Pratite nas

Pregled

Pogledajte emisiju ‘Zaštitimo djecu!’ koju zabranjuje boljševički Radmanov etički kodeks

Objavljeno

na

Odvjetnik Zvonimir Hodak smatra kako je HRT-ov etički kodeks protuustavan i njime se pokušava ušutkati novinare poput Karoline Vidović Krišto, kojoj su prvo ukinuli emisiju, a sada joj se ne dozvoljava javno izvan HRT-a iznositi vlastite stavove i uvjerenja, iako je to jedna od glavnih ustavnih vrednota. Dnevno donosi najnoviji primjer, emisiju u kojoj je sudjelovala gospođa Vidović Krišto, a koja nije bila po volji uredniku Informativnog programa Tomislavu Špoljaru.

U etičkom kodeksu za “novinare i kreativno osoblje” Hrvatske radio televizije kojeg je u svibnju prošle godine donio glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, nekadašnji zadnji predsjednik jugoomladine i zadnji generalni direktor Radio-televizije Zagreb propisao je rad i ponašanje zaposlenika HRT-a – kako bi to on želio. Neke njegove odredbe kao da su prepisane iz vremena kada su partijske strukture određivale što je dozvoljeno, a što ne.

Među inim u članku 15. stavku 2. piše kako “u svom radu, javnim istupima i istupima na društvenim mrežama, novinari i kreativno osoblje ne smiju isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku ni bilo koju drugu pripadnost ili sklonost”.

Odvjetnik Zvonimir Hodak smatra kako je ta odredba u potpunoj suprotnosti s Ustavom koji izričito dozvoljava pravo na slobodu javnog izražavanja, te slobodu savjesti i vjeroispovjesti.

Članak 38. Ustava RH kaže:

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

Članak 40.

Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

– Potpuno je jasno kako vladajuća nomenklatura ovim etičkim kodeksom pokušava manipulirati, ali i ušutkati novinare poput Karoline Vidović Krišto, kojoj su prvo ukinuli emisiju, a sada joj se ne dozvoljava javno izvan HRT-a iznositi vlastite stavove i uvjerenja, iako je to jedna od glavnih ustavnih vrednota, ističe odvjetnik Hodak. “Ali to im neće proći”, poručuje.

Dakle, iako je etički kodeks u suprotnosti s najvišim zakonskim aktom jedne zemlje, već godinu dana nitko nije postavio pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. Štoviše, taj kodeks danas služi urednicima koji su počeli zabranjivati novinarima izražavanje svojim stavova i izvan kuće. Primjerice, slijepo tumačenje kodeksa znači da (neki) zaposlenici osim što ne smiju nigdje (iz)reći svoj svjetonazor i vjeroispovjest, ne bi vjerojatno smjeli nositi ni križić oko vrata.

Posljednji primjer takvog boljševičkog pristupa ponovio se prije par dana kada je HRT-ova novinarka Karolina Vidović Krišto, dobitnica nagrade Global Leadership, gostovala na jednoj privatnoj televiziji i u emisiji “Vidljivi Tragovi” iznosila svoje osobne stavove, a ne stavove javne televizije, o tome zašto je potrebno u potpunosti odbaciti program spolnog odgoja iz hrvatskog obrazovnog sustava, te kako je Hrvatska postala lider globalnog pokreta koji traži izbacivanje Kinseyevog instituta iz UN-a, njegovo zatvaranje i proglašavanje cjelokupne Kinseyeve “znanosti” ništavnom.

Međutim, urednik informativnog programa Tomislav Špoljar naknadno je zabranio njeno sudjelovanje u toj emisiji, koja je ipak na kraju emitirana.

To je tek posljednji u nizu sukoba na relaciji novinarke Vidović Krišto i čelništva HRT-a. Podsjetimo, urednici na HRT-u Karolinu Vidović Krišto prošle su godine suspendirali s emisijom “Slika Hrvatske” zbog jedne emisije koja se bavila problemom pedofilije kao temelja spolnog odgoja. U toj emisiji između ostalog ona je pročitala pismo gledatelja koji je uvođenje spolnog odgoja u hrvatske škole poistovjetio sa seksualnim zlostavljanjem mladih i djece. Potom su prikazani isječci iz filma “The Kinsey Syndrome” u kojem su između ostalog iznešene i činjenice o koketiranju s pedofilijom Alfreda Kinseya koji je nekad smatran pionirom seksualne revolucije i na čijim se neznanstvenim postavkama temeljio i 4. modul Jovanovićevog zdravstvenog odgoja. Čitav slučaj izazvao je veliku pozornost javnosti koja je dala ogromnu podršku suspendiranoj novinarki.

Zanimljivo, samo nekoliko dana kasnije u popularnom TV kalendaru urednici su Kinseya prikazali u istom svjetlu kao i Vidović Krišto, tvrdeći kako je sam bio sklon homoseksualnosti i pedofiliji, te da je godinama sa suradnicima zlostavljao nekoliko stotina djece. Međutim urednici TV kalendara nisu snosili nikakve posljedice.

Pogledajte cijelu emisiju koja je zasmetala Radmanovim urednicima.

Dražen Boroš/dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari