Connect with us

Povijesnice

Pogledajte izbliza kako izgleda najpoznatije sječivo hrvatske povijesti – sablja Nikole Zrinskog

Objavljeno

on

Foto: Episcopal Collection, Szeged

I dok je mnogima i dalje japanska katana pojam idealnog borbenog sječiva, red je da pogledate izbliza kako izgleda najpoznatije sječivo hrvatske povijesti – sablja Nikole Zrinskog koja se čuva u Kunsthistorische muzeju u Beču, piše poznati hercegovački majstor borilačkih vještina Slaven Planinić.

Iako je sablja stara minimalno preko 460 godina savršeno očuvano sječivo više liči na suvremenu izradu pošto nema ni najmanje točke koja ukazuje na koroziju. Dok se japanskoj katani pa i samurajima često pripisuju neka mistična svojstva, oružje i ratnici sa ovih prostora uglavnom su se odlikovali praktičnošću.

Japanski samuraji koristili su iste metode borbe i isto oružje stoljećima protiv protivnika koji je bio identično opremljen. S druge strane, europski ratnici bili su u konstantnom ratu stoljećima protiv različito opremljenih protivnika i metode borbe kao i oružje stalno su evoluirali.

sablja Nikole Zrinskog koja se čuva u Kunsthistorische muzeju u Beču

U vrijeme XVI stoljeća ali i kasnije, dok Japanci i dalje koriste katanu kao uglavnom dvoručni mač, europski ratnici već su odbacili dvoručne mačeve i prelaze na lakša sječiva poput sablji koja drže jednom rukom.

Miyamoto Musashi kao najpoznatiji japanski mačevalac XVI stoljeća u imaginarnom dvoboju protiv Nikole Zrinskog, ratnika sa ogromnim praktičnim iskustvom i dokazanog prvaka Habsburškog carstva u mačevanju s druge strane?

Znam da će se većina i dalje odlučiti za mistiku katane, ali moj favorit je sablja, zaključuje Planinić.

Slavna je vojnička i opća povijest Hrvata. Junačka su djela mnogih Hrvata u višestoljetnom ratu s Turcima. Tako godine 1663. veliki vezir Ahmed-paša Köprülü napušta bojište kod Beča kako bi otišao na zimovanje u Beograd. Hrvatski ban Nikola VII. Zrinski odlučio je iskoristiti priliku dok vezir bio u Beogradu, te je odjurio na Dravu i spalio slavni Sulejmanov most kod Osijeka. Tome u čast španjolski je car Filip IV. Zrinskog uvrstio u red Vitezova zlatnog runa.

Nikola Zrinski je sebe smatrao Hrvatom, kako je to 1659. godine napisao u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ručiću na latinskom jeziku, gdje se nalazi i slavna rečenica “Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem me Croatam et quidem Zrinium esse scio”, koja u prijevodu glasi: “Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari