Pratite nas

Komentar

Pogledajte kako Milorad Pupovac bezočno laže o ‘Oluji’ – u oči generalu Stipetiću

Objavljeno

na

Neshvatljivo kako kod nas nitko od relevantnih političara i medija ne reagira na očite laži koje kolaju javnim prostorom i to godinama.

Ne obične, sitne laži, nego one koje suštinski negiraju velikosrpsku agresiju, okupaciju Hrvatske, hrvatsku borbu za samostalnost i bacaju na nju ljagu, laži uz pomoć kojih se bezočno izvrće istina, žrtve pretvaraju u zločince, a zločinci u žrtve.

Kad se od strane “desnih” medija reagira na takvo što (budući da mainstream mediji to ne čine), s druge strane dolazi zaglušna buka o “govoru mržnje”, pri čemu je svako iznošenje činjenica (i to kao odgovor na krivotvorine i laži!) “širenje mržnje”.

Drugim riječima, mi bi morali prihvatiti lažnu sliku o povijesti kako bi imali “mir u kući”.
Nema čovjeka sa zrnom savjesti, dostojanstva i razuma koji će pristati na to, pa koje god vjere i nacije bio – pod uvjetom da ovu zemlju (Republiku Hrvatsku) smatra svojom domovinom.

Evo samo jednog primjera prljave propagande koja se u okviru specijalnog rata vodi protiv Hrvatske od 1990. godine do danas i to neprekidno, sustavno i planski, kako iz velikosrpskih krugova, tako i od strane ljevičarsko-liberalno-anarhističke klike koja logistički stoji iza tog projekta i podupire ga.

Od srpnja 2009. godine na You Tube kanalu stoji snimka u trajanju od 10-ak minuta u kojoj o VRO ‘Oluja’ govore (sad već pokojni) general HV i bivši načelnih Glavnog stožera (zapovjednik Sektora sjever u ‘Oluji’) Petar Stipetić i legitimni politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, Milorad Pupovac.
Slijedi kratki izvod iz razgovora (emisija HTV 1).

Voditelj Mislav Bago: “Gospodine Pupovac, je li ‘Oluja’ praznik koji danas hrvatski Srbi trebaju slaviti?”
M. Pupovac: “Srbi imaju razloga slaviti mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja…’Oluju’ Srbi u Hrvatskoj teško mogu slaviti, jer je to dan njihovoga stradanja nakon kojega se teško oporavljaju od toga stradanja…”
Bago: “Koliko su sami Srbi hrvatski krivi za to stradanje?”

M. Pupovac: “Lideri krajiških Srba sasvim sigurno snose golemu odgovornost, jer su odbili plan (misli na plan Z-4), jer su prihvatili mišljenje koje nije bilo u interesu naroda…nije bilo u interesu mira, i snose apsolutnu odgovornost za propast pregovora u mjeri u kojoj su uopće gospodarili time što će reći a što neće reći…”

Bago: “Kažete ‘Oluju’ hrvatski Srbi ne mogu slaviti, ali većina hrvatskih Srba je ostala na hrvatskim slobodnim teritorijima, manji dio je ostao u tzv. krajini.”

M. Pupovac: “Ja pripadam toj grupaciji”.
Bago: “Vi spadate u tu većinu koja je ostala. Ja mislim da većina hrvatskih Srba bi mogla slaviti ‘Oluju’, to je njihov blagdan, jer su bili cijelo vrijeme rata u Hrvatskoj, iskazali lojalnost ovoj državi…”

M. Pupovac: “Dvije stvari treba reći pri tome: mi hoćemo, želimo i možemo slaviti, ali A: uspostavu teritorijalnog integriteta; B: mir. To je nešto što dijelimo i možemo dijeliti sa svim građanima Republike Hrvatske.”
Bago: “A Dan domovinske zahvalnosti?”

M. Pupovac: “A što se tiče političkih posljedica, što se tiče ratnih posljedica, koje su za vrijeme ‘Oluje’ a posebno nakon ‘Oluje’ uslijedile, a o kojima se, nažalost, nedovoljno kritički i nedovoljno otvoreno govori i nedovoljno distancira u momentima obilježavanja ‘Oluje’, to je nešto što…”

Bago: “Moram se ne složit’ s Vama. Na svaku obljetnicu od 2000. godine, državni vrh spomene obvezno i zločine koji su se dogodili u toj akciji ‘Oluja'”
M. Pupovac: “Aaaaaaa…” (oklijeva s odgovorom)
Bago: “Uz slavljenje te akcije, spominju se i zločini, ako se ne varam…i prošle godine na desetu obljetnicu i ove godine…”

M. Pupovac: “Da, spominju se zločini kao pojedinačni incidenti, kao nešto što se dogodilo u obliku pljačke, ali spaliti 30.000 kuća, kao što je spaljeno na tom području, spaliti cijela naselja, onemogućiti, stvoriti zakonodavni okvir da se ljudi ne mogu vratiti i da treba proći više godina da bi se mogli vratiti, to opterećuje…”
(Vidi: https://youtu.be/wb7UlTVWRic; stranica posjećena 11.6.2019.)

Eto, tako to izgleda u režiji Milorada Pupovca kojega je očito držala sinkopa u razdoblju od prvog velikosrpskog mitinga u Kninu (28.2.1989.godine) preko balvan revolucije (koja je započela 17.8.1990.) do agresije i svih onih razaranja trećine Hrvatske koju su teroristi i zločinci iz samozvane “SAO Krajine” – potpomognuti s “JNA” i svojim sunarodnjacima iz Srbije i “Republike Srpske” – počinili do 4. kolovoza 1995. godine, uključujući masovne zločine, progon preko 600.000 Hrvata i drugih građana, etničko čišćenje i genocid, uz sustavna silovanja, palež, pljačke i razaranja.

Krvavo orgijanje zločinačke rulje koja je odbijala svaki mogući dogovor i na međunarodno priznatom teritoriju države Hrvatske pokušavala uporno, kroz punih 5 godina stvoriti svoju paradržavu, završilo je onako kako je to jedino moglo: oslobađanjem hrvatskih okupiranih područja na što je Hrvatska imala legitimno pravo kao članica UN-a, na temelju svih međunarodnih normi i zakona.

Za Milorada Pupovca krivnje Srba – jednostavno nema! On vidi jedino političku krivnju njihovih lidera koji nisu prihvatili plan Z-4, a što se svega ostaloga tiče, to uopće ne uzima u obzir!?

On “ne zna” ništa ni o planovima evakuacije srpskih civila i vježbama što su ih “SVK” i njihova “Civilna zaštita” provodili mjesecima prije ‘Oluje’ – a što je također zabilježeno na video snimkama (primjerice, u selu Tržić na Kordunu, iz srpnja 1995.; vidi: https://www.youtube.com/watch?v=UYjh3aAvczc).

Bilo bi zanimljivo čuti od Milorada Pupovca i njegovih istomišljenika (Dejana Jovića, Borislava Miloševića, Save Štrpca i ostalih), tko je pobio 16.000 hrvatskih građana?

Tko je etnički očistio gotovo četvrtinu državnog područja Republike Hrvatske i protjerao preko 600.000 civila? Tko je ubio 402 hrvatske djece? Tko je danonoćno granatirao Vukovar, Vinkovce, Osijek, Karlovac, Gospić, tko je razarao Šibenik, Dubrovnik, slao granate na Slavonski Brod, tko je počinio masakre u Tovarniku, Vukovaru, Borovu Selu, Borovu Naselju, Voćinu, Četekovcu, Balincima, Kusonjama, Stublju, Majuru, Skeli, Bačugi, Cepelišu, Petrinji, Baćinu, Širokoj Kuli, Saborskom, Joševici, Nadinu, Škabrnji i na stotinama drugih mjesta?
Tko?

Tko je silovao 3.000 žena i djevojčica u Hrvatskoj, pobio preko 1.000 civila u UNPA zonama, tko je u preko 150 koncentracijskih srpskih logora držao više 30.000 zarobljenika, mučio ih, ubijao, pa pored žena silovao čak i muškarce?

Tko je kastrirao naše civile i branitelje, odsijecao im glave, nagonio najbliže članove obitelji na bludne radnje i primoravao ih da gledaju grupna silovanja što su ih vršili srpski monstrumi nad njihovim kćerima, suprugama, majkama, unukama?

Tko je deportirao Hrvate iz Iloka, tko je Hrvate iz Baranje obilježavao bijelim trakama (što su ih morali nositi u vrijeme okupacije kad je ova hrvatska regija postala koncentracijski logor na otvorenom)? Tko je civile iz Lovasa nagonio kroz minska polja, masakrirao hrvatske redarstvenike u Borovu Selu, odsijecao glave Hrvatima u Sotinu i Bapskoj? Tko je od 1991. do 1995. godine rušio katoličke crkve, progonio i ubijao svećenike, razarao kulturno povijesne spomenika, knjižnice, škole, bolnice, spaljivao matične knjige, pljačkao našu sakralnu i kulturnu baštinu, ubijao i odvodio u Srbiju čak i konje lipicance?
Tko je to činio? A sve se događalo prije 4. kolovoza 1995.?

Onaj tko želi izjednačiti incidente počinjene u obrani Hrvatske s agresijom, ne samo da je u raskoraku s istinom i činjenicama, nego je i pokvaren do srži, jer grubo krivotvori istinu i bezočno laže. Taj pljuje u lice ovom narodu, pljuje na kosti nevinih žrtava i živima otvara nove rane.

Uspoređivati sustavnu agresiju i rat koji je imao za cilj istrebljenje hrvatskoga naroda, ali i muslimana i svih drugih koji nisu Srbi radi uspostave “Velike Srbije” s pojedinačnim zločinima i incidentima – kojih, nažalost ima u svakom ratu, vrhunac je cinizma i drskosti, jedne neshvatljive perfidije i pokvarenosti kojoj nema ravne.

Na kraju, čemu služi ova bezočna laž o “30.000 srušenih kuća u vrijeme i poslije ‘Oluje’? Gdje su ta “spaljena naselja” o kojima govori lažac, propagandist i smutljivac Pupovac koji već više od 27 godina vodi specijalni rat protiv ove zemlje glumeći pri tomu “lojalnog građanina”? Koja su to sela!?

Ova smišljena laž Milorada Pupovca o “30.000 srušenih kuća” nalik je onoj što ju je širio u vrijeme kad je trećina Hrvatske bila okupirana i zbog koje je u svibnju 1992. godine završio na tadašnjem Okružnom sudu u Zagrebu – o “11.000 pokrštene srpske djece”, ne bi li nekako dokazao kako je Tuđmanov režim “ustaški”. I to se zove LOJALNOST? Kad je on bio lojalni hrvatski građanin? Je li lojalnost obećati posredovanje u spašavanju dr. Ivana Šretera u zamjenu za puštanje na slobodu dva četnička suradnika, pa kad njegovi (za koje je molio Degoriciju) budu pušteni o svemu šutjeti i ne ispuniti obećanje!? U vrijeme kad se sve to događalo, po tvrdnjama Slavka Degoricije, dr. Šreter je već bio mrtav (što je Pupovac morao znati), a za grob mu se ni danas ne zna! Ponašaju li se tako moralni i čestiti ljudi?

Sjećam se kako je u srpnju 1992. godine predsjednik SNS (Srpske narodne stranke) Milan Đukić jednom prigodom izjavio kako je “Milorad Pupovac marioneta Slobodana Miloševića”.

Je li to bilo tako ili nije, teško je prosuditi, mada prema postupcima M. Pupovca i svemu onomu što je poduzimao njegov SDF (Srpski demokratski forum) devedesetih nije teško zaključiti kako tu između njih i Beograda baš i nije bilo nekih razmimoilaženja, kao što ih nema niti danas na relaciji SDSS/SNV – režim Aleksandra Vučića.

Zna se jako dobro tko je masovno ubijao rušio, palio, pljačkao i to je uostalom, zabilježeno u dokumentima samoga agresora i na kilometrima video vrpci (koje su također u velikom dijelu primarni izvori – jer potječu iz arhiva “SAO Krajine” ili njihove “SVK”).

I sve to, sva razaranja i počinjena zla, Pupovac nakon oslobađanja pripisuje nama, nama, Hrvatskoj vojsci i policiji!? Nije to samo običan bezobrazluk, nego besramno i podlo izvrtanje činjenica i specijalni rat protiv ove zemlje, što se u cijelosti uklapa u tajni plan “Memorandum 2” iz 2011. godine.

Sjeća li se Milorad kako smo pustili njihove zločince iz 21. kordunskog korpusa da poslije svega odšeću iz Hrvatske kao da se ništa nije dogodilo? Jednako kao i ostatke 39. banijskog korpusa (živi sam svjedok toga, kao sudionik ‘Oluje’ na smjeru djelovanja naših snaga od Petrinje i Međurača preko Gline do Donjeg Žirovca i Dvora na Uni).

Neka se prisjeti (ako može) nekog sličnog slučaja u povijesti ratovanja i taj postupak Hrvatske vojske usporedi s onim što su njegovi sunarodnjaci činili pri opsadi Vukovara, Vinkovaca, Osijeka, Nuštra, Gospića, Škabrnje, da ne spominjem Sarajevo i Srebrenicu.

Unatoč svim dokazima, on negira stvarnost, zaboravljajući da ovaj narod nije izgubio pamet i pamćenje i da mu nitko ne može izbrisati sjećanje. Narod ne zaboravlja i to trebaju dobro zapamtiti i Pupovac i njegovi mentori, kako beogradski, tako i oni iz hrvatske vlasti, tko god da jesu i na kojim god pozicijama se nalazili.

Zlatko Pinter

 

Menadžment MPT poručio Pupovcu: Prestanite sijati mržnju i govoriti laži

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ministar pravosuđa komentirao odluku o ‘ZDS’: Moramo znati da su ti dečki, koji su ginuli za hrvatsku, ginuli s tim pozdravom

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjakovićem u Dnevniku Nove TV odgovarao je na pitanja Mislava Bage o aktualnostima pravosuđu o kojima se ovih dana naveliko govori – curenju informacija iz DORH-a i presudi kojom poklik ”Za dom spremni” nije prekršaj.

Presuda Visokog prekršajnog suda o tome da poklik ”Za dom spremni” nije prekršaj pokrenula je lavinu reakciju u javnosti. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u Dnevniku Nove TV je kazao da će se odluke o konkretnim slučajevima u kojima netko koristi poklik ”Za dom spremni” donositi u odnosu na uvjete tom slučaju.

“Ako povik može izazvati nerede, tada će to vjerojatno biti procesuirano i sankcionirano”, kaže Bošnjaković.

Na pitanje smatra li da je u redu da se o ”Za dom spremni” odlučuje od slučaja do slučaja, Bošnjaković je odgovorio da je u odluci suda istaknuo da se Thompsonova pjesma Bojna Čavoglave, u kojoj se koristi taj izraz, pjeva već 20 godina i da se očekuje da će se ”Za dom spremni” uzvikivati na koncertu.

Odluka od slučaja do slučaja

”Tamo gdje to znači nered, pozivanje na nasilje, mržnju – to će biti procesuirano. A ovo je koncert koji je u duhu svih ostalih. Uvijek će od slučaja do slučaja procjenjivati”, kazao je.

”Ja osobno nisam fan tog pozdrava i neću ga nigdje izgovoriti jer mislim da on asocira na ona neka vremena u NDH. Međutim, moramo znati da je taj pozdrav sadržajni dio grba HOS-a. Moramo znati da su ti dečki, koji su ginuli za hrvatsku, ginuli s tim pozdravom. I u to vrijeme taj je grb imao potpuno drugačije značenje i konotaciju”, rekao je Bošnjaković na pitanje bi li on zakonom zabranio korištenje tog poklika.

O curenju informacija i aferi vjetroelektrane

Bošnjaković je za Novu TV komentirao izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da očekuje da DORH i policija procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i, primjerice, javnu nabavu za Europsku predstavnicu kulture u Rijeci. Kaže da ne vidi ništa sporno u premijerovoj izjavi.

Na pitanje smije li uopće političar govoriti da očekuje istragu osobe ili stranke, Bošnjaković je odgovorio: ”Ja ne mogu reći da očekujem da oni vas procesuiraju, ali očekujem da procesuiraju ono što je negativno”. Rekao je da ne zna je li premijer govorio o SDP-u.

Kada je riječ o provaljenim mjerama tijekom istrage u aferi vjetroelektrane, u kojoj je, između ostalih, uhićena i Josipa Rimac, Bošnjaković kaže da pitanje odgovornosti zbog curenja informacija nije pitanje za njega.

”To je pitanje za tijela progona, tijela istraživanja, oni se time bave. Ja očekujem da oni te stvari efikasno naprave kako se takve stvari u budućnosti ne bi događale”, rekao je.

Hoće li napustiti politiku?

Kazao je da ne zna koliko je ljudi radilo na tom slučaju tijekom istrage. ”Ako ja znam taj broj, onda previše ljudi ima tu informaciju i to je onda previše ranjivo”, objasnio je. Dražen Bošnjaković kaže da je kazna za otkrivanje informacija do tri godine zatvora.

Na pitanje hoće li napustiti politiku, kratko je odgovorio da za time nema razloga.

Velika Thompsonova pobjeda! SUD ODLUČIO: ‘ZDS’ u pjesmi ‘Bojna Čavoglave’ nije prekršaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Paradoksi ispod Škorinog kišobrana

Objavljeno

na

Objavio

Uvijek je trenutak pokazati ljudski integritet, a on se pokazuje na dosljednom pristupu svim izazovima i problemima. Jedna od najvažnijih obilježja kršćana je načelnost i primjena polazišta – ne čini drugome ono što ne želiš da drugi učini tebi. To bi značilo da ne ocjenjuješ drugoga drugačijim mjerilima nego sebe, a ako primjenjuješ suprotna mjerila i polazišta, onda je to teški grijeh, koji se u današnjoj civilizaciji još može nazvati i namjerni pokušaj denunciranja.

Baš u tom okvirnom i vrijednosnom kontekstu, ponašanje i javne poruke Miroslava Škore, bezuvjetno se mogu nazvati krajnje licemjernim, pokvarenim i ruganjem temeljnom kršćanskom načelu. Ruganjem zato što se baš na njega poziva. Evo kako je reagirao na odluku Marijane Petir da na izbore ide s HDZ-om:

“Prema vlastitoj izjavi, izabrala je svoj put ne želeći dodatno dijeliti desnicu. Kada je desnica u pitanju, pri tome sam za suradnju i otvoren za razgovore i dogovore, pogotovo međunarodne, ali ne može desnicu u Hrvatskoj predstavljati stranka koja je tako hladno isforsirala i ispotpisivala Istanbulsku konvenciju, Marakeški sporazum, koja odbija referendumske inicijative vlastitog naroda… Ne može se predstavljati suverenističkom opcijom ako našu naftu šalje na obradu u Mađarsku i predstavljati se da brine o svom narodu, a pri tome koristi svaku prigodu da negdje ‘čopne’ milijardicu, negdje dvije, a negdje i više. Žao mi je što to moram reći, ali to je uistinu tako” kaže Škoro.

Teško je reći radi li se ovdje, odnosno u ovome nizu prilično besramno kontradiktornih javnih poruka, o neznanju i neinteligentnosti čovjeka s potpisom “doktor” bilo kakvih znanosti, ili nevjerojatnom bezobrazluku utemeljenom na teškom potcjenjivanju zdrava razuma velike većine hrvatskog naroda ili još gore – o ruganju!?

Škoro mjesecima već inzistira, iskreno s punim pravom, da nije desničar, niti je njegova politička platforma i ideja, što god to bilo, desnica. To je u po mnogo čemu nevjerojatnom razgovoru neku večer eksplicitno potvrdio i na HTV-u. U ovoj izjavi se Škoro, točno kao militantni ateisti kada za udare na Katoličku crkvu prizivaju Bibliju, ili Isusa, pozicionira na ekskluzivnog tumača desnice, ne ostavljajući ni minimum prostora za drugačiji pristup. I, ne polazeći od mogućnosti da bi netko mogao pitati – pa dobro, što si i tko si ti, kakvi su ti oko tebe, da si preuzimaš takva javno arbitrarna prava?

Kada već prigovara Petirki savez s desnicom, osporavajući HDZ-u pravo na desni ili dio desnog političkog profila, te Marijani Petir osporavajući smisao poruke da joj je motiv saveza s HDZ-om spriječavanje dolaska ljevice na vlast, onda bi Škoro, kao svaki političar s integritetom i običan čovjek, morao polaziti od minimuma vlastite pozvanosti. A pozvanost je polaziti od sebe, jer se ne može drugima prigovarati točno ono što sam jesi ili činiš.

Za Škoru HDZ nije desnica, a s tim je i Petir nevjerodostojna, da ne kažem lažljivica, jer desnica ne može podupirati Marakeški sporazum. Približno točno, jer se odnos prema Marakeškom sporazumu ne kvalificira lijevim ili desnim idejama, nego isključivo sa suverenističkog ili globalističkog polazišta, no odnos prema Marakeškom sporazumu može skrivati i u pozadini označava odnos prema identitetu i profilu Europe, povratku njenim kršćanskim korijenima, ili islamizaciji Europe i uništenju njenog civilizacijskog profila.

Ovo drugo, a u biti prvo dubinsko pitanje, zanemaruje Škoro i pokušava prodati kao desno ili suverenističko polazište. Njemu je prva zvučna politička akvizicija bio predsjednik Bloka za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović, koji nikada u brojnim javnim i političkim istupima nije izgovorio ni jednu jedinu riječ neslaganja s euro-oligarhijskim migrantskim politikama i useljavanju milijuna muslimana u Europu, niti je bilo kada izgovorio kritičku riječ o Marakeškom sporazumu i globalnoj legalizaciji golemih migracija prema kršćanskom svijetu, a saveznika u Škorinom pokretu, hrastovca Ladislava Ilčića nazvao je šovinistom jer je u jeku migracijskog stampeda ukazao na kulturološke i civilizacijske, posve prirodne, razlike islamskih i kršćanskih naroda. Da ne spominjemo višegodišnje političko ignoriranje islamističke antikršanske i antihrvatske komponente bošnjačke politike u BiH. Dakle, odakle onda s tih polazišta Škori, prije svega moralno pravo upućivati Marijani Petir javne prijekore?

S druge strane, kada već višestruko javno tijekom zadnjih godinu dana Škoro tvrdi da nije predstavnik desnice, a nije baš ni po čemu, izuzev po prilično militantnom eksponiranju i očekivanju njegovih pristaša, i na to ima političko pravo, nejasno je i nepošteno pokušavati arbitrirati na desnici, a još je podmuklije i kvarnije javno osporavati bilo kome nekakvu nečistoću i nevjerodostojnost, iz vlastite nečistoće i nevjerodostojnosti.

Pogotovo je to opasno, ako se od toga gradi javna politička iluzija, pojačana klasičnim huškanjem nezanemarivoga broja frustriranih i nezadovoljnih ljudi očajnički željnih hrvatske političke vjerodostojnosti. To je neusporedivo opasnije i podmuklije od otvorenog neprijateljstva i otvorene prevare, jer se s jasnim i otvorenim iskušenjima ljudi znaju nositi.

Ili, uzmimo primjer poruka Škorinih oslonaca, već spominjanog “desničara” Peternela, čija je karijera obilježena globalističkim organizacijama u Hrvatskoj, s javnim stavovima o građanskom ratu u Hrvatskoj ili najnovije akvizicije Hermana Vukušića, koji slijedom Škorinog izjednačavanja NDH i Titove Jugoslavije, Tita i Pavelića, ZDS i Smrt fašizmu sloboda narodu, slavodobitno najavljuje programsko načelo da nije bitno tko je gdje bio 1945., ili 1991.godine!? Ispod ove opasne poruke, koja bi mogla biti idiotizam da se radi recimo o poruci Ćipe Mlinarića, Marijana Pavličeka ili hrastovca s ilčićevski prisvojenim suverenističkim brandom Hrvoja Zekanovića, ipak je teško govoriti o idiotizmu ako se radi o visoko obrazovanom Hermanu Vukušiću.

Zamislite načelo u kojemu je jednako jesi li letio svezan u lanac žrtava u Hudu ili stotine drugih jama, ili si bio nad jamom i naoružan bacao ljude u smrt!? Zamislite načelo u kojemu je nebitno kolješ li, ili si zaklan, progoniš li ili si prognan, potčinjavaš li ili si potčinjen? Tko u kršćanskom i uopće poželjnom civiliacijskom diskursu, izuzev tu i tamo Nenada Stazića, Mate Kapovića ili SPC-a i srpskih institucija trajno, uopće smije javno izustiti takve poruke, pa čak imati takve primisli!? Očito pod Škorinim “kišobranom”, kao nekada kod majstora Laze, može sve.

Zamislite načelo u kojemu je vrijednosno isto, jesi li bio Stanimirović 1991.godine, ili si bio Blago Zadro recimo? Ili si bio tada hrvatski branitelj, a danas vrlo nezgrapna politička figura Ćipe Mlinarić, pripadnik tzv. Turbo voda, ili Šoškočanin? Upravo u krilu političara Ćipe Mlinarića, pod već legendarnim “Škorinim kišobranom”, Herman Vukušić izjednačuje svojom porukom te suprotnosti, kako bi ispao veći Škoro od Škore.

Kako se izborna priča zahuktava, postaje sve gadljivije i tužnije pratiti srozavanje baš svih načela, i to od ljudi i platforme, koja nudi zamjenu za “postojeći duopol”, pod kojim se u biti krije histerična kampanja uništenja, inače kronično bolesnog HDZ-a, koga pod svaku cijenu treba spriječiti od bilo kakve mogućnosti ozdravljenja, ili bar spašavanja zdravih cjelina. Stvarno treba biti zaluđen ili idiot, ali ne Raspudićev, pa ne vidjeti ove nevjerojatne kontradikcije i nelogičnosti, koje su svoju čak i simboličku dimenziju i firmu dobile u liku i dijelu Lazara Grujića, turbodesničara.

Marko Ljubić / Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari