Pratite nas

Religija i Vjera

Pohranjivanje podataka ulazi u privatnost građana

Objavljeno

na

Europski sud naložilo je reviziju pravila o čuvanju osobnih podataka koji se koriste u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. Ocijenjeno je da su ona neprimjerena i preobimna.

Europski sud u Luksemburugu proglasio je nevažećim pravila o čuvanju podataka zbog kako se obrazlaže, “miješanja širokih razmjera posebno u područja osnovnih prava – poštovanja privatnog života i zaštite podataka osobnog karaktera, bez ograničenja na neophodan minimum”.

Presuda u Luksemburgu nije mogla biti jasnija: pohranjivanje komunikacijskih podatka koje se vrši bez povoda, prejako ulazi u privatnost građana Europske unije (EU), naveli su suci. Oni su time ukinuli pravilo iz 2006. po kojem su zemlje članice EU-a bile obavezne pohranjivati podatke građana najmanje šest mjeseci – podatke kao što su tko s kim i koliko dugo telefonira ili koliko je e-mailova razmijenila neka osoba. Tim pravilom zakonodavca su “prekoračene granice”, navodi se u obrazloženju presude. Tužbu protiv ovih pravila podnijela je jedna irska organizacija koja se bori za građanska prava, vlada austrijske savezne države Koruške i više tisuća Austrijanaca. Njihov je argument bio da ova pohrana podatak nije primjerena.

Kontroverzna tema

Prosvjedi u Berlinu za zaštitu građanskih prava Prosvjedi u Berlinu za zaštitu građanskih prava

U Njemačkoj je pohranjivanje podataka već duže vremena kontroverzna tema. Tako se prije nekoliko tjedana o tome u Bundestagu vodila oštra diskusija. Političar iz redova stranke Zeleni, Konstantin von Notz, je ovo preventivno pohranjivanje podataka građana ocijenio kao „nepotrebno i bez mjere“. Jan Korte, zamjenik kluba poslanika njemačke Ljevice još se dramatičnije izrazio: “Riječ je o totalnom protokoliranju komunikacije među ljudima s ciljem da stvaranja jednog transparentnog građana”.

Ne radi se o nadgledanju građana već suzbijanjuju zločina, argumentiraju istodobno zagovornici pohranjivanja osobnih podataka: “Bez preventivnog pohranjivanja podataka se umanjuje mogućnost razjašnjavanja krivičnih dijela”, rekao je zastupnik stranke Demokršćana, (CDU), Patrick Sensburg. On je naveo primjere dječje pornografije, brutalna ubojstva, terorističke napade, kao primjere koji su dokaz za neophodnost pohranjivanja podataka. Međutim, stvarna korist koja se dobiva pohranjivanjem podataka, a koja se koristi u svrhu kaznenog gonjenja, nije poznata.

Sudovi ujedinjeni u sumnjama

Njemački Savezni ustavni sud u Karlsruheu je 2010. zastupao sličnu argumentaciju kao i Europski sud i time ukinuo njemački zakon iz 2008. kojim se za pohranjivanje podataka građana predviđa rok od šest mjeseci. Od tada u Njemačkoj više ništa nije regulirano- dakle ne zna se koliko dugo telekomunikacijske kompanije moraju pohranjivati podatke građana. Njemačka međutim nije jedina zemlja u kojoj smjernice iz Bruxellesa stvaraju probleme: u Češkoj i Rumunjskoj su dotični zakoni u prošlosti također proglašeni neustavnim.

 Hans-Peter Uhl, Hans-Peter Uhl

Političar iz redova Kršćansko socijalna unije, (CSU) Hans-Peter Uhl smatra da je nakon presude u Luksemburgu sada neophodno u Njemačkoj što je moguće prije usvojiti odgovarajući zakon. On bi kako navodi, mogao zamisliti da se promijene neki detalji, kao što je primjerice, dužina razdoblja u kojem se podaci pohranjuju, tko im smije imati pristup te da se razjasni trebaju li osobe, čiji se podaci pohranjuju, o tome biti obavještene. “Neusvajanje zakona bi bilo potpuno pogrešno”, kaže Uhl. On polazi od toga da će se demokršćanske stranke vrlo brzo usuglasiti sa svojim koalicijskim partnerom, Socijaldemokratskom strankom. Pravni stručnjak Georg Jochum također misli da je moguće pronaći mjere i pravila s kojom bi bio suglasan i Savezni ustavni sud. Glavna točka za njega je način ophođenja prema tim podacima: “Dakle, smije li Savezni ured za kriminalistiku jednostavno pogledati šta je pohranjeno ili to mora odlučiti sudac?” Kako ja, kao osoba čiji se podaci provjeravaju mogu provjeriti u koje svrhe se to čini i te mogu li, u slučaju zlouporabe, tražiti odštetu? Sve to su pitanja, koje bi njemačko zakonodavstvo moralo uzeti u obzir“, dodaje on.

On smatra da se mora pronaći europska regulativa s obzirom da teroristi i osobe koje se bave organiziranim kriminalom globalno djeluju. Moraju se međutim kako ističe, u obzir uzeti razne kulture i pravosudne tradicije zemalja članica: “Naravno da postoji razlika. Nije isto ako potječete iz kulture kao što je njemačka u kojoj postoje visoki pravni standardi i neovisno pravosuđe, ili iz zemalja gdje imate poredak kao što je u Mađarskoj, gdje to nije zajamčeno u svakom pogledu, ” kaže Jochum.

DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Sveta Lucija

Objavljeno

na

Objavio

Sv. Lucija (umrla 304.) se slavi 13. prosinca. Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

 

Četiri su poznate velike djevice i mučenice u Prvoj Crkvi sa Sicilije: sveta Janja (Agneza), sveta Agata, sveta Cecilija i sveta Lucija. Lucijino ime veoma rano ulazi u Rimski kanon – posvetnu molitvu u Misi.

svetalucijaKršćanska tradicija nam donosi tri različita razloga zašto mi u bolestima očiju zazivamo svetu Luciju ili zazivamo njeni zagovor za naše zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svijetlo (lux, lucis). Možda je drugi razlog još jači i privlačniji kada joj je krvnik za vrijeme mučenja izvadio oči, što danas umjetnici najviše slikaju Luciju sa parom očiju na pladnju. Međutim postoji i onaj razlog da je ona sama izvadila oči i ponudila ih onom poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči.

 

Zagovorom svete Agate Lucija je izmolila zdravlje za svoju majku i pohodila gob mučenice u Kataniji, a Lucija je bila iz Sirakuze.
Kazna joj je bila da bude spaljena, ali je plamen nije ni dotakao. Mislio je jedan od časnika da će je nožem u grlo dokrajčiti, ali je takva čak dočekala svećenika i primila skramente umirućih i izdhnula blago u Gospodinu.

Na dan  Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

lucija_213. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.

Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

GOSPODINE NISAM DOSTOJAN

Objavljeno

na

Objavio

Još davno dok sam dijete bio
a svećenik bi misu govorio,
jednu rečenicu upamti lako,
vjerujte mi i danas je tako!

‘Gospodine nisam dostojan
da uđeš pod krov moj,
nego samo reci riječ
i ozdravit će sluga moj’ !

Ja sam rimski stotnik
i vladam snagom mača,
ali Tvoja riječ od smrti je jača,
tvoja riječ, riječ je živog Boga
dođi i ozdravi slugu moga.

Nisam ja dostojan ni pred tebe stati
ali Gospode moja duša pati
u njoj nema radosti ni smijeha,
puna je očaja i teškog grijeha.

Ozdravit ću i ja pored sluge svoga,
duša moja upoznat će Boga,
sići će na mene milost sa visina,
srce će moje upoznat Božjeg Sina.

Jer znam da si Sin živog Boga
a Otac će uslišat molbu Sina svoga,
Gospode milostiv mi budi,
oprosti i milosrdno sudi.

Zastade Sin živog Boga
i ispuni stotnikovu želju,
jer tolike vjere vidio nije
u čitavom Izraelu!

Od tad prođe dvi tisuće ljeta,
po cijelom svijetu se slavi Misa Sveta
na svakoj Misi ponavlja se slika
i riječi rimskog stotnika:

‘Domine ,non sum dignus’

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Hercegovina! Zemlja sunca, kamena i vina

Uzeše mi anđela čuvara, pa ja nemam koga zvati tata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari