljena i to kao Nacionalni plan održivog turizma.

“To nam je važan cilj i dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU-a, a s time ćemo jasno poručiti, pa i pozvati europske članice da u razvoju turizma krenu u takvom smjeru, jer samo kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, sa uključivanjem u moderne trendove digitalizacije i pametnih rješenja ima budućnost”, ocijenio je Cappelli, podsjetivši da su se promijenili i svi zakoni iz turizma od čega se također očekuje unapređenje i ponude, i suradnje u destinacijama, i učinkovitiji sustav turističkih zajednica.

Važnije promotivne aktivnosti u 2020. – predsjedanje EU, sport, kultura, nautika

Najavljujući važnije promotivne aktivnosti za 2020., direktor HTZ-a Staničić naglasio je da je cilj jačanje snage brenda, turističke potrošnje i pozicije Hrvatske na dalekim tržištima, uz zadržavanje dobre pozicije na europskim tržištima.

“HTZ je zbog hrvatskog predsjedanja EU-om već počela brend kampanju na više europskih tržišta, koja će se praktički provoditi cijele godine, dok u veljači krećemo s kampanjom za predszeonu, a u kolovozu za posezonu. To su dva razdoblja u kojima želimo više motivirati turiste na dolazak u Hrvatsku”, najavio je Staničić, ističući da je u planu u proljeće i kampanja Tjedan odmora vrijedan za domaće tržište, jer, kako smatra, ima veliki potencijal za dalji rast nakon porasta u 2019.

Posebno će HTZ ove godine promovirati i nautiku i poslovni turizam, nastavit će surađivati s velikim globalnim kompanijama poput Googlea, LonelyPlaneta, Expedie i drugih, a ukupno će sudjelovati na više od 40 međunarodnih turističkih sajmova i 100-ak prezentacija.

“Nastavlja se i udruženo oglašavanje i strateški projekti sa domaćim i stranim partnerima, slijedom čega se i ove godine mogu očekivati nove avio linije i programi za Hrvatsku, a radit ćemo i na unapređenju sustava eVisitor u sklopu digitalizacije turizma.Također će se iskoristiti i jaki sportski događaji za promociju, od već završene Snježne kraljice, do aktualnog europskog rukometnog i predstojećeg nogometnog prvenstva, kao i Olimpijada u Tokiju”, rekao je Staničić, zaključivši da će HTZ dosta raditi i na projektu Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 te za Expo Dubai krajem ove godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari